MILAN HOVORKA: ‘Energetska sigurnost jedan je od ključnih prioriteta češkog predsjedanja Europskom unijom’

Češka Republika 1. srpnja od Francuske preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo nad Vijećem Europske unije, a tim povodom češki veleposlanik u Hrvatskoj Milan Hovorka govori o ciljevima češkog predsjedanja EU-om

Usred ruske agresije na Ukrajinu, u prilično složenoj političkoj situaciji ne samo u Europi, već i cijelom svijetu, Češka Republika 1. srpnja od Francuske preuzima šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo nad Vijećem Europske unije. U Hrvatskoj će početak češkog predsjedništva, uz stotu godišnjicu Saveza Čeha, biti obilježen 7. srpnja svečanim koncertom Moravske filharmonije u KD Vatroslava Lisinskog.

Moto češkog predsjedanja je „Europa kao zadatak – ponovo osmisliti, ponovo izgraditi, ponovo ojačati“. „Europa kao zadatak“ zapravo su riječi karizmatičnog češkog predsjednika Václava Havela, koje je izgovorio 1996. godine u svom govoru o budućnosti Europe prilikom ceremonije dodjele nagrade Charlemagne.

O tim temama za tjednik Nacional govorio je češki veleposlanik u Republici Hrvatskoj Milan Hovorka, koji je dužnost preuzeo krajem 2021. godine. Po struci ekonomist, započeo je karijeru u Saveznom ministarstvu vanjske trgovine Čehoslovačke. Nakon pada komunizma postao je predstavnik Češke Republike u Stalnoj misiji pri UN-u u Ženevi, a zatim predstavnik Češke pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Obnašao je brojne visoke dužnosti u Ministarstvu industrije i trgovine Republike Češke i preko tri desetljeća bavio se gospodarskom diplomacijom. Godine 2015. imenovan je veleposlanikom Republike Češke u Indiji, Šri Lanki, Bangladešu, Nepalu, Butanu i Maldivima, a od studenoga 2021. postao je veleposlanik Češke Republike u Hrvatskoj. Kaže kako je Zagreb grad u kojem se lako udomaćiti i kako, usprkos posljedicama potresa, uživa u njegovoj arhitekturi i parkovima, kao i kulturnoj ponudi grada. A najviše u gostoljubivosti i prijateljstvu koje prema njemu i njegovoj obitelji, ali i svim češkim gostima, pokazuju hrvatski građani.

‘Naš je cilj definitivno smanjiti i na kraju, nadam se, ukinuti europsku ovisnost o ruskim izvorima energije, odnosno o jednom autoritarnom režimu. Jer to je više od energetske krize’

NACIONAL: Češka preuzima predsjedanje nad Vijećem EU-a 1. srpnja, u vrlo problematičnom trenutku za Europu i svijet, usred ruske agresije na Ukrajinu. Koji su prioriteti predsjedanja i koliko su se oni mijenjali zbog novonastale situacije?

Moram priznati da je ovo prilično dramatičan trenutak i imate pravo kada kažete da su se prioriteti mijenjali zbog ruske agresije na Ukrajinu. Ta je činjenica potpuno prevladala nad geopolitičkom situacijom, ne samo u Europi nego i globalno.

Rat koji se događa u našem neposrednom susjedstvu potaknuo je masovnu migraciju, budući da su milijuni ukrajinskih civila, uglavnom žena i djece, pobjegli pred ratnim razaranjima u europske zemlje. Ovo je drugo češko predsjedanje Vijećem Europske unije i pokušat ćemo pronaći adekvatne odgovore na sva ta pitanja i s njima povezane izazove. Glavni cilj ovog češkog predsjedanja je dati što veći doprinos kreiranju uvjeta za sigurnost i prosperitet Europske unije u kontekstu europskih vrijednosti kao što su sloboda, socijalna pravda, demokracija, vladavina prava i odgovornost prema okolišu. Prioriteti su složeni unutar pet poglavlja.

