MILANOVIĆEV AUTORITET NA KUŠNJI: Petorka protiv Milanovića

Objavljeno u Nacionalu br. 710, 2009-06-23

Neformalnu frakciju SDP-a čine Zlatko Komadina, Zvonimir Mršić, Veljan Radojković, Željka Antunović i Milan Bandić

Ne pobijedi li SDP-ov budući kandidat na predsjedničkim izborima – a to su Ivo Josipović i Ljubo Jurčić – u najjačoj opozicijskoj stranci moglo bi doći do sukoba s Zoranom Milanovićem. Odnedavno se iza kulisa počinje stvarati neformalna frakcija koju čine stranački nezadovoljnici, a najčešće se spominju Zlatko Komadina, Zvonimir Mršić, Veljan Radojković i Željka Antunović, potvrdilo je ovih dana za Nacional nekoliko članova vodstva Socijaldemokratske partije Hrvatske. Prema njihovim riječima, predstojeći izbori za predsjednika Republike Hrvatske, definirat će i poziciju SDP-a za iduće parlamentarne izbore. U slučaju Josipovićeve ili Jurčićeve pobjede, Milanovićevo vodstvo ostat će neupitno, ali u redovima njegovih kritičara prevladava stav kako će SDP-ov kandidat za predsjednika izgubiti, posebno ako HDZ kandidira Ivu Sanadera.

“U tom slučaju nemamo nikakve izglede osvojiti parlamentarne izbore, a velika je vjerojatnost i od gubitka znatnog broja glasača koji će se prikloniti bloku koji planira formirati Stipe Mesić”, ispričao je jedan od oponenata. Unutar ove skupine vlada uvjerenje kako njihovo mišljenje dijeli i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je posljednja dva mjeseca u snažnom sukobu sa Zoranom Milanovićem. Unatoč pretpostavkama kako bi Bandić mogao napustiti SDP i osnovati vlastitu stranku, puno je vjerojatnija varijanta po kojoj će se, prije ili kasnije, otvoreno svrstati uz opozicijsku frakciju SDP-a. Još su zaoštreniji odnosi u Splitu, gdje su grupe predvođene Rankom Ostojićem i Veljanom Radojkovićem na rubu otvorenog sukoba. Ostojić je glavni Milanovićev dalmatinski saveznik, dok Radojković spada u struju blisku Željki Antunović. Kada je Ostojić poražen od Željka Keruma, Radojković je “osvojio” SDPove prostorije u Splitu. Ali već iduće večeri prepričava se na Iblerovom trgu, u njih je ušla Ostojićeva skupina, koja je zamijenila bravu, i sada je to u doslovnom smislu stranački teritorij pod njihovim nadzorom. Ovakvi slučajevi nagovještaju poprilično žestoke izbore za lokalna rukovodstva koja će se najesen održati u SDP-u, a još više o pokušaju Milanovićevih protivnika da oko sebe okupe istomišljenike. Uostalom, i važan detalj sa subotnje sjednice Glavnog odbora, potvrđuje duboke podjele među socijaldemokratima.

Na sjednici koja predstavlja uvod u krucijalne izbore za nasljednika Stipe Mesića, nije se pojavilo čak šestero članova Predsjedništva SDP-a, točnije, više od polovice. I dok se od odsutnih Vojko Obersnel svrstava među Milanovićevce, a Milanka Opačić drži po strani, signifikantan je popis preostale četvorke koja se nije pojavila: Zvonimir Mršić, Zlatko Komadina, Željka Antunović i Milan Bandić. Isto tako, jedini disonantni nastup predstavljao je govor Dušana Ljuštine, bliskog Bandićevog suradnika i prijatelja. Nasuprot ostalim govornicima koji su podržali ideju o unutarstranačkim predizborima, Ljuština je rekao da je Zoran Milanović trebao biti predsjednički kandidat ili da se, barem, moralo provesti ispitivanje javnosti i tako ustanoviti kojeg esdepeovca favorizira ovdašnja javnost. Zanimljivo je da i stranački dužnosnici bliski Milanoviću smatraju kako SDP pretjerno defetistički ulazi u predsjedničku kampanju. “Ponašamo se poput liječnika koji kaže da je svejedno hoće li izliječiti pacijenta. Ako uspije – dobro, a ako ne uspije – opet dobro. Ovakav flegmatičan stil mora se promieniti u najskorije vrijeme, jer u protivom nas čeka još jedan poraz. Iskreno govoreći, sumnjam da bi i to moglo izazvati potrese u stranci jer su SDP-ovci još u eri Ivice Račana usvojili običaj gunđanja u kuloarima, ali bez spremnosti za radikalne iskorake. A opet, ova skupina koja bi voljela preuzeti vlast, baš i nema kandidata koji bi mogao jamčiti da će SDP postati vodeća stranka u Hrvatskoj”, uz ironičan osmjeh ispričao je ovaj milanovićevac.

