MATE BOTICA: ‘Za digitalni radio postoje neograničeni resursi i može se dogoditi da FM počne odumirati’

Povodom pokretanja digitalnog radija NAcional predsjednik Uprave Odašiljača i veza Mate Botica govori o DAB+ tehnologiji i koliko ona može promijeniti medijsku sliku Hrvatske u bliskoj budućnosti

S novim brojem tjednika Nacional 2. kolovoza 2022. godine izdavač Nacionala ušao je i u novi prostor. Područje elektroničkih medija, konkretno prostor digitalnog radija. Tim smo povodom razgovarali s Matom Boticom, 52-godišnjim predsjednikom Uprave Odašiljača i veza(OIV), kompanije u stopostotnom državnom vlasništvu koja pruža potpunu tehničku potporu elektroničkim medijima, pa tako i Radio Nacionalu. Botica je duže od 6 godina na čelu Odašiljača i veza, društva s ograničenom odgovornosti za prijenos i odašiljanje radijskih i televizijskih programa. Prije toga bio je zaposlen u prvom hrvatskom privatnom operatoru elektroničkih komunikacija Vipnetu, danas A1, gdje je obavljao poslove rukovoditelja odjela nadležnog za poslove informacijske sigurnosti u Hrvatskoj i Makedoniji. Odašiljači i veze među svojim projektima ima i sustav za rano otkrivanje i prevenciju šumskih požara, sustav panoramskih kamera te agregacijsku mrežu za širokopojasni pristup internetu. Botica je diplomirao telekomunikacije na zagrebačkom Fakultetu prometnih znanosti, a prije tri godine bio je proglašen i menadžerom godine u kategoriji javnih poduzeća zbog uspješnih poslovnih rezultata.

„Radio je počeo emitirati 1926. godine u Zagrebu s Markova trga, nedaleko od današnjeg sjedišta hrvatske vlade. Tamo je bio i odašiljač Radio Zagreba, a na počeku emitiranja programa javljale su se spikerice standardnom rečenicom: ‘Halo, halo, ovdje Radio Zagreb’. Program se odašiljao na srednjem valu koji je u međuvremenu ugašen. Ostalo je još emitiranje na FM-u, ali sada je krenulo i emitiranje digitalnom tehnologijom. S odašiljanjem digitalnog radija počeli smo 2017. godine, a bilo je petnaestak nakladnika koji su bili u našem multipleksu, drugim riječima u mreži naših odašiljača. Trenutno osim Hrvatskog radija i Radio Nacionala s nacionalnim koncesijama, u DAB-u je još i Radio Tvornica kulture, ali oni imaju regionalnu koncesiju samo za sjeverozapadnu Hrvatsku. Radio Tvornica kulture počeo je odašiljati program prije dva mjeseca. Obogatili su eter kreativnim sadržajima, a vjerujem da će i Radio Nacional obogatiti eter raznolikošću sadržaja“, rekao je u uvodu razgovora Botica.

‘Trenutno osim Hrvatskog radija i Radio Nacionala s nacionalnim koncesijama, u DAB-u je još i Radio Tvornica kulture, ali oni imaju regionalnu koncesiju samo za SZ Hrvatsku’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Što kažete na ekipu Radio Nacionala, kojom Nacional osim tjednog tiskanog izdanja ulazi i u posve novu sferu digitalnog radija?

To su sve renomirana i slušateljima poznata imena pa vjerujem da programskih sadržaja neće nedostajati. Odašiljači i veze prije svega su mrežni operator i dat ćemo sve od sebe da pružimo kvalitetnu uslugu odašiljanja i distribucije vaših sadržaja.

NACIONAL: Osim što ste tehnološka podrška HRT-u, javnom TV servisu, sada postajete i tehnološka podrška jednom medijski, a možda i politički provokativnom projektu, digitalnom Radio Nacionalu. Ulazite li tako i vi kao kompanija u državnom vlasništvu u prostor političke provokacije?

Ne, nikako. Mi smo samo operator mreže odašiljača digitalnog radija. Nakladnicima kao što je Radio Nacional nudimo mogućnost da putem te platforme građanima besplatno isporučuju svoje radijske sadržaje. To je za građane besplatno pod uvjetom da imaju odgovarajući radijski prijamnik. Na tržištu već postoje radijski prijamnici s ugrađenim dekoderima za digitalni radio i frekvencijskim područjem za digitalni radio DAB+. To je treći VHF pojas koji se nekada ranije koristio za analognu televiziju. Na njega se sada nastanio digitalni radio. To nije samo u Hrvatskoj tako, nego je tako u gotovo cijeloj Europi. Tu imamo dovoljno prostora za širenje digitalnog radija, pa se nadamo da će nakladnici građanima ponuditi sadržaje koji će privući publiku.

