– Oko 150 migranata iz Afganistana i Pakistana, koji su u petak pješice krenuli iz Beograda prema Hrvatskoj, stigli su do sedamdesetak kilometara od granice, a neki su se zbog umora i iscrpljenosti vratili u srbijanski glavni grad, javila je u subotu Radio-televizija Srbije.

Hodajući po autocesti Beograd-Zagreb, stigli su do postaja za napalatu cestarine Šimanovci, oko sedamdeset kilometara od graničnog prijelaza Batrovci-Bajakovo.

U skupini su uglavnom muškarci koji nose transparente s porukama “Molimo vas, otvorite granicu”,”Stop ratu” i “Ne više rata”. Mediji prenose da im je odredište Italija i Francuska, a ne Njemačka i da će na granici s Hrvatskom čekati sve dok se ne otvori za prolaz.

Srbijanski ministar rada i socijalne skrbi Aleksandar Vulin izjavio je da migranti imaju pravo kretati se teritorijem Srbije 72 sata, ali nemaju pravo blokirati ceste, promet i granicu.

“Imaju pravo, ako su im dokumenti takvi, kretati se po našoj zemlji 72 sata, ali nemaju pravo blokirati granicu, promet i nemaju pravo mijenjati svakodnevni život naših građana”, rekao je Vulin novinarima i naglasio da će se Srbija, dok su na njezinu teritoriju, prema migrantima i izbjeglicama ponašati “po najvišim svjetskim standardima, humano, ljudski”.

Istaknuo je kako migrantima nitko ne smije davati lažnu nadu da će riješiti problem time što će doći na neki granični prijelaz.

“Svi dobro znaju da neće, jer nisu otvorili prijelaze na Horgošu, Kelebiji, Batrovcima… Europa neće prihvaćati ekonomske migrante iz Afganistana i Pakistana”, istaknuo je ministar Vulin.

“Migranti su pješice krenuli ka Hrvatskoj, jer imaju pogrešne informacije da će ih pustiti da prijeđu granicu i uđu u EU”, izjavio je u petak glasnogovornik Povjerenstva za migrante i izbjeglice Ivan Mišković, naglašavajući kako to “nije način da migranti uđu ni u jednu zemlju” niti će ih tako bilo tko pustiti da uđu u EU.

Šef predstavništva UNHCR-a u Srbiji Hans Fridrch Schoder izjavio je ranije ovog tjedna da je samo 50 do 60 izbjeglica tijekom migrantske krize odlučilo ostati i živjeti u Srbiji i “sada im treba dati mogućnost da pridonesu srpskom društvu”.

“Nastavljamo dijalog o mogućnostima koje su izbjeglicama na raspolaganju”, rekao je Schoder na okruglom stolu “Srbija: Od zemlje tranzita do zemlje destinacije”, naglasivši da Srbija u tom pogledu ima jasne zakone i prihvaćene standarde za pridruživanju EU te će UNHCR nastojati s partnerima poduprijeti te napore Srbije.