Mi nikako ne želimo veći broj turista. Blagi rast uvijek će se događati, međutim, mi naš turizam vidimo isključivo kroz povećanje kvalitete”, rekao je tijekom razgovora za Nacional Marko Paliaga, gradonačelnik Rovinja, grada koji je i ove godine predvodnik hrvatskog turizma. Iako će Rovinj tijekom ovog tjedna postati prvi hrvatski grad s tri milijuna turističkih noćenja tijekom 2022. godine, što je novi rekord, gradonačelnik Paliaga tvrdi da su ovogodišnje brojke vjerojatno blizu turističkog maksimuma koji Rovinj može primiti, pogotovo na vrhuncu sezone u srpnju i kolovozu.

Marko Paliaga je pripadnik mlađe garde istarskih IDS-ovaca te je jedan od uspješnih IDS-ovaca koji su na prošlim lokalnim izborima uvjerljivo izabrani za gradonačelnike svojih gradova. On je tako već u prvom krugu osigurao svoj drugi mandat na čelu Rovinja, osvojivši 64 posto glasova, dok je uvjerljivu pobjedu odnijela i lista IDS-a koja ima premoćnu većinu u Gradskom vijeću. To pokazuje da su stanovnici Rovinja zadovoljni smjerom kojim Marko Paliaga vodi grad, što ne treba čuditi s obzirom na to da je Rovinj u svim anketama u samom vrhu najpoželjnijih hrvatskih gradova za život. U razgovoru za Nacional Paliaga je otkrio i kako vidi razvoj Rovinja u idućim godinama te je prokomentirao glasine o sve boljim odnosima IDS-a i HDZ-a na državnoj razini, što bi moglo dovesti do suradnje nakon idućih parlamentarnih izbora.

NACIONAL: Rovinj je i ove godine apsolutni turistički rekorder u Hrvatskoj, sigurno ste zadovoljni takvim rezultatima?

Zadovoljni smo što su rezultati u rangu očekivanja i ostvarenoga iz 2019. godine. Ove godine vidljiv je oporavak cjelokupnog turističkog prometa ne samo u Rovinju, već u cijeloj Istarskoj županiji, a vesele nas i vrlo dobri rezultati na nivou cijele Hrvatske. Do sada je na našem području ostvareno dva milijuna i 700 tisuća noćenja, odnosno četiri posto više u odnosu na 2019. kad promatramo cijeli period od početka godine do sada i što je preko 40 posto više u odnosu na 2021. No istaknuo bih kako nam 2020. i 2021. nisu usporedne godine zato što smo tada radili pod posebnim uvjetima zbog situacije s koronavirusom. Najveći nam broj gostiju dolazi i dalje iz Njemačke s preko 30 posto učešća te iz Austrije s preko 15 posto učešća, zatim Nizozemci, Talijani i domaći gosti, čiji je broj u porastu, što je također dobar pokazatelj da postajemo atraktivni i domaćem tržištu.

NACIONAL: Kada možete očekivati tri milijunto noćenje, ako se ne varam 2019. taj je prag dosegnut oko 25. kolovoza, hoće li ove godine biti oboren i taj rekord?

Obično ne volim isticati i uspoređivati turizam i turistički promet i uspješnost turizma u noćenjima, iako je to jedan od izabranih pokazatelja na nivou Hrvatske. Kod promatranja ukupnog turističkog prometa bitni su ukupni prihodi i sva zaposlenost koja se realizira u destinaciji, što naravno doprinosi, kroz poreze i kroz porez na potrošnju i sve ostale naknade, ukupnom razvoju našega grada. Brojku od tri milijuna noćenja, koju spominjete, prema predviđanjima trebali bismo dostići između 17. i 18. kolovoza iako, ponavljam, noćenja nisu jedini pokazatelj uspješnosti turističke destinacije. U ovom trenutku koncentrirani smo na izradu nove Strategije razvoja turizma te će nam u narednom periodu od 10 godina prioritet biti održivost i sinergija između domaćeg stanovništva i ukupnog turističkog prometa. Trenutno smo najviše zabrinuti oko turističkog pritiska na naš grad i na naše stanovnike, što umanjuje kvalitetu njihova života. Uloga gradonačelnika prvenstveno je briga o svojim stanovnicima, nikako isključivo o gostima koji dolaze u destinaciju.