Kao prvo – upravljanje izbjegličkom krizom i poslijeratna obnova Ukrajine, drugo – energetska sigurnost, treće – jačanje europskih obrambenih sposobnosti u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, uključujući i cyber-sigurnost, zatim jačanje europske ekonomije i naposljetku, jačanje otpornosti europske demokracije i demokratskih institucija. Moto češkog predsjedanja je „Europa kao zadatak“ – Europa koju treba ponovo osmisliti, ponovo izgraditi i ponovo ojačati. Upravo to najbolje ocrtava i temeljne vrijednosti i iskustvo koje Češka donosi za zajednički stol. Jer te su riječi ostavština Václava Havela, velikog Europljanina, filozofa i humanista, prvog češkog predsjednika.

NACIONAL: Kao što ste rekli, jedan od velikih problema s kojima se EU suočava je preko pet milijuna ukrajinskih izbjeglica, koji su utočište potražili u susjednim, ali i svim drugim europskim zemljama. Koliko ih je stiglo u Češku?

Češka je primila oko tristo tisuća ljudi, neki su se u međuvremenu vratili u Ukrajinu, no većina je ostala. Ipak, čini mi se da je u toj tragediji koja ih je zadesila najvažnije da su obični ljudi, češki građani, pokazali nevjerojatnu razinu solidarnosti. Primili su ih otvorena srca i počeli integrirati te ljude na tržište rada, u obrazovni sustav, kao što im je omogućen i pristup zdravstvenom sustavu. Ključno pitanje, ne samo za češko predsjedanje već i za sve nas, jest što treba učiniti Europa kako bi se suprotstavila ruskoj agresiji, kako bismo je zaustavili i osigurali mir i sigurnost u Europi, kako bismo se mogli nositi s ekonomskim i društvenim izazovima pred nama i kako bismo osigurali put prema dugotrajnom prosperitetu i dostigli dalekosežno postavljene ciljeve zelene i digitalne Europe do 2050.

‘Cilj je ovog češkog predsjedanja dati što veći doprinos kreiranju uvjeta za sigurnost i prosperitet Europske unije’, kaže Milan Hovorka. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Na Europskom vijeću prošloga tjedna usvojen je prijedlog za davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović tvrdi da bi se to trebalo uvjetovati davanjem statusa kandidata i BiH, a mnogi u regiji razočarani su zbog činjenice da BiH nije bila uključena u taj paket. Kakav je stav Češke o tom pitanju?

Kao prvo, rekao bih da je za Češku jedan od prioriteta bilo davanje statusa kandidata Ukrajini, zbog očiglednih razloga. Od početka smo bili među onih osam zemalja koje su i pokrenule tu inicijativu. To nije samo simbolična gesta, već čin koji ima i moralnu i političku težinu. Vjerujem da će to biti vrlo važan motivirajući faktor, koji će potaknuti i ekonomske i sve druge reforme u kontekstu procesa integracije u EU. Ta je odluka pokazala kapacitet 27 zemalja članica da postignu dogovor oko važnih pitanja u kritičnom momentu, i to ne na autokratski način, već kroz dijalog. Isto se odnosi i na Moldaviju, a vjerujem i da će se uskoro slična odluka donijeti i o Gruziji, ali i o Bosni i Hercegovini. Vidim vrlo važne elemente u odluci koju su lideri EU-a donijeli o BiH, a to je nalog Europskoj komisiji da se vrati pitanju BiH i predstavi izvješće o 14 ključnih područja koja su uvjet za davanje kandidature. To je jako dobar plan za nešto što bi se moglo dogoditi u doglednoj budućnosti.

NACIONAL: Ruski utjecaj i u Republici Srpskoj, i u Srbiji, pa i u Crnoj Gori jača. Hrvatska strana u BiH inzistira na promjeni izbornog zakona. Ima li Češka tijekom svog predsjedanja ambicije utjecati na to da do takve promjene dođe?

Želio bih jasno reći da Češka zastupa tri temeljna principa – teritorijalni integritet BiH, njena suverenost i europska perspektiva. U zaključcima Europskog vijeća u Bruxellesu jasno stoji referenca da postoji potreba za izbornom i ustavnom reformom koja će voditi do tih triju ciljeva. Potrebno je uspostaviti vladavinu prava i ojačati demokraciju, otvoriti dijalog s civilnim društvom. S druge strane, i za EU je jednako važno da razvija suradnju s BiH u različitim sektorima – od infrastrukture, povezivanja, sigurnosti do klimatskih promjena. Europa je duboko svjesna problema u BiH i zato treba pomoći toj zemlji da izgradi demokratske temelje – vladavinu prava i neovisno pravosuđe, što će utrti put prema članstvu u EU-u.

