Mentalno zdravlje djece: Čak 14 posto djece u Zagrebu ima znatne simptome PTSP-a

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander predstavila je u srijedu istraživanje Poliklinike koja pokazuje da devet posto djece u Zagrebu ima klinički značajne simptome anksioznosti i depresivnosti ili jedno i drugo, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira PTSP-a.

Gostujući u emisiji ‘Studio 4’ HTV-a, Gordana Buljan Flander istaknula je da su ovim istraživanje, uzimajući u obzir da je u Zagrebu 90 tisuća djece, obuhvatili četvrtinu uzorka koji je reprezentativan.

“Možemo reći da se rezultati odnose na svu srednjoškolsku, odnosno osnovnoškolsku djecu”, rekla je i dodala da više od 50 posto djece ima smetnje u koncentraciji, što je važno da znaju nastavnici sada kada počinje škola. Više od 50 posto djece ima osjećaj praznine i tuge, više od polovine ih strahuje za zdravlje svoje obitelji i strah ih je ostati samo.

Gordana Buljan Flander navodi da se primjećuje povećan broj dolazaka u Polikliniku te telefonskih poziva. “Radili smo puno i online kada je bio lockdown. Djeca su imala separacijske tegobe, bojala su se ostati sama, spavati sama, zabilježen je porast autodestruktivnog ponašanja”, pojasnila je i dodala da je bit istraživanja bilo i da se pokaće da je potrebno više stručnjaka za mentalni rad kako bi roditelj koji dođe s djetetom u potrebi dobio odmah pomoć, a ne da mora čekati mjesecima.

U svijetu je, ističe, i prije pandemije suicid bio drugi uzrok smrtnosti kod djece nakon nesreća. Podsjetila je da je Svjetska pedijatrijska asocijacija ove godine mentalno zdravlje djece stavila kao prioritet u akcijskom planu.

Nekada su se, kaže, provodili preventivni pregledi. “Prema podacima MUP-a kršenje prava djeteta, znači zlostavljanje, je povećano preko 30 posto, a seksualno zlostavljanje djece u pandemiji je povećano preko 60 posto. O tome se treba voditi računa, zato što je toj djeci potrebna pomoć odmah”, istaknula je.

Odrasli, poručuje, moraju biti glas djece. “Ako šutimo, a imamo saznanja, mi smo sudionici zločina. Mi odrasli smo ti koji moramo reagirati i pružiti zaštitu toj djeci”, rekla je.

Osvrnula se i na školsku godinu u pandemiji i poručila roditeljima i nastavnicima kako se ne smije forsirati samo uspjeh te da se treba shvatiti da je djeci teško, imaju smetnje koncentracije, strah od neuspjeha. Kako zaključuje, treba se fokusirati na to da djeca usvoje neke važne navike kao što su solidarnost, pomaganje drugima i to je nešto što su djeca dobila u pandemiji, a što je vrlo vrijedno za njih.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.