Ministar financija Zdravko Marić na posljednjoj je sjednici Vlade prije godišnjih odmora predstavio prijedlog nastavka porezne reforme, a komentirao ga je za Dnevnik Nove TV.

Upitan o stanju u zdravstvu, Marić je odgovorio da raspolaže podacima o ukupnim dugovima u tom resoru.

“Znate da smo prošle godine s dodatnom injekcijom koju smo u okviru postojećeg limita proračuna dali po prvi puta, smanjili te dugove bez povećanja javnog duga. Međutim, oni i dalje postoje kao takvi. Danas su na razini oko sedam milijardi kuna i sigurno je da, kao što smo to i apostrofirali prošle godine, injekcija neće riješiti sav problem, već je potrebno napraviti kombinaciju mjera na prihodnoj i troškovnoj strani”, rekao je ministar, dodavši kako mjeru ministra Kujundžića o povećanju trošarina na cigarete i alkohol ne može gledati izdvojeno.

“Bez obzira što nisam stručan za zdravstvo i nisam medicinski educiran, znam da je prevencija glavna stvar.

Istovremeno, znate da imao najdulju kopnenu granicu u Europskoj uniji, sa zemljama ne članicama EU – BiH i Srbijom. Dakle, od Županje, Slavonskog Broda sve do Imotskog i Metkovića postoji problem da se ponovno otvori tzv. sivo tržište koje smo nakon dugo godina uspjeli anulirati, odnosno svesti na najmanju moguću mjeru. Što se tiče zdravstva, dugove smo na neki način naslijedili prije te injekcije prošle godine, dugovi pojedinih lokalnih bolnica su sezali na preko 970 dana. Gotovo tri godine su bili rokovi plaćanja. Oni su sad svedeni na oko godinu dana. Ali to je još uvijek godina dana te to još uvijek nije nešto čime možemo biti zadovoljni. Podaci kojima raspolažemo od početka ove godine ponovno pokazuju pritiske na te dospjele nepodmirene obveze”, smatra Marić.

Suprostavljen sa stavovima proizvođača o nekonkurentnosti uslijed visokih državnih nameta, ministar je odgovorio kako uvjeti nikad nisu idealni.

“Napravili smo jako puno analiza i projekcija i predložili smo ovo za što smatramo da će u okvirima ovog nastavka poreznog rasterećenja biti najviše primjetno i da će najveći sloj i najveći broj hrvatskih građana to osjetiti. Hrana, po konkretno ovom slučaju svježem mesu, ribi, voću i povrću, je nešto što u našoj svakodnevnoj košarici, bez obzira na razinu dohotka, ali poglavito za naše sugrađane koji imaju najniže dohotke, zapravo najviše je zastupljeno. Upravo ova mjera je usmjerena da se njima najviše podigne tzv. raspoloživi dohodak, da im ostane sredstava i za neke druge namjene. Međutim, pitanje svih pitanja je hoćemo li osjetiti to smanjivanje cijena. Država nema mehanizam prisile, da nekom zakonskom odredbom nekoga prisili. Međutim, tržište je poprilično konkurentno na području i trgovine, ali i općenito proizvođači ovih kategorija svježeg mesa, ribe, voća i povrća, siguran sam da će tržište odraditi svoje. To znači da će doći do pada cijena”, zaključio je.