NACIONAL: Imaju li Odašiljači i veze ikakav nadzor nad sadržajima koji će se nuditi građanima?

Mi ne ulazimo u sadržaj. Naša misija je osigurati dostupnost kvalitetnog signala bez prekida, kao i uslugu tehničkog održavanja. Dakle, preuzimamo vaš sadržaj praktički u studiju i distribuiramo ga do slušatelja putem odgovarajućih sofisticiranih tehničkih rješenja.

NACIONAL: Koliko je dostupan taj signal digitalnog radija?

DAB+ signalom trenutno je pokriveno 90,3 posto stanovnika Hrvatske. Pokriveni su svi veliki gradovi. Crvena polja na karti obilježavaju područja s puno jačim signalom nego što je on u žutim poljima, a u ostalim dijelovima nema signala. Autoceste su pokrivene 76 posto, a nakon 15. studenoga i to će se popraviti jer ćemo u mrežu ubaciti nove odašiljače.

‘Najveća je prednost što digitalni signal nema šuma, smetnji i ometanja. Digitalni radio donosi prednosti i kroz uštede energije jer se potrošnja struje po jednom odašiljaču dijeli na više korisnika’

NACIONAL: Ima li i digitalni radio frekvenciju?

Kada govorimo o FM frekvencijskom području, posebno u većim sredinama poput Zagreba ili Istre, slobodnog prostora za nove nakladnike ili sadržaje više nema. To je ograničeni resurs. Stoga je digitalni radio prilika za sve koji mogu ponuditi kreativan sadržaj da ga plasiraju putem DAB+ platforme i tako dođu do slušatelja, odnosno publike. U budućnosti zavisno od toga koliko će biti agilnosti na tom polju, može se dogoditi da FM doista počne odumirati, kao što odumire analogna televizija. Digitalni radio donosi prednosti i kroz uštede energije jer se potrošnja struje po jednom odašiljaču dijeli na više korisnika. Puno ovisi i o tome koliko će digitalnih prijemnika ulaziti na tržište. Kada bi sva kućanstva ili svi automobili imali digitalni prijemnik, više ne bi postojao ikakav razlog da kompletan radijski svijet ne prijeđe u digitalnu sferu.

NACIONAL: Koje su prednosti digitalnog radija? Ima li ta tehnologija i ograničenja?

Digitalnost ima puno prednosti, ograničenja nema, ali i ona ima mana. Najveća je prednost što digitalni signal nema šuma, smetnji i ometanja. Kvalitetniji je zvuk pa kad slušate program, imate osjećaj kao da ste u studiju. Kod FM-a ima i šuma i smetnji. Ima i prekida. Ima prekida i kod digitalnog signala tamo gdje signal nije dostupan, ali nema šuma. Ili imamo kvalitetan signal ili nema ništa i nastane muk. Štedi se i energija. Napokon, zasad za digitalni radio postoje neograničeni, slobodni resursi. Ideja je da se kreativnim nakladnicima omogući prostor za distribuciju što više sadržaja. Očekujemo da će se u budućnosti pojaviti i tematski sadržaji. Recimo, glazba po žanrovima ili čak godinama, primjerice radio s rock glazbom 70-ih ili 80-ih. Ili bilo što drugo što može imati publiku ili održiv i isplativ poslovni model. Poučeni iskustvom drugih država iz Europe i svijeta, uvjeren sam da tu ima novih prilika. Kreativnoj industriji treba omogućiti da distribuira sadržaje i dođe do publike.

‘Odašiljači i veze prije svega su mrežni operator i dat ćemo sve od sebe da pružimo kvalitetnu uslugu odašiljanja i distribucije vaših sadržaja’, kaže Mate Botica. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Radio se danas najviše sluša u automobilima i drugim vozilima. Kakva je na tom području situacija u Hrvatskoj?

I za to postoje direktive Europske unije. One su nametnule da sva vozila koja se stavljaju na tržište od konca 2020. obvezno kao dio svoje serijske opreme imaju i digitalni prijemnik. Postoje vozila koja su tu opciju imala i prije kao dodatnu opremu. Vozila nekih francuskih proizvođača odavno su imali ugrađene digitalne prijemnike. Od 2020. digitalne prijemnike ugrađuju i njemački proizvođači. U suradnji s Centrom za vozila Hrvatske pratimo situaciju. Radili smo i istraživanja. Prvo istraživanje proveli smo u travnju 2021., a rezultiralo je da je tada oko 30 posto vozila imalo ugrađen digitalni prijemnik. Ove smo godine u svibnju ponovo proveli to istraživanje koje je pokazalo da sada blizu 40 posto vozila ima ugrađene digitalne prijemnike. U apsolutnom iznosu u Hrvatskoj, ako sve uprosječimo, digitalne prijemnike ima oko 210.000 registriranih vozila M1 i N1 kategorije proizvedenih 2014. ili kasnije. To su vozila za prijevoz putnika do osam sjedala i robe do 3,5 tona. Dakle, autobusi ili veći kamioni nisu bili obuhvaćeni ovim istraživanjem. Očekujemo da će taj broj rasti zbog toga što odumiru i izlaze iz prometa stara vozila i zbog mogućnosti ugradnje digitalnih prijemnika u vozila koja ih nemaju.

NACIONAL: Hoće li se ta brojka približiti i do 100 posto pokrivenosti?

Vjerojatno nikada neće, ali će se približiti tom postotku. Uvijek će biti oldtimera koji neće imati digitalne prijemnike.

NACIONAL: Kako su vam pozicionirani odašiljači? Je li glavni odašiljač postavljen na Sljemenu?

Naša kompanija upravlja cijelom mrežom odašiljača različitih namjena. Jedan od najvažnijih je na Sljemenu. On je dominantan oduvijek jer je pokrivao Zagreb i cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku. Kad se popnete na Sljeme, na vidikovac, do kud seže pogled to kompletno područje pokriva taj odašiljač. Sljeme je najznačajniji odašiljač OIV-a, ali nije jedini. Pored njega koristimo još tristotinjak lokacija, a nalaze se na dominantnim pozicijama s kojih se pruža dovoljna vidljivost.

DAB+ signalom trenutno je pokriveno 90,3 posto stanovnika Hrvatske. Pokriveni su svi veliki gradovi. Crvena polja na karti obilježavaju područja s puno jačim signalom nego u žutim. FOTO: OiV

NACIONAL: Kako je riješen taj problem u ravničarskoj Slavoniji?

I Slavonija i Moslavina imaju planine ili dominantne lokacije. To su, primjerice, Psunj i Papuk ili Moslavačka gora. Preostaje nam pokriti i zapadni Srijem s pozicije Borinaca kod Vinkovaca, a postupno će se pokriti i Ilok i područje do granice s Republikom Srbijom. U svakom slučaju, do 15. studenoga sa signalom digitalnog radija bit će pokriveno 98 posto Hrvatske.

NACIONAL: Jesu li Odašiljači i veze državna ili javna ustanova?

Mi smo trgovačko društvo koje svoje usluge prodaje na tržištu, a u stopostotnom smo vlasništvu Republike Hrvatske. Nismo poput HRT-a javna ustanova, nego smo društvo s ograničenom odgovornosti. Osnovani smo 2002. odvajanjem od HRT-a jedne njegove organizacijske jedinice. Bilo je to vrijeme liberalizacije tržišta televizije, kada su počeli dolaziti privatni nakladnici. Pojavila se potreba za mrežnim operatorom koji će pod jednakim uvjetima ponuditi infrastrukturu svima po istim uvjetima. U tome nema „jednakijih“ koji uslugu dobivaju po povoljnijim uvjetima. Za sadržaje koji se emitiraju nismo odgovorni. Za sadržaje i na kojem području nadležna je Agencija za elektroničke medije koja daje i koncesije za programe.

‘Direktive EUa su nametnule da sva vozila koja se stavljaju na tržište od konca 2020. obvezno kao dio svoje serijske opreme imaju i digitalni prijemnik. Postoje vozila koja su tu opciju imala i prije’

NACIONAL: Koliko imate zaposlenih u Odašiljačima i vezama?

U trenutku odvajanja od HRT-a imali smo oko 500 ljudi, a danas imamo 310 zaposlenika, mahom inženjera i tehničara koji rade na projektiranju i održavanju sustava za distribuciju radijskih i televizijskih sadržaja. Ali imamo i sve ostale stručne profile potrebne za jednu modernu, dinamičnu kompaniju. Imamo i naš interni časopis, ali i druge kanale korporativnih komunikacija. Već četvrtu godinu s časopisom kvartalno izlazimo u tiskanom i elektroničkom izdanju. Promoviramo našu djelatnost i komunikaciju unutar kompanije. Dostavljamo časopis i bivšim djelatnicima koji su ovdje radili i otišli u mirovinu.

NACIONAL: Televizijske programe ste već kompletno digitalizirali. Zašto?

Slijedeći direktive Europske unije država se odredila da će digitalizirati televiziju i mi smo to učinili kao zasad jedini mrežni operator. Dozvolu za to izborili smo na javnom natječaju koji je provela nadležna regulatorna agencija HAKOM. Imamo kapaciteta i prostora u televizijskim multipleksima, mrežama odašiljača koji distribuiraju sadržaje na nacionalnoj i regionalnoj razini. Kroz tu mrežu ide video, audio i podatkovni promet. To nema veze s digitalnim radijom koji isto zovemo multipleks, ali to je ipak drugačija tehnologija.

‘Digitalnost ima puno prednosti, ograničenja nema, ali i ona ima mana. Najveća je prednost što digitalni signal nema šuma, smetnji i ometanja’

NACIONAL: Koja je razlika u distribuciji tih televizijskih sadržaja na nacionalnoj i regionalnoj razini?

Raspored odašiljača i regija je uvjetovan dozvolama koje imamo. Hrvatska je tako podijeljena na digitalne regije. Izvan Hrvatske sadržaje distribuiramo putem satelita. Kada govorimo o zemaljskoj televiziji i radiju, onda je riječ o mreži od tristotinjak odašiljačkih objekata. Pored tradicionalne djelatnosti distribucije televizijskih i radio sadržaja, OIV pruža i druge usluge u elektroničkim komunikacijama. Na primjer, nositelji smo programa objedinjene svjetlovodne infrastrukture. Viškove svjetlovodnih kapaciteta tvrtki u državnom vlasništvu primjerice duž autocesta i željezničkih pruga stavljamo na tržište i njima upravljamo.

To je strateška infrastruktura. Tehnički smo nositelj nacionalnog programa izgradnje svjetlovodne infrastrukture za mreže sljedeće generacije (NPBBI) vrijednog oko 103 milijuna eura koji treba osigurati dostupnost širokopojasnog pristupa internetu u područjima gdje ne postoji komercijalni interes. Tu su i nove usluge, primjerice OIV Smartino IoT, višenamjenska mreža za internet povezanih stvari i OIV Fire Detect AI, integrirani sustav za ranu detekciju šumskih požara… Tu su i naše tvrtke kćeri OIV Towers COM i OIV Spectrum LAB. Pokušavamo diversificirati poslovanje i osigurati nove prihode za budući razvoj kompanije u godinama koje slijede.

‘Puno ovisi o tome koliko će digitalnih prijemnika ulaziti na tržište. Kada bi sva kućanstva ili automobili imali digitalni prijemnik, više ne bi postojao razlog da cijeli radijski svijet ne prijeđe u digitalnu sferu’

NACIONAL: Na koji način OIV djeluje u okviru Europske unije?

Pridržavamo se svih standarda i okvira regularnih tijela Europske unije i naših nacionalnih. Razina naših signala usklađena je s propisanim razinama signala u Europskoj uniji. Moglo bi se reći da je Hrvatska među ozbiljnije uređenim tržištima u Europi. Ali radijske signale nije moguće omeđiti zidom. Tako ćete primjerice kada odete u neku od susjednih zemalja čuti hrvatske radijske signale, ali i obrnuto. Ali ako to prevrši mjeru i počnu se sudarati signali pa dolazi do interferencije, onda se pojavljuju problemi s prihvatom i prijemom sadržaja kod građana.

NACIONAL: Kako Hrvatska stoji s digitalnim radiom u odnosu na Europu?

Među tržištima u Europi gdje postoji digitalni radio u komercijalnom radu nalazi se i Hrvatska. I u susjednoj Srbiji postoji digitalni radio, ali tamo je on još u testnoj fazi. S druge strane, negdje je FM signal ugašen i radio je potpuno digitaliziran. Norvežani su prvi u svijetu potpuno prešli na digitalni radio. Švicarska je blizu toga, kao i Velika Britanija i susjedna Slovenija. Izračunali su da im je puno isplativije bilo investirati u digitalnu tehnologiju. Neki su i besplatno građanima podijelili prijemnike kako bi brže prešli u cijelosti na digitalni radio.

‘Očekujemo da će se u budućnosti pojaviti i tematski sadržaji. Recimo, glazba po žanrovima ili čak godinama, primjerice radio s rock glazbom 70-ih ili 80-ih’, rekao je Mate Botica novinaru Nacionala. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Komentiraj