NACIONAL: Koja je tajna turističkog uspjeha ne samo Rovinja već i cijele Istre, koja je ove godine, slobodno se to može reći, krcata turistima?

Mislim da smo zadnjih dvadesetak godina u Istri već pokazali jedan pozitivan zaokret, posebno kad je riječ o orijentaciji prema kvaliteti, a ne kvantiteti. Mislim da je taj turistički uspjeh plod jednog dugogodišnjeg planiranog i dobrog rada i na nivou Istarske županije, Turističke zajednice, svih turističkih poduzeća i naravno svih udruga iznajmljivača i ugostitelja. Rovinj se može pohvaliti činjenicom da je trenutno jedini grad u Hrvatskoj s dvije Michelinove zvjezdice, a imaju ih restoran Monte, koji je ujedno i prva Michelinova zvjezdica u Hrvatskoj, te restoran Agli Amici. Dobri rezultati svakako su vezani i za brigu o okolišu, očuvanju prirodne, povijesne i kulturne baštine. Mislim da je ključ uspjeha kvaliteta i na tome inzistiramo. Ostvarena su značajna ulaganja u turistički smještaj, osobito veliki pomaci vide se u privatnom smještaju i to je kroz sve ove godine dalo očekivano pozitivne rezultate.

NACIONAL: I dok, s jedne strane, turističke brojke zvuče sjajno i velika je zarada od turizma, pomalo je zastrašujuće što se u špici sezone u Rovinju i oko njega odmara i nekoliko puta više ljudi nego što Rovinj ima stanovnika, kako to podnosi gradska infrastruktura?

Ako se prisjetimo osamdesetih godina, posebice 1985. i 1986., to su bile rekordne godine u noćenjima, kada smo bilježili jako veliki broj dolazaka i kada gosti zapravo nisu mogli naći sobu za smještaj. Rovinj je kao turistička destinacija još od tada spreman i organiziran tako da prima tri do četiri puta više ljudi u smještaju u odnosu na broj stanovnika, a tako su i koncipirani svi turistički kapaciteti. Sva infrastruktura je tada već modificirana za prihvat velikog broja gostiju. Mi smo pred okončanjem jednog od najvećih infrastrukturnih projekata koji se tiču izgradnje kanalizacijske mreže, koji je koncipiran na ekvivalent stanovnika od 65 tisuća. Tako je koncipirana i sva ostala infrastruktura. Unatoč tome danas se suočavamo s pomanjkanjem vodovodnog sustava te s opasnošću da bismo kroz nekoliko godina s ovakvom ekspanzijom turističkih objekata mogli imati problema i s opskrbom električnom energijom. Stoga sam u više navrata upozorio na potrebu strateškog promišljanja o održivosti te ulaganja u nove izvore energije i potrebu restriktivnijeg pristupa širenju građevinskih zona i širenju dijela privatnoga smještaja koji ne vode domaći stanovnici, već nam time upravljaju stranci. Mislim da to nije pozitivno ni za jednu turističku destinaciju jer nam znatno opterećuje kapacitete. Većinom su ta iznajmljivanja vezana i za neplaćanje boravišne pristojbe i ostalih poreza, zbog čega ćemo se na nivou Turističke zajednice Istre morati suočiti i donijeti određene drastičnije mjere kako bismo čuvali ovaj teritorij za buduće generacije i kako ne bismo iz ovoga ekspanzivnog turizma prešli u “ekstramasovni” turizam.

NACIONAL: Kakav je vaš odgovor na kritike da je takav turizam neodrživ i da se nešto treba hitno promijeniti?