Ovakve okolnosti vladale su u subotu 20. lipnja, kada su socijaldemokrati formalizirali odluku po kojoj će približno 35.000 članova stranke dobiti mogućnost odlučiti o kandidatu za predsjednika Republike. Predizbori će se održati u nedjelju 12. srpnja, i to u svim općinskim organizacijama. Nekoliko dana prije sjednice Glavnog odbra nestale su i dileme oko imena predsjedničkih kandidata, i unutar stranke bilo je jasno da se Zlatko Komadina povlači, a ostaju Ljubo Jurčić i Ivo Josipović. Zoran Milanović je tijekom 5-satne sjednice predsjedništva uvjerio članove SDP-ovog vrha kako je varijanta Josipović-Jurčić optimalna, i da osim njih dvojice, nema potrebe tražiti nove kandidate. U tome je u pravu jer do sada su samo njih dvojica pokazali predsjedničke ambicije, a uostalom, radi se o političarima koji dobro kotiraju među članstvom socijaldemokratske partije. Za Josipovića neformalno agitira i Milanović, a ima podršku većeg broja visokih stranačkih dužnosnika. Glavni argument koji upotrebljavaju njegovi pobornici je taj da se radi o nekompromitiranom i ozbiljnom političaru čija će serioznost nadvladati Sanaderov populizam, a kasnije će profitirati cijela Hrvatska jer će dobiti predsjednika sposobnog detektirati, ali i rješavati probleme. S druge strane, čak i Jurčićevi oponenti priznaju golemu energiju bivšem premijerskom kandidatu. U SDP-u još je samo Milanović obišao toliki broj stranačkih podružnica, i govorio na stotinama skupova.

Osim toga, najesen se očekuje daljnje produbljavanje gospodarske krize, što bi u kampanji moglo osigurati prednost kvalitetnim ekonomskim stručnjacima kao što je Ljubo Jurčić. Ne treba zanemariti ni njegovo hercegovačko porijeklo koje bi mu nedvojbeno osiguralo popriličan broj glasova Hrvata iz Bosne i Hercegovine, koji su u prošlosti skoro isključivo glasali za kandidate iz redova HDZ-a. Još prije zasjedanja Glavnog odbora, Jurčić i Josipović su postigli dogovor o međusobnom nenapadanja za vrijeme predizbora, a tome treba doprinjeti i minimalan broj međusobnih suočavanja. “Ionako oko 80 posto pitanja imamo identično mišljenje, a nije dobro potrošiti sve adute prije nego se sučelimo sa Sanaderom. Zato je dovoljno jedno sučeljavanje jer nas obojicu naši članovi dobro poznaju”, izjavio je Jurčić za Nacional. No oko ovoga očito postoje neslaganja. Jurčić želi samo jedno sučeljavanje, dok Josipovićeva ekipa misli da bi ih trebalo biti tri, u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Velika je vjerojatnost da se održi i jedna televizijska debata, a za sada najbolje kotira NovaTV. Dok zagovornici predizbora vjeruju kako će SDP na ovaj način osigurati veliku medijsku pozornost, i već na startu preteknuti sve ostale stranke i kandidate, nisu rijetka niti upozorenja da bi se njihov kandidat mogao istrošiti i na početku prave kampanje postati nezanimljiv.

Dodatna opasnost je vrlo vjerojatna podjela glasova na ljevici i centru. U SDP-u su prije nekoliko mjeseci odbili Radimira Čačića, kada je predložio da on postane kandidat lijevog centra. U međuvremenu je Ivan Jakovčić najavio da će IDS podržati Čačića, a u SDPu računaju upravo na veliku podršku istarskih birača. Kandidira li se Čačić, u najmanju ruku, ovi će se glasovi podijeliti, a nitko ne može jamčiti da neće biti sukoba između opozicijskih kandidata. Izgubi li SDP-ov predsjednički kandidat, otvara se realna opasnost da im na idućim parlamentarnim izborima dobar dio glasova oduzme konfederacija stranaka predvođena Stipom Mesićem. Aktualni predsjednik zna kako ne bi bilo dobro govoriti o budućim političkim planovima dok mu nije istekao mandat, ali u oporbi kao i HDZ-u, posve su svjesni kakve su mu namjere. Milanović je do pred dva mjeseca otklanjao priče o Mesićevom stvaranju trećeg bloka, no sada i SDPov čelnik shvaća da situacije postaje ozbiljna. Baš kao što to zna i pobunjena frakcija, koja čeka poraz na predsjedničkim izborima, kako bi otvorila krizu i uz obrazloženje da su samo oni sposobni osigurati pobjedu 2011., krenuti u napad. Koliko god odluka o predizborima djeluje atraktivno i sugerira da su u SDP-u još jednom otvorili nove demokratske standarde, kao i 2007. kada je za Račanovog nasljednika bilo četvero jakih kandidata, u slučaju poraza manje posljedice će osjetiti Josipović ili Jurčić negoli Milanović. Nakon gubitka parlamentarnih, i osrednjih rezultata na lokalnim izborima, poraz na predsjedničkim otvara veliki prostor njegovim suparnicima.

Mršić i Komadina vjeruju da mogu voditi i SDP i vladu, Bandić i Radojković smatraju da ih se želi eliminirati iz politike, a dio starije generacije – koju personificira Željka Antunović – nikada nije bio sretan s njegovim izborom. Zato dijelu socijaldemokratske partije odgovara poraz na predsjedničkim izborima jer očekuju da bi se u tom slučaju otvorilo pitanje treba li mijenjati i predsjednika u vlastitoj stranci.

PRESUDNI IZBORI

Izbori za Mesićeva nasljednika bit će sudbonosni sraz SDP-a i HDZ-a. Izgubi li SDP te izbore, te ako Stipe Mesić potom doista osnuje Treći blok, Zoran Milanović imat će velikih problema i unutar partije i izvan nje.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši