Protiv gripe, a izgleda i protiv korone, ne možete stvoriti kolektivni imunitet, rekla je za HRT ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu Alemka Markotić.

Konstatirajući kako su u svim europskim zemljava visoke brojke zaraženih, kazala je kako trenutačno ohrabruje određena stagnacija”. “Kada gledate Hrvatsku, Sloveniju, Luksemburg, dostigao se određeni plato i sada se očekuje da brojevi počnu padati. Međutim, definitivno nitko od europskih zemalja ne može biti zadovoljan brojevima, jer su oni dosta visoki pa s odmakom od sedam do deset dana generiraju veći broj hospitaliziranih te posljedično, veći broj ljudi na respiratorima, a onda i umrlih. Ali recimo da je situacija i dalje pod kontrolom i trudimo se da se poboljša”, kazala je.

Kaže kako “postoji tendencija pada i to je ono čemu idemo – da se prelomi krivulja i da krene prema dolje”.

Markotić tvrdi da je postotak umrlih u broju ukupno inficiranih u Hrvatskoj “iznimno dobar”. “Hrvatska je tu negdje na 6., 7. mjestu, među najboljima. I to je pravi parametar. Nije problem toliko da su se ljudi inficirali, da su i bili nekih sedam dana bolesni… Bitno je na kraju kolika je šteta pričinjena, kolika je bila smrtnost, koliko smo uspjeli na vrijeme u zdravstvenom sustavu tim ljudima pomoći. Koliko smo ih brzo uspjeli izliječiti, dovesti u situaciju da mogu ići doma. Isto tako koliko smo uspjeli držati smrtnost pod kontrolom. I to je ono što će se na kraju, u suštini, gledati”.

Kaže kako “treba demistificirati priču oko mjera”. “Epidemiološke mjere su u većini dijelova svijeta slične. Nema nikoga tko će ne znam kakvu posebnu mjeru izmisliti koja će biti spektakularno drugačija od drugih”. Naglasila je kako je “iznimno važno upozoriti da se i unutar kućanstava, osobito tamo gdje ima starijih, pokuša održavati distanca. Pa ako treba i nositi maske!” U ovo zimsko doba, preporučuje prof Markotić, treba često i provjetravati prostorije u kojima se boravi. Isto vrijedi i za radne sredine.

“Irska, Češka, Slovenija, koje su uvele novi lockdown, uvele su ga već na dijelu krivulje kada je sve skupa počelo padati i nema nekog prevelikog učinka. Mogli smo mi uvesti lockdown 1. rujna, ali recite mi tko bi ljude uvjerio da treba ići u lockdown 1. rujna?”, pitala je Markoić. “S drugi strane, nakon strogog lockdowna ljudi se opuste, počinju tvrditi da je to bezvezna bolest, da tu nema ničega, i ponovo dolazi do rasta broja oboljelih. Treba naći mjere koje ljudi mogu prihvatiti na duge staze. Bilo bi idealno kada bi ljudi bili strogo disciplinirani, međutim to, koliko vidimo, na duge staze očito ne ide. Fascinantno je koliko je ljudima teško držati se mjera koje dokazano drže epidemiju pod kontrolom – na to bi bolje odgovorili psiholozi i psihijatri nego ja.”

Kaže kako poricanje virusa “nije nikakav novi fenomen današnjeg društva”. Vjeruje da je među onima koji poriču koronavirus, jedan dio poput male djece – ako kažu da nečega nema, onda to stvarno i ne postoji, ali i jedan, “manji, dio onih koji zbog nekih svojih sebičnih interesa u vrijeme krize potenciraju destrukciju, stvaraju konfuziju i kaos pod motom ‘što gore, to bolje'”. “– To je manjina, a ipak ona tiha većina, gledajući Hrvatsku, ali i cijeli svijet, koja ne visi po društvenim mrežama, nije zadužena da sve konstantno komentira i na neki način ide prema destrukciji, dakle ta jedna tiha, pozitivna većina kojoj je također teško i koja se ne može uvijek i kontinuirano 100% držati mjera, ona to na neki način neutralizira i pokazuje da ipak drži pravi smjer. Inače bi danas, koliko god je teško u svijetu, imali puno veću katastrofu s ovim virusom”.