Potpredsjednik Vlade za ljudska prava Boris Milošević izjavio je u četvrtak da sustav Civilne zaštite, koji je prvih dana nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji vjerojatno mogao biti bolje koordiniran, sada funkcionira, ali time nije zadovoljan jer još ima problema.

“Sad funkcionira, ali ako ćete me pitati jesam li zadovoljan, nisam zadovoljan, odnosno nisam miran jer sam svakog dana tamo, rješavam probleme i htjeli bi da to sve bude brže i bolje”, rekao je Milošević novinarima o funkcioniranju Civilne zaštite na potresom pogođenom području.

Pravni okvir nije dobar za brzo djelovanje

U sklopu predstavljanja godišnjeg izvješća Kuće ljudskih prava Zagreb o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje je pokazalo da su uz pandemiju potresi snažno utjecali na stanje prava posebice na Banovini, Milošević je s pučkom pravobraniteljicom Tenom Šimonović Einwalter sudjelovao u panel raspravi.

Govoreći o problemima uzrokovanim potresom, dodao je kako je Civilna zaštita u prvim danima potresa formirala stožer u Petrinji, a razmjeri potresa, uz objektivne poteškoće, u prvi tren nisu se ni mogli sagledati.

Teško je procijeniti je li koordinacija sustava Civilne zaštite u početku mogla biti bolja. “Vjerojatno je, no mislim da smo brzo uspjeli s razine Nacionalnog stožera za uklanjanje posljedica potresa pohvatati konce i iskoordinirati sve potrebne akcije”, ocijenio je.

Serija razornih potresa koji su pogodili široko područje, koje je prije toga bilo devastirano i osiromašeno, dodatno je otežala djelovanje, a ništa nas nije moglo pripremiti na razmjere takve katastrofe.

Milošević kaže da pretjerana birokratizacija i dalje predstavlja izazov Nacionalnom stožeru kada je u pitanju brzo djelovanje, primjerice u slučaju uklanjanja opasnih građevina. “Naš pravni okvir ne odgovara situaciji kada je potrebno brzo djelovanje”, ustvrdio je.

Osvrnuo se i na stanje ljudskih prava ograničenih protuepidemijskim mjerama. Ocijenio je kako su se donesene mjere u Hrvatskoj pokazale proporcionalnima zaštiti zdravlja i života ljudi, bile su nediskriminirajuće i ograničenog trajanja.

Šimonović Einwalter: Najviše pritužbi na pravo na zdravstvenu zaštitu 

Šimonović Einwalter kaže da je protekle godine Ured pučke pravobraniteljice zaprimio veliki broj pritužbi zbog ograničenja prava na zdravlje i pristupa zdravstvenoj zaštiti.

U uvjetima pandemije, kada je cijeli niz ljudskih prava bio ograničen ili pod udarom, osobe starije životne dobi bile su jedna od najranjivih skupina.

“Pravo na zdravlje i inače je područje u kojem je bilo više pritužbi, a pandemija je razotkrila postojeće probleme u sustavu i donijela neke nove probleme i teškoće”, kazala je Šimonović Einwalter.

Ured je zaprimio i veliki broj pritužbi oko prava na rad, a tu je posebice istaknuta nespremnost poslodavaca na organizaciju rada u uvjetima pandemije, kao i problemi rada od kuće ili prijevoza do posla, kada je bio ukinut javni prijevoz.

Smatra kako je 2020. godina bila iznimno izazovna i teška po stanje ljudskih prava.

“Moja ocjena za prethodnu godinu bila bi – manji pristup pravima i još veće nepovjerenje građana u institucije nego ikad prije”, rekla je Šimonović Einwalter.