Programsko vijeće HRT-a na sjednici u utorak prihvatilo je prijedlog Programa rada HRT-a za 2017. koji je predstavio v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota istaknuvši pritom da će javna radiotelevizija “postati partner svim građanima i javnosti u Hrvatskoj”.

Markota je najavio i novu programsku shemu, ističući da je prioritet HRT-a donošenje cjelovite sheme za petogodišnje razdoblje kao temeljnog dokumenta u poslovanju i programu javnog servisa koja će se mijenjati i poboljšavati u skladu s potrebama vremena.

“Htio bih reći da smo ovaj plan i program pisali na način da smo željeli da HRT bude partner svakom pojedincu te svim građanima i javnosti kao i sa željom da surađujemo s tijelima HRT-a”, istaknuo je Markota navodeći pritom potrebu tješnje suradnje s Programskim vijećem i Nadzornim odborom.

Budući da uskoro istječe postojeći četverogodišnji ugovor između Vlade i HRT-a kojem su, između ostaloga, definirane i programske obveze javne radiotelevizije, Markota je najavio i kako je u ponedjeljak osnovana radna skupina koja će izraditi prvu verziju novog ugovora. Kazao je i da mu je namjera učiniti HRT “perjanicom medijske i kulturne industrije u Hrvatskoj”.

Obnova dopisničkih centara – HRT u svakoj županiji

Naročito je pritom naglasio i potrebu obnove centara HRT-a istaknuvši namjeru da javna radiotelevizija bude prisutna u svakoj županiji. O tome je iniciran sastanak s predstavnicima svih županija na kojem će se razgovorati o normama i razini usluga, najavio je Markota.

Članovi Programskog vijeća, iako su dali jednoglasnu podršku planu programa rada za iduću godinu, kritizirali su program javne radiotelevizije.

Članica Vijeća Neda Ritz rekla je kako je HTV 3 izgubio svoju prepoznatljivost, dok HTV 1 naginje provincijalizaciji. Ocijenila je i da se HTV 2 značajno popravio jer ima svoju jasnu orijentaciju i publiku.

Predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo kazao je da je HTV 4 postao paradigma onoga što bi trebao biti javni servis – prije svega news kanal. Naglasio je pritom kako treba razbiti tzv. fetiš središnjeg Dnevnika koji ne bi trebao biti “centar svega”.

Novoimenovani v.d. ravnatelja programa HRT-a Božidar Domagoj Burić složio se s primjedbama članova Vijeća oko većine programskih kanala.

“Slažem se s ocjenom da ima prostora za poboljšanje programa”, rekao je Burić koji smatra da će nova programska shema HRT-a u buduće biti “vrlo čvrsta i promišljena”.

Programska shema ne postoji od Radmana

Burić je to rekao na primjedbu predsjednice Nadzornog odbora HRT-a Anje Šovagović Despot koja je naglasila kako NO već dulje vrijeme upozorava da je “neprihvatljivo da programska shema ne postoji dulje vrijeme i to još od mandata glavnog ravnatelja Gorana Radmana”.

Član Vijeća Saša Milošević upozorio je na potrebu senzibiliranja u svezi s manjinskim zajednicima dodajući kako je HRT prošle godine bio jednostran i politički pristran. S time u vezi Burić je rekao kako će HRT učiniti sve da pokaže kako manjine doprinose cjelini društva.

Članica Vijeća iz redova zaposlenika Maja Sever kritički se osvrnula na promjene na Trećeg programu Hrvatskog radija (HR 3) navodeći kako je Treći program sada izgubio svoj karakter. Na to je reagirala v.d. glavnog urednika HR3 Nevenka Dujmović koja je Maji Sever spočitala njezinu profesionalnost nazvavši jednu od njezinih kritika “sramotnom,” nakon čega joj je predsjednik Programskog vijeća oduzeo riječ i uputio je neka svoj odgovor preda u pisanom obliku.

Kedžo se osvrnuo i na nedolazak članova Ravnateljstva na posljednju sjednicu Programskog vijeća nazvavši taj čin “neprihvatljim, nedopustivim, ružnim i nepristojnim”. S time se složio i Markota koji je to nazvao nedopustivim činom. Kedžo je najavio i održavanje tematskih sjednica na temu medijske pismenosti na javnom servisu, ali i zajedničku sjednicu Programskog vijeća, Nadzornog odbora i Ravnateljstva HRT-a.

Komentiraj

FOTO:Jurica Galoic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.