Ministar financija Zdravko Marić u utorak je, osvrnuvši se na izvješće državne revizije o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike za 2016., istaknuo da je Vlada vrlo odgovorno postupala s proračunskim novcem, da je višak prihoda iskoristila za smanjivanje deficita, što je i revizija prepoznala kao značajno, kao i smanjivanje javnog duga po prvi put dosad.

Državna revizija dala je uvjetno mišljenje na izvršenje državnog proračuna za 2016. godinu zbog nepravilnosti i propusta koji se uz ostalo odnose na neke neizvršene naloge i preporuke revizije iz prošlih godina te korištenje proračunskih zaliha, no pozitivno je ocijenjeno što su usvojene neke njihove ranije preporuke te je izvješće transparentnije.

Objasnivši dio revizije koji se odnosi na propuste pri korištenju proračunskih zaliha, pomoćnica glavnog državnog revizora Biserka Čoh Mikulec kazala je kako su neka sredstva korištena za namjene za koje se nisu trebala koristiti, dok je pomoćnica glavnog državnog revizora Vesna Kasum navela primjer Europskih sveučilišnih igara za koje su se, kako je rekla, sredstva mogla planirati ranije.

Pozitivnim su, pak, iz revizije naglasili što su ipak uvažene neke njihove preporuke te se u izvješću za 2016. prvi put iznose podaci koji prije nisu objavljivani, što je prilog transparentnosti izvješća. “Prvi put su iskazani rashodi prema izvorima financiranja, ili na primjer godišnji izvještaj sadrži podatke o dospjelim nepodmirenim obvezama korisnika”, kazala je Čoh Mikulec.

Podsjetila je da su ukupni prihodi državnog proračuna prošle godine iznosili 116,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi 120,2 milijarde kuna tako da je deficit iznosio 3,4 milijarde kuna. Prihodi su u odnosu na 2015. veći za sedam milijardi kuna, uz istodobni rast rashoda za 1,6 milijardi kuna. Ocijenila je važnim što je prošle godine smanjen dug državnog proračuna i to za 0,2 posto u odnosu na 2015., što je prvo smanjenje od 2009. godine.

Odgovarajući na upit novinara u Saboru, Marić je kazao da najveći dio zasluga za sve što ima veze s bruto domaćim proizvodom (BDP) i gospodarskom aktivnosti “ide gospodarstvu i radnicima koji su tome doprinijeli”. Istaknuo je i da je i Vlada učinila svoje stvaranjem okvira i općenitim poboljšanjem uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.

“Što se tiče samog proračuna, tu je ipak nešto veća zasluga i same države, odnosno Vlade”, ocijenio je Marić, dodavši da je prošlogodišnji proračun planiran na realnim osnovama te da je samo ostvarenje proračuna  i pojedinih pokazatelja bilo još i bolje.

Kazao je da je Vlada vrlo odgovorno postupala s proračunskim novcem, odnosno da višak prihoda nije potrošila kao “što je to bila možda praksa u prošlosti”, nego ga je iskoristila za smanjivanje deficita, istaknuvši da je to prepoznala i revizija kao značajno, kao i po prvi put dosad smanjivanje javnog duga.

Kako je istaknuo, te sjajne rezultate prepoznali su i međunarodna i domaća stručna i općenita javnost, rejting agencije i Europska komisija a sada tome daje pečat i državna revizija.

Osvrnuvši se na kritike revizije oko proračunske zalihe, Marić je kazao kako je dobro poznato za što se prema Zakonu o proračunu troše ta sredstva – za nepredviđene okolnosti.

“Mi smo prošle godine imali jednu takvu situaciju, zato je proračunska zaliha u potpunosti iskorištena – to su privremeni parlamentarni izbori”, izjavio je ministar te naveo da je bilo i još nekoliko stavki, poput potrebe za većim sredstvima za olimpijski i paraolimpijski odbor jer je bila Olimpijada, a Hrvatska je bila domaćin i Europskih sveučilišnih igara, što je zahtijevalo veća sredstva zbog sigurnosnog aspekta od originalno planiranih.

Ministar je istaknuo i da je planiranje proračuna prošle godine bilo dobro, podsjetivši da je tek u prosincu bio tehnički rebalans s obzirom na novu vladu i njezinu novu organizacijsku strukturu.

“Znači cijelu godinu smo s originalnim proračunom prošli i to je nekakva praksa koja bi se trebala nastaviti”, poručio je Marić, napomenuvši da je prošlih godina bilo puno situacija kada se nerealno planiralo, prenapuhivalo gospodarski rast ili prihode, koji bi onda podbacivali, pa bi uslijedili konstantni rebalansi.

Odgovarajući na upit hoće li ove godine biti rebalansa proračuna, Marić je kazao da je to u ovom trenutku vrlo kompleksno i teško odgovoriti.

“S današnjim danom, 30. svibnja, svečani je dan u Hrvatskom saboru, gotovo polovina godine, sve je u skladu s očekivanjima i planom”, rekao je Marić, dodavši da je ispred nas veliki i značajan dio godine – turistička sezona, koja ima veliki utjecaj na prihodnu stranu proračuna. Istaknuo je da iz ove sadašnje perspektive nema uopće razloga predviđati rebalans.