EPA/MARKUS HEINE

Merkel u posjetu Kini nakon Trumpovih prijetnji trgovinskim ratom

Njemačka kancelarka Angela Merkel nastojat će u četvrtak tijekom posjeta Kini učvrstiti odnose s najvećim svjetskim izvoznikom kako bi se, unatoč nesuglasicama, zajedničkim snagama oduprli Sjedinjenim Državama kada je riječ o međunarodnoj trgovini i Iranu.

Njezin prioritet bit će skiciranje zajedničkog njemačko-kineskog odgovora na prijetnje Donalda Trumpa da će uvesti carine na čelik i aluminij.

“Dvije zemlje slažu se da su otvaranje tržišta i uređena svjetska trgovina potrebni. To je središnji aspekt putovanja”, rekla je u petak glasnogovornica njemačke kancelarke, Martina Fietz.

Kina je prvi trgovinski partner Njemačke.

No nastojanja Njemačke da se pronađe zajedničko stajalište u odnosu na Trumpa postala su složenija nakon što su Washington i Peking objavili da su postigli dogovor o suspenziji recipročnog povećanja carina kako bi mogli pregovarati o trajnom rješenju i izbjeći trgovinski rat.

Za Njemačku, kinesko-američki kompromis značio bi da bi ostala sama na prvoj liniji verbalnih i carinskih napada Donalda Trumpa.

Američki predsjednik njemački trgovinski višak smatra prijetnjom za svoju zemlju. Njemačku optužuje i da iskorištava SAD jer ne izdvaja dovoljno za obranu u sklopu NATO-a.

Cijela Europa prema tome strahuje od dogovora Pekinga i Washingtona o njihovim trgovinskim sporovima.

“Postoji rizik da SAD i Kina postignu dogovor na štetu Europe ako Europa ne bude znala pokazati čvrstoću”, rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire nakon što je Peking prihvatio načelo smanjenja američkog trgovinskog deficita.

Washington od Europljana traži bolji pristup njihovim tržištima, bez čega će od kraja svibnja carine na uvoz čelika porasti za 25 posto, a aluminija za 10 posto.

Jedanaest posjeta u dvanaest godina

Merkel računa na odnose koje je sagradila s Kinom u zadnjih 12 godina. S 11 posjeta toj zemlji drži rekord među zapadnim čelnicima.

Peking je smatra važnom sugovornicom u Europi i cijeni njezinu pouzdanost za razliku od nepredvidljivog američkog predsjednika.

No njemačka kancelarka pred Kinu postavlja i zahtjeve, tražeći u ime reciprociteta veće otvaranje njezina golemog tržišta.

Kineski veleposlanik u Berlinu, Shi Mingde, odgovorio je rijetkom javnom kritikom u razgovoru za Stuttgareter Zeitung od ponedjeljka.

Po njemu, nedavne njemačke mjere uvedene kako bi se spriječilo kineske investitore da preuzmu kontrolu nad strateškim njemačkim poduzećima dokaz su “protekcionističke tendencije”.

“Gospodarske razmjene nisu jednosmjerna ulica”, rekao je, priznajući ipak da je potrebna suradnja jer je “svijet postao još složeniji, teži i teži za razumijevanje nakon dolaska na vlast Donalda Trumpa”.

Drugo strateško pitanje u kojem Merkel želi postići napredak jest sporazum s Iranom o njegovu nuklearnom programu koji Europa, Kina i Rusija žele spasiti unatoč tome što je SAD iz njega izišao.

Teheran želi poštivati sporazum pod uvjetom da mu se ne uvode sankcije.

“Merkel se nada da će Kina pomoći spašavanju iranskog nuklearnog sporazuma (…) jer jedino taj div u nastajanju može kupiti dovoljno iranskih sirovina da bi potaknuo iranski režim da ne razvija nuklearno oružje”, ocijenio je Die Welt.

Naposljetku, moglo bi biti riječi i o još jednom jako osjetljivom pitanju; sudbini Liu Xije, udovice Nobelove nagrade za mir Liu Xiaoba koja de facto živi u kućnom pritvoru.

“Postoji nada da će Merkel povesti Liu Xiju sa sobom u Njemačku, bilo bi pametno od Kine da je sada oslobodi”, napisala je na Twitteru Sophie Richardson, direktorica Human Rights Watcha za Kinu.

Komentiraj