Naš je odgovor, koji smo artikulirali i politički kao IDS, potreba za hitnim donošenjem mjera na razini države, a koje se tiču prvenstveno državnog inspektorata i primarnog reguliranja bespravne gradnje, ali i porezne evazije i jednoga djela „sivog turizma“ koji se događa zapravo u smještajnim kapacitetima koji nisu u vlasništvu državljana Republike Hrvatske. Tu će sigurno biti potrebno dio tih inspekcijskih službi spustiti na gradske ili županijske razine kako bi se teritorij i njegovo korištenje bolje i kvalitetnije kontrolirali i kako bismo ga zapravo sačuvali. Cijela priča o održivosti ne tiče se samo smanjivanja građevinskih područja, već i sinergijskog djelovanja svih nadležnih službi kako bi se spriječilo nelegalno korištenje prostora, resursa i nekretnina. U ovom trenutku održivost destinacije moramo također promatrati i kroz sve javne i žurne službe, posebno kroz policiju, Lučku kapetaniju i spašavanje na moru, gdje uočavamo ozbiljan nedostatak kadrova u svim destinacijama i gdje postoji potreba povećanja dohotka, jer nije isto obavljati policijski posao u turističkoj destinaciji ili u nekom drugom djelu Hrvatske. Jednako je potrebno s nacionalne razine razmišljati o Hitnoj medicinskoj pomoći i njenom kapacitiranju. Ključ je u tome da se održivost ne promatra isključivo kroz čistu vodu i čisti zrak, već i kroz kapacitet javnih službi koje moraju kvalitetno pokrivati ta područja.

‘IDS je jedina stranka nastala na zaštiti istrijanskih interesa te će stoga sve potencijalne koalicije i suradnje biti prvenstveno zasnovane na liberalnim opcijama’, kaže Marko Paliaga. FOTO: Grad Rovinj

NACIONAL: Je li Rovinj spreman i za veći broj turista u idućim godinama i kako vi vidite razvoj turizma u Rovinju i Istri?

Ne, mi nikako ne želimo veći broj turista. Blagi rast uvijek će se događati, međutim, mi svoj turizam vidimo isključivo kroz povećanje kvalitete. Kroz smanjivanje pritiska na izgrađenost, kroz očuvanje okoliša, i to prvenstveno mora, kroz novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, kroz energetsku stabilizaciju, kroz bolje gospodarenje prirodnim resursima, ali i kroz bolje funkcioniranje svih javnih, gradskih i državnih službi kroz veću sinergiju kako bi destinacija još bolje funkcionirala. Što se tiče ulaganja u infrastrukturu, ona će se nastaviti i sljedećih godina, osobito u cestovnu infrastrukturu, biciklistički promet te parkirališta. U svakom slučaju, kao što sam naglasio, naša nova Strategija razvoja turizma ne predviđa rast postojećih turističkih kapaciteta, već isključivo rast kvalitete. Želja nam je postići veći cjenovni razred s manje gostiju.

NACIONAL: Prati li razvoj turizma i razvoj poduzetništva u Rovinju?

Većina poduzetnika i poduzetništva vezana je na turistički promet, što je i očekivano s obzirom na to da smo prvenstveno turistička destinacija. Možda smo prije stotinjak godina imali nešto bolji omjer industrijskog i obrtničkog dijela u odnosu na sve ostale gospodarske grane, međutim, u ovom trenutku u Rovinju od većih proizvodnih djelatnosti djeluje Podravkina tvornica za preradu ribe Mirna, a ne smijemo zaboraviti da su i Tvornica duhana Rovinj i Istragrafika, odnosno današnji AR Packaging, u nama bliskom Kanfanaru, gdje je zapravo preko 60 posto zaposlenih s područja Rovinja. Gospodarski i poduzetnički razvoj potičemo stalno, i kroz gospodarsku zonu, ali i kroz povoljne poduzetničke kredite i ostale povlastice. Vjerujem da smo u posljednje vrijeme napravili jedan dobar pomak s otvaranjem velikog broja radnih mjesta u poduzetničko-gospodarskoj zoni Gripole-Spiné u kojoj je i trenutno najavljeno novih pet – šest poduzetničkih projekata, među kojima i proizvodnih, što nas posebno veseli i što je odraz politike dobrog upravljanja gradom i dobroga promišljanja. Ne može se očekivati da će Rovinj ikada uspjeti ispraviti strukturu svog zaposlenja i svog gospodarstva, jer je to zapravo nemoguće zato što smo mi prvenstveno turistički orijentirani. No volio bih da se jednim djelom i poljoprivreda zaleđa Rovinjštine i poljoprivreda ostalih dijelova Hrvatske uključe direktno u turizam te u plasman svojih proizvoda kroz naše turističke kapacitete. Mislim da bi to uvelike pridonijelo oporavku ostalih dijelova Hrvatske.