‘Moj tim će dati sve od sebe da ojača ekonomsku suradnju i pomogne stvaranju mreže između hrvatskih i čeških poduzetnika’, rekao je češki veleposlanik novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Zemlje Zapadnog Balkana s pravom su nezadovoljne, s obzirom na to da im je odavno obećana europska perspektiva. Sjeverna Makedonija i Albanija već godinama čekaju otvaranje pregovora iako su ispunile uvjete. Bugarska ih je opet blokirala. Hoće li češko predsjedništvo nastojati riješiti tu situaciju i koliko je to izgledno?

Za Češku Republiku Zapadni Balkan oduvijek je bio jedan od ključnih prioriteta vanjske politike. I bit će tako i tijekom češkog predsjedništva nad Vijećem Europske unije. Mi ćemo upotrijebiti sva svoja znanja i kapacitete kako bismo ubrzali proces pristupanja tih zemalja i dali im europsku perspektivu što je brže moguće. Što se tiče Sjeverne Makedonije i Albanije, pratili smo razvoj događaja u tim zemljama i možemo razumjeti kompleksnost i osjetljivost tih pitanja. No moram istaknuti da je Češka Republika podržala trenutačno otvaranje pregovora za te dvije zemlje. Želim vjerovati da ćemo tijekom svog predsjedništva uspjeti postići međusobno razumijevanje i otvoriti pregovore kako bismo nagradili te dvije zemlje za sve napore koje su učinile kako bi ispunile uvjete koje im je EU postavio. To bi nam omogućilo da, kao europska obitelj, krenemo naprijed. I BiH i cijeli Zapadni Balkan imaju vrlo važnu ulogu za sigurnost i stabilnost EU-a.

NACIONAL: Inflacija i energetska kriza prijete Europi. Je li realno očekivati da će sve članice EU-a odustati od kupnje ruskog plina, s obzirom na to da je Mađarska već tražila i dobila izuzetak, a tražila ga je i Češka. Koliko to šteti solidarnosti EU-a i ide na ruku Putinu?

Kao što sam već rekao, energetska sigurnost je jedan od ključnih prioriteta češkog predsjedanja. Naš je cilj definitivno smanjiti i na kraju, nadam se, ukinuti europsku ovisnost o ruskim izvorima energije, odnosno o jednom autoritarnom režimu. Jer to je više od energetske krize, budući da Rusija direktno ugrožava naše zajedničke vrijednosti. EU kao cjelina preuzela je tu obvezu i vjerujem da će je ispuniti. No vi ste u pravu – realnost je takva kakva jest i ne možemo je ignorirati. Zato su i zatražena neka privremena izuzeća, ali kada govorim o Češkoj – obveza je preuzeta i mi doista želimo prekinuti tu ovisnost što brže možemo, iz niza razloga. A jedan je upravo onaj koji ste spomenuli – mi ne želimo financirati Putinov rat. No takve se promjene ne mogu dogoditi preko noći.

NACIONAL: Češka je do sada u velikoj mjeri ovisila o ruskom plinu. Traju pregovori o plinovodu Stork II, što znači usku suradnju s Poljskom. Do kada je taj plan ostvariv?

