[quote_box_center]

  • Borić je, tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, ustvrdio da je javni dug u mandatu Milanovićeve vlade narastao sa 156 na 300 milijardi eura. Premijera je upitao ima li plan upravljanja javnim dugom do kraja godine

[/quote_box_center]

HDZ-ov zastupnik Josip Borić optužio je u srijedu premijera Zorana Milanovića da je Hrvatsku zadužio više nego devet njegovih prethodnika, iz čega zaključuje kako Milanoviću ne može pomoći angažman stranog PR stručnjaka, na što mu je premijer uzvratio da barata netočnim podacima te da SDP vanjske stručnjake, za razliku od HDZ-a, plaća novcem čistog porijekla.

Borić je, tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, ustvrdio da je javni dug u mandatu Milanovićeve vlade narastao sa 156 na 300 milijardi eura. Premijera je upitao ima li plan upravljanja javnim dugom do kraja godine.

“Može li ovaj vaš Amerikanac nekako izbrisati činjenicu da ste nas kao SDP-ov premijer zadužili u jednom mandatu gotovo jednako kao devet ranijih premijera”, upitao je Borić, na što mu je Milanović odgovorio da iznosi netočne podatke.

SDP-ov novac nije opljačkan od građana

“Kad je riječ o angažiranju stranog stručnjaka za odnose s javnošću, SDP angažira vanjske suradnike puno manje nego neke druge stranke, novcem koji je pošteno zaradio, koji nije izvučen iz javnih poduzeća, iz Fimi medije, novcem koji nije opljačkan od hrvatskih građana. Zato smo i zabranili angažman PR stručnjaka o trošku poreznih obveznika. Ako stranka nešto želi, neka to i plati. Tako funkcioniramo već 20 godina i to je nešto što vi teško možete shvatiti, kad netko plaća račune novcem čistog porijekla”, uzvratio je Milanović HDZ-ovu zastupniku.

Nezadovoljan odgovorom, Borić je ustvrdio kako će Milanović “iako se svojski trudio da ostane zapamćen po ničemu, ostati zapamćen kao najskuplji premijer u hrvatskoj povijesti”. Premijeru je predložio da “odgovornost o kojoj stalno govori, ‘tu bundesligu hrvatske politike’, uobliči u pristojnu ostavku”.

Mirela Holy (ORaH) premijera je podsjetila da se u javnosti predstavlja kao političar kojemu je moral u politici izuzetno važan.

Moral u politici je djelovanje u javnom interesu pa vas molim da mi odgovorite, je li u javnom interesu sklapanje ugovora o povlaštenom otkupu električne energije po cijeni dvostruko većoj od sadašnje cijene na tržištu i to s tvrtkom koja ima nekoliko međunarodnih presuda za plaćanje mita? Je li u javnom interesu ustupiti besplatno energetske podatke države privatnoj kompaniji koja je dobila posao 2D seizmičkog istraživanja Jadrana bez provedenog javnog natječaja? Je li u javnom interesu sklopiti ugovor prema kojem je maksimalna korist za Hrvatsku od 40 do najviše 50 posto u odnosu na proizvedene ugljikovodike i prema kojem se Hrvatskoj smanjuje korist ako su veća nalazišta ugljikovodika”, upitala je Holy premijera.

On joj je uzvratio da će odgovore dobiti pisanim putem.

Hrelju zanimala cijena struje

Silvana Hrelju (HSU) zanimalo je razmišlja li Vlada o promjeni vremenskog okvira u kojem građani plaćaju skuplju struju.

“Takav tarifni model, u kojem viša tarifa dvostruko skuplja traje od 8 do 22 sata, ne daje manevarskog prostora građanima za uštede, odnosno tjera ih da nakon napornog radnog dana peru, glačaju, kuhaju ili usisavaju u kasnim večernjim satima što predstavlja i problem nepoštivanja kućnog reda u višestambenim zajednicama”, smatra Hrelja.

Podsjetio je da se o tarifnom modelu razmišlja i u drugim europskim zemljama, a podržava model o kojem razmišlja Italija, a po kojemu bi niža tarifa bila u razdoblju od 19 do 8 ujutro svim radnim danima, a subotom, nedjeljom i blagdanima cijeli dan. Time se, kaže Hrelja, stvaraju uvjeti za značajne uštede u kućnom budžetu.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić odgovorio je da se u Vladi razgovara o socijalnim kriterijima u cijeni struje, što je Hrvatska dužna učiniti i kao članica EU.

“Obvezali smo se u vremenu koje je ispred nas formirati poseban energetski paket za ugroženije skupine građana, a tu svakako jest i jedan broj ili značajan broj naših umirovljenika s najmanjim mirovinama, kao i svi oni građani i obitelji koje primaju potpore kroz sustav socijalne skrbi. Na tom projektu radimo, on je u ovom trenutku u početnoj fazi, ali o tome ozbiljno razmišljamo”, rekao je Grčić.

Nezavisnom Ivanu Grubišiću, koji je upitao kada će se i kako Knin prometno bolje povezati s ostatkom Dalmacije i Zagrebom, Grčić je odgovorio kako je planirana brza cesta došla gotovo do Dicma, ali da su se u međuvremenu pojavili novi prioriteti, odnosno uska grla koja je nužno što prije riješiti, a da se kao poveznica za Knin razmatra i pravac za Šibenik.

Komentiraj