NACIONAL: Uskoro se očekuje završetak gradnje POS-ovih stanova, ali i otvaranje modernog bazena što će dodatno podići standard života u gradu, koje još projekte planirate u bliskoj budućnosti?

Većina projekata koje provodimo usmjerena je prema povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva. Između ostalih, jedan je od projekata koji će biti provedeni u narednom periodu uređenje glavnog gradskog trga, a svakako su u planu projekti proširenja kapaciteta u vrtićima i školama i jedan set cestovnih i prometnih projekata koji obuhvaća i premještanje autobusnog kolodvora s ciljem poboljšanja prometne protočnosti.

‘Nije nam jasno zašto se problematika bespravne gradnje ne razmatra kao jedan od važnijih nacionalnih interesa. Strani građani devastiraju nam zemlju za koju smo se, na kraju krajeva, i borili’

NACIONAL: Kao što ste već napomenuli, proteklih godina vodite veliku bitku s bespravnom gradnjom na poljoprivrednim zemljištima u Rovinju i njegovoj okolici, kakva je trenutna situacija, je li se nešto promijenilo u posljednje vrijeme?

Mislim da smo jako puno već rekli o bespravnoj gradnji. Očekujem da se država i državni inspektorat tu jače uključe, ne samo formalno. Očekujem da se bespravna gradnja zaustavlja u samim počecima, a ne kad je kuća već pod krovom jer to onda iziskuje i velika sredstva za uklanjanje koje tada postaje praktički i nemoguće. Mislim da bi spuštanje ovlasti na lokalni nivo, posebice na komunalno redarstvo, uvelike pridonijelo zaštiti okoliša i održivosti. Ali o tome smo već jako puno govorili, neki nam govore da smo i malo dosadili u medijima s tom temom, a konkretne reakcije još uvijek nema.

NACIONAL: Jeste li razočarani odnosom države prema tom problemu?

Da. Strašno sam razočaran. Jednostavno nam nije jasno zašto se ova problematika ne razmatra kao jedan od važnijih nacionalnih interesa. Strani građani devastiraju nam zemlju, za koju smo se na kraju krajeva i borili, i jednostavno nije shvatljivo ne postupanje države po tom pitanju.

NACIONAL: U okolici Rovinja je ove sezone bilo i dosta požara, može li se to na bilo koji način povezati s pokušajem da se poljoprivredno zemljište i šume tako brže prenamjene u građevinsko zemljište?

To su klasične floskule koje nemaju veze s definiranjem i proširivanjem građevinskih područja. Građevinska područja gradova i općina proširuju se u skladu i uz suglasnost Županijskog prostornog plana, ali i uz suglasnost Ministarstva kada postoje pokazatelji da je veći dio građevinskog područja konzumiran i da postoji potreba za njegovim širenjem. Nikakve veze požari šumskog i poljoprivrednog zemljišta nemaju s urbanizacijom. Možda to netko tako misli, ali ja sam uvjeren da to u našoj državi jednostavno nije moguće. Barem što se tiče Rovinja i Rovinjštine mi to nećemo dozvoliti.

NACIONAL: Zadnjih dana je u fokusu javnosti zdravstveni sustav, pogotovo dio vezan uz hitne službe i reakcije te službe na terenu, kako to funkcionira u Rovinju i Istri, pogotovo na vrhuncu turističke sezone?

