U prigodi svog posljednjeg posjeta Rusiji u svojstvu njemačke kancelarke Angela Merkel je u petak zatražila od Vladimira Putina oslobađanje oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, ali je istaknula i da je potrebno održavati dijalog s Rusijom.

Dvoje čelnika su razgovarali i o krizi u Afganistanu, o ukrajinskom sukobu i o političkom progonu u Bjelorusiji u prigodi njihova posljednjeg sastanka nakon šesnaest godina napetosti, ali i suradnje jer Merkel na jesen odlazi s kancelarske dužnosti.

Odmah na početku zajedničke tiskovne konferencije kancelarka je istaknula “tragičnu situaciju” u kojoj je Aleksej Navaljni, koji je u zatvoru zbog prijevare u slučaju koji se većinom ocjenjuje kao sredstvo političkog progona.

Njihov se susret događa točno godinu dana nakon trovanja, koje se pripisuje ruskim vlastima, ruskog oporbenog aktivista kojemu je Njemačka spasila život primivši ga na liječenje.

“Još jednom sam zatražila od ruskog predsjednika da oslobodi Alekseja Navaljnog i jasno sam rekla da ćemo to tražiti i ubuduće”, rekla je Merkel na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Vladimirom Putinom.

Ruski predsjednik joj je odgovorio da njegov glavni politički protivnik nije zatvoren zbog “svoje političke djelatnosti”, nego zbog “teškog kaznenog djela prema stranim partnerima”.

Aleksej Navaljni, borac protiv korupcije, poznat je po svojim istragama kojima kritizira način života i malverzacije ruskih elita, među kojima i Vladimira Putina i njegova okružja.

Putin je pak u petak izjavio da se “borba s korupcijom ne treba iskorištavati u političke svrhe”, istaknuvši da će Rusija učiniti “sve” kako bi iskorijenila korupciju.

Rusi i Europljani, ponajprije Nijemci, sukobili su se oko tog pitanja i uvodili sankcije i protusankcije.

Premda je Merkel spomenula “velike razlike” u stajalištima, istaknula je i da se dijalog mora nastaviti.

“Razgovaramo i to ćemo činiti i ubuduće”, rekla je.

Ruski predsjednik, koji je Merkel darovao stručak cvijeća, pohvalio je njihove “uvijek profesionalne odnose” i njezine napore za “kompromis”.

Putin se prvi put otkad su talibani preuzeli vlast, oglasio o krizi u Afganistanu, pošto je ovih dana pustio svoje diplomate da daju izjave pune poštovanja, pa i hvale, za islamističku skupinu.

Po njegovim riječima, njihovo preuzimanje vlasti je “stvarnost od koje treba poći kako bi se spriječio slom Afganistana”.

“Treba prekinuti (…) s tom željom da se u drugim zemljama gradi demokracija po stranom uzoru”, dodao je.

Merkel i Putin su se osvrnuli i na ukrajinski sukob.

Kancelarka je ocijenila da mirovne pregovore o istoku Ukrajine treba “održati na životu”, unatoč njihovu zastoju u prilikama velike rusko-ukrajinske napetosti.

“Preporučam da se i dalje pokušava održati na životu ovaj format i da on ne završi u slijepoj ulici”, rekla je, premda “pomaci nisu tako veliki kako smo očekivali”.

“Nema drugog načina za uspostavu mira”, istaknuo je Putin koji optužuje Ukrajinu da sabotira pregovore.

Kijev pak optužuje Moskvu da remeti pregovore slanjem vojne pomoći proruskim pobunjenicima koju ne priznaje, ali je očita.

Merkel je u vezi s tim rekla Putinu da će se i dalje “zauzimati za (očuvanje) teritorijalnu cjelovitost Ukrajine do posljednjeg dana svog mandata”.

Kancelarka u nedjelju treba doputovati u Kijev.

No uz teme koje ih razdvajaju, Merkel s Rusijom ima i dodirnih točaka.

Tako su dvoje političkih veterana nametnuli Sjedinjenim Državama, sumnjičavim Europljanima i Ukrajini podmorski plinovod Sjeverni tok 2 koji će u idućim desetljećima povećati opskrbu Njemačke i Europe ruskim plinom.

U petak su ponovo istaknuli korist koju će donijeti plinovod koji se ovih dana i tjedana treba dovršiti, umanjujući ulogu Ukrajine u plinskom tranzitu i oduzimajući Kijevu izvor prihoda.