SAD je predan sigurnosti baltičke regije i NATO-a, rekao je u utorak republikanski senator John McCain tijekom  posjeta estonskom glavnom gradu kojeg se smatra pokušajem da se umiri zabrinutost oko buduće politike novog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Trump je uznemirio mnoge u Estoniji, Litvi i Latviji izjavom tijekom kampanje da bi provjerio koliko je neka država pridonijela NATO-u prije no što bi joj vojno pomogao.

Ruska vojna aktivnost u Ukrajini i Gruziji je na Baltiku potaknula strahove da bi njihov nekad sovjetski susjed mogao nešto slično pokušati i na njihovim teritorijima.

“Smatram da je prisutnost američkih vojnika ovdje u Estoniji signal da vjerujemo u ono u što je vjerovao Ronald Reagan, a to je mir kroz snagu”, istaknuo je McCain u Tallinnu.

“Najbolji način za sprječavanje nedoličnog ponašanja Rusije je postojanje vjerodostojne, snažne vojske i jakog NATO-a”, dodao je.
SAD je u travnju 2014. u svaku od tri baltičke zemlje i u Poljsku rasporedio po 150 vojnika.

McCain je tijekom svojeg trodnevnog posjeta Baltiku na kojem je s kolegom iz republikanske stranke, senatorom Lindsey Grahamom, istaknuo da ne očekuje da će SAD ukinuti sankcije protiv Rusije, uvedene nakon aneksije Krima iz 2014.

“Po onome što ja znam, to danas zasigurno nije slučaj”, tvrdi McCain.

Dodao je kako će SAD, nevezano za predsjednika države, nastaviti sa “snažnim i jakim odgovorom” sve dok Putin nastavlja “okupirati Krim, provoditi invaziju na Ukrajinu i nastaviti s prijetnjama ostalim državama u regiji”.

Ruska aneksija Krima iz 2014. je potaknula zabrinutost baltičkih država, članica NATO-a, da Moskva želi ponovno uspostaviti kontrolu nad cijelom regijom.

“Na Baltiku postoji strah od odnosa buduće Trumpove administracije s Rusijom, da će se sankcije protiv nje ublažiti ili ukinuti, a ne ojačati kao što to zahtijeva američki Kongres”, smatra Zygimantas Pavilionis, bivši litavski veleposlanik u SAD-u, dodavši kako je Rusija stekla samopouzdanje izostankom odgovora međunarodne zajednice na njihove operacije u Gruziji.

“Ako se oprosti i djelovanje u Ukrajini, sljedeći korak je otvoreno pitanje”, upozorava Pavilionis.

Senatori McCain i Graham, koji u srijedu putuju u Latviju, a u četvrtak u Litvu, izrazili su zabrinutost oko Trumpovog stajališta prema Rusiji.

Oni žele da budući američki predsjednik zauzme čvrst stav prema ruskom “vojnom posezanju” za ukrajinskim teritorijem, te su pozvali na osnivanje dvostranačkog odbora koji će istražiti tvrdnje o ruskim kibernetičkim napadima na SAD.

“Nema sumnje da su Rusi hakirali, no nije jasno je li to bilo kako utjecalo na rezultate izbora”, tvrdi McCain.

“Za sada nema dokaza da su upravo ruski kibernetički napadi i curenje informacija imali bilo kakav opipljiv učinak na ishod američkih izbora”.