Mi smo za sada zadovoljni s funkcioniranjem Hitne medicinske pomoći te smo svjesni svih njihovih problema, i kadrovskih i tehničkih. Kao Grad smo jako uključeni i u financiranje nabave vozila, ali i u financiranje dodatnih doktora i dodatnih sestara i vjerujem da ćemo na nivou Županije uskoro odlučiti donijeti određene aktivne financijske odluke kako bi se zapravo osigurali kontinuitet i stabilnost tih službi, a solidarnost prema zdravstvenom sustavu pokazali smo i kroz sufinanciranje izgradnje Opće bolnice Pula, ali i obnovom bolnice „Martin Horvat“, što je ujedno jedan od važnijih projekata u našem gradu. Mislim da se i turistička poduzeća moraju aktivno uključiti u osiguranje medicinske pomoći u okviru svojih kapaciteta kako bi se smanjio pritisak na domove zdravlja, turističke ambulante u gradu i Hitnu medicinsku pomoć.

‘Prije svakih izbora IDS-u se pokuša medijski nametati približavanje HDZ-u. To se do sada nije pokazalo istinitim, a uvjeren sam da smo i sada vjerodostojno udaljeni od svega što je na desnici’

NACIONAL: Rovinj ima i pozitivan primjer u vidu bolnice „Martin Horvat“ koja se ističe stvarno dobrim rezultatima, ali bilo je pokušaja da se i ta bolnica na neki način centralizira, odnosno da se stavi pod kontrolu države?

Specijalna bolnica „Martin Horvat“ ima dugu povijest te njena tradicija seže još od 1888. godine i od tada neprekinuto djeluje. Nažalost, osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća bila je jako loše vođena i zapuštena. Tada su vrlo vjerojatno postojale aspiracije za njeno zatvaranje, centraliziranje ili čak i prenamjenu cijelog kompleksa. No rovinjska je politika uvijek znala prepoznati i izboriti se za svoj teritorij, svoje ustanove i za svoje građane. Nedavno smo svi istarski gradovi i općine, na čelu sa Županijom, zajedno potpisali i ugovor o financiranju rekonstrukcije novog dječjeg odjela. Vjerujem da će s aktualnim ravnateljem i novim kadrovima, koji nam sad dolaze, ova ustanova dobiti novi vjetar u leđa.

NACIONAL: Kao član IDS-a, kako komentirate najave o mogućoj koaliciji s HSLS-om, HNS-om, GLAS-om, Fokusom i drugim strankama centra?

IDS je jedina stranka nastala na zaštiti istrijanskih interesa te će stoga sve potencijalne koalicije i sve potencijalne suradnje biti prvenstveno zasnovane na liberalnim opcijama i u prepoznavanju zajedničkih vrijednosti i zajedničkih programa koji su primarno od interesa za Istru.

NACIONAL: Je li danas IDS doista bliži HDZ-u nego strankama lijevog centra, što se možda i može zaključiti iz posljednjeg posjeta premijera Plenkovića Istri prije par tjedana?

Prije svakih parlamentarnih izbora IDS-u se pokuša medijski nametati približavanje HDZ-u. To se do sada nije pokazalo istinitim, a uvjeren sam da smo i sada vjerodostojno udaljeni od svega što je na desnici.

NACIONAL: Oporavlja li se IDS od poraza na prošlim lokalnim izborima i u kojem će smjeru stranka ići u idućem razdoblju?

Istra nam i dalje ostaje u fokusu i cilj nam je i dalje promovirati i prezentirati svoje uspješne politike i ideje svojim biračima te ih upoznati s pozitivnim pomacima u Poreču, Rovinju, Barbanu, Labinu itd., ali osmišljavati i provoditi nove, progresivne politike koje će biti na korist svim građanima naših gradova i općina. IDS je, kao i Istra općenito, pun dobrih ljudi koji su dokazali i dokazuju da itekako znaju kako svoje sredine voditi prema razvoju.