Markotić: “Nadam se da će se kroz četiri, pet mjeseci veći dio građana moći cijepiti”

Dolazak i početak cijepljenja u Hrvatskoj komentirala je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” profesorica Alemka Markotić.

Na pitanje kakvu dinamiku cijepljenja možemo očekivati kad ono počne i kada će na red doći većina građana koji ne pripadaju prioritetnim skupinama prof. Markotić je rekla da će prvo cijepljenje s manjim brojem doza trebalo dogoditi prije kraja ove godine.

“Iza toga slijede kvote koje bi trebale već biti dogovorene već na razini EU i u jednom trenutku bi u svim zemljama u isto vrijeme početi cijepljenje. Još uvijek se vode razgovori na razini EK pokušava se na osnovi toga što farmaceutske kompanije mogu isporučiti napraviti pošten raspored i distribucija cjepiva po zemljama”, rekla je Markotić u Dnevniku HRT-a.

“Prvo će to biti ugrožene populacije, stariji ljudi, potom zdravstveni djelatnici i djelatnici u sustavu socijalne skrbi. Iza toga u odnosu na dinamiku koje farmaceutske kompanije moći pratiti cjepiva će dobivati svi ostali. Iskreno se nadamo da će to biti čim prije i da će u nekih četiri do pet mjeseci veći dio će se moći cijepiti, ali to ne mogu reći sa sigurnošću, kao ni itko drugi”, dodala je.

“Svi računamo na svjesnost i savjesnost zdravstvenih radnika koji su u epidemiji dali puno toga dobrog u sprječavanju širenja zaraze u borbi za svaki život pacijenta vjerujem da će veliki broj zdravstvenih djelatnika krenuti u smjeru cijepljenja”,  rekla je Markotić ona pitanje koliki interes za cijepljenje očekuje  ponajprije među zdravstvenim radnicima koji prvi dolaze na red.

Tko se sve neće moći cijepiti? Što sve može biti kontraindikacija?

“Nema neki veliki popis kontraindikacija. Još čekamo odobrenje od EMA-e da bi bilo jasno što bi to trebalo biti. To bi uglavnom trebale biti osobe koje su alergične na neki od sastojaka cjepiva. Prva dva cjepiva koja dolaze bazirana na glasničkoj RNA nemaju neke posebne sastojke na koje bi veliki broj ljudi trebao biti alergičan. Vidjeli ste da se javljaju pojedine reakcije i to je uobičajena stvar kod primjene lijekova ili cijepiva. Bit će upozorene osobe koje se cijepe od zdravstvenih djelatnika na što se m oraju paziti”, rekla je Markotić.

Vremensko razdoblje zaštite

“Za sada se čini da ta zaštita traje oko 6 mjeseci. Dulja istraživanja nisu se mogla provesti. Nadamo se da će to biti i duže, s obzirom da se ide na docijepljivanje, odnosno drugo cijepljenje”, rekla je.

Moguća mutacija virusa

“Do sada se pokazalo da nije došlo do značajnije mutacije. Različite mutacije su pokazali različiti znanstvenici. Danas sam bila na znanstvenoj platformi EK i nema neke veće potvrde, nego se radi o manjim mutacijama i sojevima virusa i zasad se ne čini da bi one mogle značajnije ugroziti cijepljenje”, komentirala je Markotić vijest iz Britanije o mutacijama koronavirusa.

Otpori cijepljenju

Postoje otpori cijepljenju pa se čak dovodi i u pitanje etičnost nastanka nekih vrsta cjepiva. Kako na to gledate? Možete li nam kazati nešto više o samom sastavu cjepiva koje dolazi u Hrvatsku?

“Prva dva cjepiva su sintetska cjepiva bazirana na glasničkoj RNA. Ne vidim razlog da bi se dovodilo u pitanje etičnost cjepiva. Čini se da su dosta sigurna za široku upotrebu. Za ostala moramo vidjeti koji su to prigovori na razini etike, koje su znanstvene značajke. Brojna cjepiva dosad su proizvedena na staničnim linijama i stotine tisuća ljudi u svijetu i Hrvatskoj su cijepljenja tim cjepivima. Sve je otvoreno za raspravu, no sami ste vidjeli da postoje ljudi koji imaju neke primjedbe ili informacije koje njima nisu dovoljno jasne i treba puno raditi na kampanji, na objašnjavanju na razjašnjavanju sve što ljude muči. Ne treba nikoga osuđivati nego treba pokušati odgovoriti na sva pitanja”, rekla je prof. Markotić.

Veliki broj smrtnih slučajeva stvara najveći pritisak na zdravstvene djelatnike

“Nažalost u pandemijama je takva situacija. To smo i očekivali jer je prije dva tjedna bio pik, veliki broj inficiranih. S brojem inficiranih raste i postotak onih koji imaju teški oblik bolesti i onda raste i postotak onih sa smrtnih ishodom. Nemamo lijek, različitim simtiomatskim mjerama pokušava se što više poboljšati situacija. Važno je i da se ljudi podsjete koje su skupine pod visokim rizikom jer je kod njih najveći postotak smrtnosti. To su starija dob, kronični bolesnici s šećerom, visokim tlakom, bubrežnim i sdrčanim bolestima, pretili pa i mlađi mogu imati iznimno teški oblik bolesti. Iznimno je važno da se oni čim više štite u ovom zimskom razdoblju kada mogu dobiti veću količinu virusa”, rekla je Markotić.

Komentiraj