Hrvatski premijer Zoran Milanović poručio je u četvrtak u pismu Europskoj komisiji (EK) da nema pravnog temelja kada inzistira na arbitražnom postupku u rješavanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije i stoga ne bi smjela biti aktivno uključena u ovaj ili slične granične sporove između zemalja članica, podsjetivši da je Zagreb izašao iz Arbitražnog sporazuma jer je jedna strana cijeli postupak kompromitirala “namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima”.

Predsjednik hrvatske vlade odgovorio je Europskoj komisiji koja je poslala pismo vladama Hrvatske i Slovenije u kojem ističe da je zainteresirana da Zagreb i Ljubljana nađu rješenje za svoj granični spor te naglasila kako smatra da je arbitraža dobar put za to. Komisija je izrazila želju da zemlje članice riješe granični spor jer bi to “olakšalo provedbu europskog zakonodavstva u svim zemljama članicama”.

“Uvjereni smo da Komisija nema pravnog temelja kada inzistira na arbitražnom postupku u rješavanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije i stoga ne bi smjela biti aktivno uključena u ovaj ili slične granične sporove između zemalja članica. S tim u svezi, ne vjerujem da bilo koji od tih sporova utječu na primjenu zakona Europske unije”, stoji u pismu premijera Milanović.

 

• Milanović u svom odgovoru ističe da je Komisija jako dobro obaviještena o stajalištu Hrvatske, kako putem pisane komunikacije tako i u opširnom obrazloženju prve potpredsjednice vlade Vesne Pusić potpredsjedniku EK-a Frans Timmermansu od 1. rujna da je arbitražni postupak kompromitiran te je stoga hrvatska vlada, nakon jednoglasne odluke Hrvatskog sabora, pokrenula postupak izlaska iz Arbitražnog sporazuma.

 

“Cijeli postupak, uključujući cjelokupni dokazni materijal i vijećanja arbitara, kompromitiran je namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima jedne od strana u postupku, koja je djelovala u tajnom dogovoru sa svojim predstavnikom i arbitrom. Ta je strana svoje postupke prešutno priznala jer su njezini akteri podnijeli ostavke, a nikada nije bilo nikakvog demantija. Moguće je da su tim postupcima počinjena i kaznena djela”, stoji u pismu premijera Milanovića predsjedniku EK-a Jeanu-Claudeu Junckeru i potpredsjedniku Timmermansu.

Posljedično, Hrvatska se povukla iz arbitražnog postupka, neće komentirati moguće namjere Suda, neće sudjelovati u njegovom radu i neće se smatrati primoranom primiti ili reagirati na bilo koju odluku koju bi Sud mogao donijeti, ističe Milanović u pismu Komisiji.

“I dalje smo uvjereni da jedina odluka koju taj ad-hoc sud može donijeti glede posljedica postupaka jedne od strana, djelujući pritom u skladu s najvišim pravnim, moralnim i etičkim standardima kojih se međunarodno pravosuđe mora pridržavati, jest da se raspusti”, zaključuje šef hrvatske vlade.

Također je podsjetio da je Hrvatska odmah nakon povlačenja iz Arbitražnog sporazuma predložila Sloveniji da odmah krenu u potragu za drugim načinom rješavanja teritorijalnog spora, ponudom koja je nažalost odbačena, ali koja i dalje vrijedi.

 

• Milanović je izrazio uvjerenje da je to “jedini put za izlazak iz slijepe ulice u kojoj smo se našli” a da Hrvatska to nije željela.

 

Hrvatski sabor je krajem srpnja jednoglasno izglasao izlazak iz Arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog pitanja sa Slovenijom, nakon što je izbio skandal kada je otkriveno kako su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže, Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.

Jernej Sekolec dao je ostavku pošto se otkrilo da se dogovarao sa slovenskom zastupnicom pred sudom Simonom Drenik, a hrvatski član arbitražnog suda Budislav Vukas odstupio je nakon što se Hrvatska povukla iz takve kompromitirane arbitraže.

Prije nekoliko dana predsjednik suda Gilbert Guillaume imenovao je Norvežanina Rolfa Einara Fifea slovenskim predstavnikom u arbitraži, a Švicarca Nicolasa Michela hrvatskim članom.

Sud je odlučio imenovati suce nakon što Hrvatska i Slovenija nisu u zadanom roku predložile zamjene za hrvatskog i slovenskog arbitra Budislava Vukasa i Ronnya Abrahama, kojeg je slovenska strana prvotno imenovala nakon Sekolca, ali je i on potom ubrzo odstupio.