Marija Vučković predstavlja se kao spasiteljica, ali situacija u poljoprivredi već se godinama pogoršava

 

Nacional je istražio navode iz Ministarstva poljoprivrede koje je pokušalo umanjiti ulogu Marije Vučković u aferi s Josipom Rimac te je prva godina mandata aktualne ministrice predstavljena kao izrazito uspješna iako brojke pokazuju suprotno

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković iznijela je niz dvojbenih informacija u svom odgovoru na prošlotjedni članak Nacionala u kojem se navodi da je korupcijska „ženska mreža“ Josipe Rimac okružila ministricu poljoprivrede Mariju Vučković te iz njenog resora pripremala pljačku tešku više milijuna eura.

Nacional je istražio navode iz priopćenja Ministarstva poljoprivrede te je u razgovoru s nekoliko izvora došao do podataka koji pokazuju da neke tvrdnje koje su u tom priopćenju iznesene nisu u potpunosti točne. U priopćenju koje je poslano hrvatskim medijima koji su prenijeli Nacionalov tekst pokušava se umanjiti uloga ministrice Marije Vučković u aferi te se godina dana mandata aktualne ministrice pokušava predstaviti kao izrazito uspješna, iako brojke pokazuju suprotno.

Iz priopćenja je vidljivo da su ministricu i njene suradnike najviše zasmetale dvije stvari, poveznica s Anitom Validžić i konstatacija da je to što kao ministrica nije primijetila da se oko nje stvarala korupcijska mreža naznaka njene nekompetentnosti.

U priopćenju se tvrdi da je Anita Validžić u trenutku kada je Marija Vučković preuzela dužnost ministrice već bila savjetnica u kabinetu ministra te da ona nema ništa s njenim postavljanjem na savjetničku funkciju. Međutim, u Ministarstvu poljoprivrede očito zaboravljaju da je Marija Vučković prije nego što je postala ministrica bila državna tajnica Tomislavu Tolušiću te je kao takva sigurno imala saznanja, a vjerojatno i utjecaja, na neke odluke ministra, a zaboravljaju i da je u svakom trenutku otkako je u srpnju 2019. postala ministrica Marija Vučković mogla izabrati vlastiti savjetnički tim i Anitu Validžić eventualno razriješiti savjetničke funkcije, ali to nije učinila ni do zaključenja ovog teksta.

Sama ta činjenica upozorava na manjak kompetencije Marije Vučković, koju u priopćenju poslanom hrvatskim medijima koji su prenijeli Nacionalov tekst iz Ministarstva poljoprivrede pokušavaju osporiti. Jer sadašnje stanje stvari upućuje na zaključak da Marija Vučković i dalje smatra da od Anite Validžić može primati korisne savjete za obavljanje ministarskog posla. Kao i da smatra da Anita Validžić nema nikakvih reputacijskih problema zbog kojih bi bilo neodrživo da nastavi obnašati svoju funkciju.

 

 

Iz kabineta ministrice Marije Vučković zaboravljaju da je nakon preuzimanja funkcije ona mogla izabrati vlastiti savjetnički tim i Anitu Validžić eventualno razriješiti savjetničke funkcije, ali to nije učinila

 

 

U tom se priopćenju između ostalog navodi i sljedeće: „Ministarstvo poljoprivrede donijelo je nacrt razvojnih strategija poljoprivrede i akvakulture u suradnji sa Svjetskom bankom.“

Međutim, ono što iz Ministarstva poljoprivrede svjesno prešućuju jest da je program nove poljoprivredne strategije započeo još ministar Davor Romić za vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, a nastavio je Tomislav Tolušić. Dakle, trebalo je punih pet godina da Ministarstvo poljoprivrede napravi nacrt te strategije pa se postavlja pitanje koliko uopće strategija ima i smisla ako je od prvih priprema prošlo pet godina, jer takve se strategije obično rade na rok od deset godina.