Vjerujem da je objema državama stalo da se taj plan ostvari što prije, jer obje države iz tog projekta mogu mnogo dobiti. Moramo udružiti napore kako bismo riješili to pitanje vezano uz energetsku sigurnost. To znači izgradnju energetske infrastrukture i vjerujem da će projekt koji ste spomenuli – plinovod Stork II – obje zemlje nastaviti gurati. Osim toga, moram reći i da se Češka okreće multisektornom pristupu, odnosno – diversifikaciji energije. No diversifikacija se ne odnosi samo na izvore, već i na mjere koje smo poduzeli kako bismo ubrzali tranziciju prema obnovljivim izvorima i novim tehnologijama. Zato smo nedavno kupili udjele u plinskim terminalima u Nizozemskoj, a postigli smo dogovor i o proširenju naftovoda TAL. To je vrlo kompleksno pitanje, koje uključuje i promišljanje o našim energetskim potrebama u budućnosti. A tome definitivno moramo dodati i sektor električne energije. Zbog toga smo donijeli prilično hrabru odluku o izgradnji novog bloka postojeće nuklearne elektrane Dukovany. Mi vjerujemo da nuklearna energija igra važnu ulogu u ispunjavanju naših zelenih ciljeva. Mislim i da u Hrvatskoj postoji veliki potencijal za izgradnju više nuklearki, pa i u smislu suradnje između naših dviju zemalja na tom planu. Moram tu naglasiti da je za Češku, osobito nakon Černobila i Fukushime, sigurnost nuklearnih elektrana bila prioritet na našoj agendi. Zato smo i uspjeli dobiti vrlo visoku razinu javne potpore tim svojim planovima.

‘Češka zastupa tri temeljna principa, a to su teritorijalni integritet BiH, njena suverenost i europska perspektiva. Europa je svjesna problema u BiH i zato joj treba pomoći izgraditi demokratske temelje’

NACIONAL: No postavlja se pitanje kako prevladati sljedeću zimu, jer taj period tranzicije s ruske nafte i plina na nove izvore energije bit će vrlo težak…

Mislim da moramo biti vrlo iskreni prema svojim građanima i to je upravo ono što češka vlada sada radi. Premijer Fiala obratio se naciji prošloga tjedna i bio je vrlo otvoren. Vlada je već do sada poduzela niz mjera, od kojih se neke može smatrati kratkoročnim, a učinak nekih ćemo osjetiti tek dugoročno. No cilj Vlade je pomoći ljudima i zato je nedavno donesen paket mjera koji bi trebao ublažiti posljedice inflacije i visokih cijena benzina i ostalih energenata. Vlada istovremeno provodi politiku punjenja svih skladišta plina – sada su već 60 posto puni, a cilj je napuniti ih još više. Vjerujem da ćemo prevladati krizu već sljedeće zime, a da pritom nećemo kompromitirati ekonomski potencijal zemlje.

NACIONAL: Postoji li strah među češkim građanima zbog moguće eskalacije ruske agresije? Je li češka vojska u stanju pripravnosti?

Česi su itekako svjesni opasnosti. Mi imamo svoju povijest odnosa s Rusijom. Općenito, povijest nas uči da politika ignoriranja i stajanja sa strane nikada nije zaustavila agresiju. Zato smo mi od samog početka ruske agresije dio vrlo snažne i odlučne zajednice demokratskih zemalja koja podupire Ukrajinu. Poduzeli smo neke vrlo hrabre korake i pružili pomoć na sve načine – i vojnu, i humanitarnu, i materijalnu. Zato i preuzimamo svoj dio odgovornosti kako bismo ojačali istočno krilo NATO-a. Imamo mandat poslati preko 600 vojnika u Slovačku i na čelu smo tog kontingenta. Vjerujem da mi itekako možemo shvatiti sve rizike i sve izazove koji proizlaze iz ovakve vrste agresije. Mi znamo cijenu slobode. Sloboda se ne može smatrati kao nešto što se podrazumijeva, za slobodu se morate biti spremni boriti.

NACIONAL: Švedska i Finska aplicirale su za članstvo u NATO-u. Zbog toga Rusija prijeti ne samo tim zemljama, već i cijelom Zapadu. Trebaju li se te zemlje bojati ruskog napada?

Češki premijer Fiala, kao što sam spomenuo, obratio se naciji. U svom govoru istaknuo je vrlo važnu činjenicu. A to je da Rusija, pored rata protiv Ukrajine, vodi i moralno-gospodarski rat protiv svih nas, protiv svih demokratskih zemalja, protiv cijele Europe i njenih vrijednosti. Putinov je cilj destabilizirati naša društva i izazvati veliku ekonomsku štetu. Mi definitivno moramo djelovati i to je upravo ono što radimo. Češka Republika u potpunosti može shvatiti razloge zbog kojih se Švedska i Finska žele pridružiti NATO-u i biti pod sigurnosnim kišobranom. Vjerujemo da će članstvo tih dviju zemalja ojačati NATO i veselimo suradnji s njima.

