Drugog dana Meetinga G2.3 predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar- Kitarović svečano je otvorila konferenciju i svojom nazočnošću ovaj događaj učinila još svečanijim.
U svom izlaganju istaknula je njegovanje odnosa s iseljeništvom diljem svijeta kao prioritet naše vanjske politike. Osobitu pozornost pridaje vraćanju međusobnog povjerenja i okupljanju domaće i iseljene Hrvatske s ciljem ostvarivanja gospodarskog rasta i razvoja naše domovine.
Josip Hrgetić prethodno je u svom govoru dobrodošlice zahvalio svim uzvanicima, podsjećajući još jednom na glavne ciljeve ove konferencije koja predstavlja novu priliku za gospodarsku suradnju, umrežavanje, razmjenu iskustava i moguća ulaganja uspješnih hrvatskih gospodarstvenika koji žive izvan domovine.
Zdravka Bušić, državna tajnica za političke poslove, istaknula je u svom pozdravnom govoru da su gospodarska diplomacija, kroz svoja predstavništva, i trgovinska politika alati koji moraju biti u funkciji ukidanja trgovinskih prepreka i zaštite trgovinskih interesa. Naglasila je da je glavni cilj povećati broj izvoznih tvrtki, pojačati potporu sadašnjim izvoznicima kao i povećati ukupan izvoz.
U prvoj panel diskusiji ‘Kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva i zastupati njihove interese’, pod vodstvom moderatora Don Markušića, Dario Kobeščak je naglasio da je cilj AIK-a (Agencije za investicije i konkurentnost) pružiti cjelokupnu operativnu podršku u realizaciji investicijskih projekata, kako domaćim, tako i iseljenim Hrvatima.
Nicolas Baron Adamovich podsjetio je da Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora djeluje, u oba smjera, kao početna točka, pružajući podršku i investitorima i stranim tvrtkama koje dolaze u Hrvatsku, i našim tvrtkama koje izlaze na svjetsko tržište.
Ruža Studer u svom je izlaganju istaknula važnost protoka informacija na relaciji domovina – iseljeništvo.
Anto Sluganović primjećuje da početnički domoljubni zanos polako pada te u prvi plan dolazi pitanje interesa i isplativosti ulaganja u Hrvatsku.
Anthony Pesec ponovio je kako je važno privući investitore pojednostavljenjem jako komplicirane hrvatske birokracije.
U panelu su sudjelovali i Anto Sluganović, Ivan Ivin i Anthony Pesec.
Glavni govornik ovogodišnje konferencije, senator Zed Šešelja iz Australije, istaknuo je kako postoji snažna i duga povijesna povezanost Hrvatske i Australije, u kojoj živi 130 000 Australaca s hrvatskim korijenima, a tako i veliki potencijal za širenje i učvršćivanje zajedničke priče.
‘Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta u cijelom svijetu’ naziv je druge panel diskusije koju je moderirao Zlatan Froehlich, predsjednik Komore Zagreb. Cijenjeni panelisti bili su Joseph Gene Petrić, Antonio Vukorepa, Žarko Tomasić i Andrija Čolak.
Žarko Tomasić uvjeren je kako povezivanje Hrvata po svijetu svima pruža veće mogućnosti ostvarivanja uspješnih poslovnih kontakata:
„Moj primjer pokazuje kako je Hrvatska, zahvaljujući razvijenom turizmu, izvrsna zemlja za plasiranje proizvoda. Surf’n’fries krumpiriće moji franšizeri prvi put su vidjeli u Hrvatskoj i poželjeli ih imati i u svojoj zemlji“.
Treća panel diskusija po nazivom ‘Lopta i kravata – savršena poslovna kombinacija’, uz moderatora Božu Skoku, okupila je velikane našeg sporta i to redom Gordana Kožulja, Zorana Primorca, Ivu Majoli, Miroslava Ćiru Blaževića, Dubravka Šimenca te Antu Bogdanića, poduzetnika i teoretičara sporta. Hrvati su izmislili kravatu, loptu nisu, ali su ostvarili značajne sportske uspjehe upravo s njom, zbog čega se smatraju respektabilnom nacijom na svjetskoj razini.
Gordan Kožulj je istaknuo prepoznatljivost hrvatskog sporta u svijetu, te smatra se da su upravo sportaši najveći promotori Hrvatske i hrvatskih interesa.
Miroslav Ćiro Blažević rado se sjeća svjetskog nogometnog prvenstva 1998., kada su hrvatske kockice i Vatreni s Ćirom na čelu osvojili treće mjesto. Upravo ta pobjeda pomogla je u afirmaciji tek rođene nam domovine. Domoljubni zanos se prelio na nogometni teren. I dan danas uspjeh naših nogometaša se pamti, a kroz njihove uspjehe napravljena je i velika promocija Hrvatske.
Četvrta panel diskusija pod nazivom ‘Zeleno kao novo zlato’, uz moderatoricu Gordanu Gelenčer, okupila je sljedeća imena: Jadranku Boban Pejić, Matu Knezovića, Matka Šeremeta, Dijanu Katica. Hrvatska bi se trebala brendirati i kao zelena, a ne samo kao crveno-bijela, zahvaljujući kockicama po kojima smo jako prepoznatljivi u svijetu i koje su postale brend. Hrvatska ima ogroman potencijal za eko prozvodnju zbog neiskorištenosti zemljišta i nezagađenosti pesticidima. Traži se strateška odrednica prema ekološkoj prozvodnji, kao i stvaranje okvira i strukturne podrške. Cilj je povezivanje kulture, turizma i ekologije u jedan novi hrvatski brend koji nije samo sunce i more.
Petu panel diskusiju ‘Krv, suze i znoj – u industriji je spas (ili koje je trenutno stanje domaće industrije, što se proizvodi, na čemu se temelji hrvatska industrija i koji su novi poslovni modeli)’, izrazito tešku, ali zanimljivu temu, moderirao je Aco Momčilović, a panelisti Vjeran Vranec, Zoran Uranjek, Bernarda Cecelja, Željko Pavlin i Ivica Mudrinić podijelili su sa sudionicima svoja bogata iskustva.
“HS produkt uspio je zato što nismo željeli živjeti od stranih investicija, nego od svog proizvoda i rada“, istaknuo je Željko Pavlin.
Ivica Mudrinić smatra da u Hrvatskoj imamo iznimno kreativne pojedince kojima nedostaje pravi okvir u kojem mogu djelovati:
“Sjeme treba baciti na plodno tlo i osigurati uvjete gdje ono može rasti“, dodao je.
Treći dan konferencije, u organizaciji Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Županijske Komore Osijek i Turističke zajednice grada Osijeka, sudionici su proveli u Osijeku, posjetivši, osim centra i Tvrđe, poduzetnički inkubator BIOS, zračnu luku i poslovnu zonu te završili program konferencije radnim ručkom u u Vinskom podrumu Belje.
Komentari