No kašnjenje poljoprivredne strategije nije jedini dokaz katastrofalnog stanja u kojem se nalazi hrvatska poljoprivreda, a koju ministrica Vučković pokušava sakriti. Ministrica Vučković tako u svojim nastupima u medijima pokušava izokrenuti činjenicu da je Hrvatska po većini mjerila na samom začelju Europske unije i da je od Hrvatske gora samo Bugarska. Odgovornost za takvo stanje, naravno, ne leži samo u ministrici Vučković nego i u njezinim prethodnicima, od SDP-ovog ministra Jakovine preko Mostovog Romića do bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića. Međutim, činjenica je i da Marija Vučković u sustavu poljoprivrede nije tek godinu dana, kako se to želi prikazati u odgovoru iz Ministarstva poljoprivrede, nego je od 2016. na najvišim upravljačkim pozicijama unutar vlade te svakako snosi dio odgovornosti za loše stanje u poljoprivredi. Naime, prije nego što je postala ministrica Marija Vučković je kratko vrijeme bila pomoćnica ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, a zatim je zajedno s Tomislavom Tolušićem prešla u Ministarstvo poljoprivrede, gdje je od 2016. do prošle godine bila državna tajnica. Sve to govori o kontinuitetu u upravljanju Ministarstvom poljoprivrede koje je devastirano još od vremena SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine, čiji su sustav potpora poljoprivredi u HDZ-u često znali spominjati kao glavni razlog kraha hrvatske poljoprivrede. Jedan od najglasnijih bio je i bivši ministar Tomislav Tolušić, koji je još u vrijeme dok je bio u oporbi često u Saboru znao kritizirati poteze Tihomira Jakovine. Čak je i sama Marija Vučković u nekoliko navrata otkako je ministrica izjavila da nam „sustav potpora u poljoprivredi nije dobar i treba ga mijenjati“. Međutim, u tri godine koliko je bila državna tajnica i godinu dana koliko je ministrica nije napravljen niti jedan ozbiljan korak prema promjeni tog sustava, nego se potpore i dalje dodjeljuju po njemu. Isto tako nije promijenjen ni Program ruralnog razvoja koji je kreirao SDP-ov ministar Jakovina, a koji su HDZ-ovci predvođeni Tomislavom Tolušićem također često kritizirali. Razlog zašto se taj program nije promijenio vjerojatno treba tražiti u činjenici da u Ministarstvu sada ipak smatraju da je s njim sve u redu jer se hvale da su u godinu dana mandata ministrice Marije Vučković isplate na gotovo 60 %, dok su pri preuzimanju jednogodišnjeg mandata isplate iz Programa ruralnog razvoja bile oko 37 %. Danas je, tvrde iz Ministarstva, ugovoreno više od 80 % ukupno raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, što ga čini najuspješnijim programom koji se financira iz EU fondova.

Međutim, iz Ministarstva se nisu pohvalili uspjehom da će u sljedećem proračunskom razdoblju Europske unije hrvatska poljoprivreda dobiti 181 milijun eura manje nego u proračunskom razdoblju koje završava ove godine, o čemu je Nacional pisao prije desetak dana. Manjak europskog novca sigurno neće pridonijeti gradnji novih vrtića širom Hrvatske koji se financiraju europskim novcem, a čije plaćanje ide preko Ministarstva poljoprivrede, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

 

 

Sama ministrica je izjavila da ‘sustav potpora u poljoprivredi nije dobar i treba ga mijenjati’. Međutim, u tri godine, koliko je bila državna tajnica, i godinu dana koliko je ministrica, sustav nije promijenjen

 

 

Portal Telegram prošlog je tjedna pisao da je od 198 projekata dječjih vrtića koji se grade ili su već sagrađeni uz pomoć sredstava iz fondova Europske unije do sada potpuno isplaćeno tek tri vrtića, dok drugi imaju velikih problema s tzv. financijskim korekcijama ili novčanim sankcijama koje se propisuju ako su utvrđene neke nepravilnosti. Zbog tih su korekcija neki gradovi i općine podnijeli tužbe protiv Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jer smatraju da prigovori nisu utemeljeni i da su protuzakonito sankcionirani. Neki čak sumnjaju na to da su veći penali, odnosno „financijske korekcije“, određeni gradovima i općinama u kojima na vlasti nije HDZ, dok su u onima gdje vlada HDZ te korekcije znatno manje ili ih čak i nema.