‘Rusija, uz rat protiv Ukrajine, vodi i moralno-gospodarski rat protiv sviju nas, protiv svih demokratskih zemalja, protiv cijele Europe i njenih vrijednosti. Putinov je cilj destabilizirati naša društva’

NACIONAL: Turska prijeti blokadom zbog kurdskih stranaka koje djeluju u Švedskoj, a hrvatski predsjednik također bi uvjetovao njihovo članstvo izmjenom izbornog zakona u BiH. Kako to komentirate?

Vjerujem da će problem s Turskom biti riješen vrlo brzo, možda već do summita NATO-a u Madridu. Međutim, Češka na Hrvatsku već desetljećima gleda kao na strateškog saveznika i pouzdanog partnera u EU-u i NATO-u. Siguran sam da će Hrvatska biti među onim zemljama koje će uskoro poželjeti dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj u Sjevernoatlantskom savezu.

NACIONAL: Češka je nedavno zamijenila Rusiju u UN-ovu Vijeću za ljudska prava. Kako će se Češka postaviti prema ratnim zločinima koje je ruski agresor počinio u Ukrajini?

Govorili smo o Vaclavu Havelu. Humanitarcu, intelektualcu, piscu, političaru, prvom predsjedniku Češke Republike. Mi želimo svoje predsjedanje izgraditi upravo na toj njegovoj humanističkoj ostavštini i zato će predsjedništvo biti utemeljeno na ljudskim pravima i slobodama. Češka će se tako ponašati i u UN-ovu Vijeću za ljudska prava i nećemo propustiti nijednu priliku da usmjerimo pozornost međunarodne zajednice na zločine koje su ruski vojnici počinili nad civilima u Ukrajini. Ti ratni zločini moraju biti istraženi, dokumentirani i kažnjeni. Zato se Češka i angažirala oko prikupljanja svjedočanstava ukrajinskih izbjeglica koji su pobjegli u Češku od ruskog terora. Naravno da podržavamo i Međunarodni kazneni sud u Haagu.

NACIONAL: Hrvatski ministar vanjskih poslova nedavno je posjetio svog češkog kolegu u Pragu, u povodu 30. obljetnice diplomatskih odnosa. Kako biste ocijenili te odnose, mogu li biti razvijeniji?

Bio sam na sastancima naših ministara i bilo mi je drago svjedočiti tolikom suglasju o velikom broju pitanja bilateralnog, regionalnog ili globalnog karaktera. Češku i Hrvatsku veže dugotrajno prijateljstvo, koje traje stoljećima, još dok smo bili zajedno u Austro-Ugarskoj Monarhiji. To nije kliše, zato što se radi o prijateljstvu koje se temelji na zajedničkim vrijednostima. Češko-hrvatske kulturne i povijesne veze su neraskidive, mnogi poznati hrvatski velikani bili su porijeklom Česi, kao što su i mnogi Hrvati ostavili svoj trag u Češkoj. To je prijateljstvo učvršćeno i srdačnim međuljudskim odnosima između naših dvaju naroda, kao i postojanjem češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Češkoj. Redovno se susrećem s predstavnicima češke manjine i u Zagrebu, i u Daruvaru, i po cijeloj Hrvatskoj. No, istovremeno, i Hrvatska i Češka članice su EU-a i NATO-a i zato vjerujem da možemo imati još više koristi od tog članstva, većom suradnjom ne samo na političkim, već i na ekonomskom planu.

Ja sam prilično ambiciozna osoba i smatram da upravo na planu gospodarstva naše dvije zemlje mogu učiniti više, uz postojeće potencijale. Naša robna razmjena još nije dosegla milijardu eura! No tu i tamo vidim neke pozitivne znakove – češke poduzetnike koji investiraju u Hrvatsku, poput resorta kraj Rijeke – Costa Bella, zatim strateško partnerstvo u tvornici Đuro Đaković ili novog vlasnika RTL-a, CME grupaciju. Ja koji imam gotovo 40 godina iskustva u gospodarskoj diplomaciji i moj tim u Veleposlanstvu dat ćemo sve od sebe da ojačamo ekonomsku suradnju i pomognemo stvaranju mreže između hrvatskih i čeških poduzetnika.

Komentiraj