Muzejski dokumentacijski centar ocijenio je da je, premda je još prerano davati procjenu šteta na zagrebačkim muzejima i u njima, već iz prvog pregleda sastavljenog na temelju podataka i fotodokumentacije iz muzeja jasno da će sustavno otklanjanje posljedica biti dugoročan projekt.

“Vrijeme za hitne stručne izvide, dokumentiranje šteta i evakuaciju građe, gdje će to biti potrebno, tek je pred nama, no i ovaj sumarni pregled prijavljenih oštećenja potvrđuje koliko su zagrebački muzeji ranjivi u dijelu upravljanja rizicima”, objavljeno je na web stranici MDC-a.

Muzeju za umjetnost i obrt najveća je prijetnja urušeni dio krovišta, najviše su stradali drugi i treći kat, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu te predmeti u dijelu stalnog postava na drugome i trećem katu. S glavnog pročelja, koje godinama čeka obnovu, urušio se dio plastike.

Na Arheološkom muzeju, u palači Vraniczany-Dobrinović na Zrinjevcu, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade, a u unutrašnjosti široke napukline zidova i otpala žbuka, dok se štete u stalnom postavu i na najvrednijoj građi koja je u njemu bila izložena tek zbrajaju.

“Sudeći po prvim fotografijama koje su nam kolege poslali, velik je broj predmeta oštećen, a u nekim su vitrinama krhotine, no kako su pregled zgrade, osiguravanje predmeta i dokumentiranje nastale štete u tijeku, i to zbog koronavirusa s brojem djelatnika svedenim na najmanju moguću mjeru, dimenzije gubitka tek ćemo saznati”, napominju iz MDC-a.

Gornjogradska palača Amadeo, dom Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je teško stradala u potresu, velika su oštećenja na prvome i drugom katu zgrade, pukotine su na stropovima i zidovima, a stalni postav u nekim je vitrinama pretvoren u krš od eksponata i slomljenog stakla.

Hrvatski povijesni muzej morat će biti izmješten

U Hrvatskom povijesnom muzeju, smještenom u palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, ustanovljen je niz strukturnih oštećenja na palači čime je statična ispravnost objekta znatno narušena, zgrada je neupotrebljiva i nesigurna i za djelatnike i za cjelokupan muzejski fundus.

Zbog stanja palače, nakon smirivanja tla, morat će se pristupiti evakuaciji i izmještanju građe.

Službe su zatvorile i Hrvatski školski muzej, te dok Etnografski muzej najveće štete bilježi u unutrašnjosti zgrade – većinom napuknuća na zidovima, razbijena stakla na vitrinama, oštećenja pojedinih predmeta, a u čuvaonicama su najviše oštećeni keramika i predmeti od stakla i gline.

Zahvaljujući nedavnoj obnovi pročelja i krovišta Etnografskog muzeja, nema štete ni na krovištu ni na glavnom pročelju iako i ono obiluje skulpturama i arhitektonskom plastikom.

Moderna galerija, u Vraniczanyjevoj palači, prema izvješću ravnatelja Branka Franceschija bilježi manje štete od onih u nekim drugim muzejima u središtu grada. Štete na građi dosad su uočene tek na dvjema skulpturama, a u čuvaonicama se razbio dio manje plastike.

Pročelje zgrade s ulične strane u dobrom je stanju, dok je fasada s dvorišne strane oštećena te je prepolovljen masivni dimnjak koji trebati hitno ukloniti. U zgradi su popucali zidovi, pada žbuka, naročito na prvom katu i na stubištu, a najveća su oštećenja na ukrasnom vijencu, tamburu i kupoli Ovalne dvorane, u kojoj je uz komade žbuke otpalo i nekoliko cigli.

Strossmayerova galerija starih majstora, u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnost, ima oštećenja u dvoranama, no prema prvim podacima građa u stalnom postavu nije stradala, a za razliku od nje Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj ulici bilježi velika oštećenja na samim zgradama i građi.

Galerija Klovićevi dvori prema prvim izvidima ima manja puknuća po zidovima i na opremi, Muzej Mimara ima napuknuća zidova, pad žbuke i štetu na predmetima koju tek obrađuju.

Hrvatski športski muzej smješten je u zgradi s kraja 19. stoljeća, pa je kao i svi pretrpio oštećenja, došlo je do oštećenja viših katova zgrade, stubišta i dijela krova.

Umjetnički paviljon također bilježi štete na pročelju kao i u unutrašnjosti, na svodu ispod kupole i na bočnim zidovima.

Iz MDC-a kažu da je teško oštećena i Kuća Šenoa, u kojoj se čuva ostavština obitelji Šenoa, čiji je najpoznatiji član pisac August 1880. kao gradski vijećnik i član povjerenstva za popis šteta nakon velikog potresa zapisao da “nikad ne vidje užasnije slike, ne oćuti dublje žalosti za svoga vijeka”.

Krovište je stradalo, srušena su dva dimnjaka koja su povukla za sobom crijepove, a u muzeju su svi zidovi napuknuti.

Muzej Prigorja prijavljuje da im je krovište ugroženo jer su se grede koje ga drže pomaknule, a sudeći prema viđenim fotografijama, i fasada je ispucala.

Građa Muzejskoga dokumentacijskog centra, smještenog u zgradi nekadašnjeg hotela Pruckner, djelu Bartola Felbingera iz 1844. godine, ostala je zasad neoštećena, no zgrada je zasuta otpalom žbukom, a zidovi, stropovi i krovište su oštećeni, pa se čeka procjena statičara.

Atelijer Meštrović nije teško oštećen, ali i na njegovim zidovima ima napuklina.

Sat u Tehničkom muzeju stao u nedjelju, u 6,24 sati

Jedina muzejska zgrada iz 21. stoljeća, Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, štete zbraja zbog poplave nastale jer su se trešnjom aktivirali protupožarni sprinkleri koji su potopili izložbeni prostor. Voda je oštetila stropove i podove te nekoliko predmeta.

Sam potres nije nanio štetu umjetninama, već zgradi na više mjesta u prizemlju, suvenirnici, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu, a primijećeno je i dodatno slijeganje južnog platoa.

Tiflološki muzej, smješten u zgradi iz druge polovice 20. stoljeća, zasad ne prijavljuje znatne štete iako su i njihovi zidovi išarani pukotinama i manjim padanjem površinskog sloja žbuke, dok Hrvatski muzej naivne umjetnosti javlja da su sve umjetnine na sigurnome i nisu oštećene u potresu.

Tehnički muzej Nikola Tesla prošao je bez većih oštećenja, po riječima ravnateljice Markite Franulić, drvena konstrukcija, koja je posljednjih godina obnovljena pokazala se dobrom za ovakav potres.

“Najbizarnija posljedica potresa u ovoj ustanovi bila je ta da je sat u stalnom postavu Muzeja stao u nedjelju u 6 sati i 24 minute”, stoji u izvješću Muzejskog dokumentacijskog centra.