To su Nacionalu potvrdila i dva lokalna dužnosnika koji su vrtiće sagradili uz pomoć sredstava fondova Europske unije, ali sada dio novca moraju sami nadoknaditi jer im je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju odredila financijsku korekciju. Oba dužnosnika nisu htjela istupiti javno jer su u tijeku sudski sporovi s Agencijom za plaćanja te ne žele utjecati na pravosudni proces, ali su nam potvrdili da su iz razgovora sa svojim kolegama doznali da su financijske korekcije znatno manje u gradovima i općinama u kojima vlada HDZ. Oni tvrde da korekcije u njihovom slučaju iznose deset posto dok su u gradovima i općinama gdje je na vlasti HDZ te korekcije često i manje od pet posto, a u nekim slučajevima ih nema.

Nacionalov izvor iz Ministarstva poljoprivrede tvrdi da je Agencija za plaćanja bila primorana na takav potez jer na računu jednostavno nema dovoljno novca za isplatu svih sredstava koja su predviđena za gradnju vrtića. Naime, sredstva za gradnju vrtića prvo se gradovima i općinama isplaćuju iz državnog proračuna, a zatim se na kraju unaprijed dogovorenog obračunskog razdoblja traži povrat novca od Europske unije. Izvor iz Ministarstva poljoprivrede tvrdi da su zbog koronakrize prihodi u državnom proračunu znatno manji nego ranijih godina pa je došlo i do situacije da nije bilo dovoljno novca za isplatiti sve ugovorene projekte.

 

 

Službena državna statistika za prošlu godinu pokazuje da je u rastu državnog BDP-a u 2019. godini od 2,9 % poljoprivreda imala negativni doprinos, odnosno da je u BDP-u sudjelovala s minus 1 %

 

 

I ovaj primjer pokazuje zašto se hrvatska poljoprivreda nalazi u velikim problemima, koliko god se iz Ministarstva to trudili prikriti. Tako se u svom odgovoru na napise Nacionala hvale i da je od 23. srpnja omogućen uvoz mliječnih proizvoda iz Republike Hrvatske u skladu s „Protokolom Opće carinske uprave Narodne Republike Kine i Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske o higijeni životinja i javnozdravstvenim uvjetima hrvatskih mliječnih proizvoda koji se izvoze u Kinu“. No iz Ministarstva poljoprivrede prešućuju da je broj registriranih mljekara u posljednjih pet godina pao s devet tisuća na 4500, odnosno da se prepolovio, dok u većini drugih zemalja Europske unije broj proizvođača mlijeka ili stagnira ili raste, a taj bi se broj mogao dodatno smanjiti nakon što tvrtka Meggle zatvori svoje pogone u Osijeku.

Zatvaranje Meggleovih pogona samo je posljednji u nizu problema u poljoprivrednom sektoru, a najbolji pokazatelj lošeg stanja je i službena državna statistika za prošlu godinu koja pokazuje da je u rastu državnog BDP-a u 2019. godini od 2,9 % poljoprivreda imala negativni doprinos, odnosno da je u BDP-u sudjelovala s minus 1 %.

Kada se tome pridoda i mogućnost plaćanja penala zbog nalaza revizora Europske komisije, onda je jasnije zašto cjelokupna slika hrvatske poljoprivrede nije ni približno onakva kakvom je pokušavaju prikazati ministrica Marija Vučković i njeni ljudi iz Ministarstva poljoprivrede.

Komentiraj