Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je na marginama konferencije Hrvatske narodne banke o koristima i troškovima uvođenja eura i iskustvima drugih izjavio da se u ovome trenutku Hrvatska ne želi obvezati na određeni datum ulaska u eurozonu, već želi provesti kvalitetnu i argumentiranu javnu raspravu o uvođenju eura.

“Ne želimo se u ovome trenutku obvezati na nekakav datum. Trebamo napraviti ovo što smo započeli – to je javna, kvalitetna i argumentirana rasprava, a i današnja konferencija je u prilog tome”, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, odgovarajući na upit novinara kad će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura.

“Mi ostajemo pri našem stavu, želimo jednu argumentiranu, dobru raspravu, javnu debatu, stručnu o tome koje su sve to koristi, a koji troškovi uvođenja eura. U isto vrijeme svjesni smo svih tih domaćih zadaća koje moramo napraviti kako bismo danas, sutra bili u stanju pokucati na vrata tečajnog mehanizma i da netko s druge strane otvori ta vrata. Nakon toga sigurno će situacija biti puno brža”, rekao je. Dodao je da Hrvatska već danas ispunjava praktički sve kriterije iz Maastrichta.

Kako je istaknuo, brojne su koristi od uvođenja eura za gospodarstvo, društvo i građane, no ima i troškova te treba učiniti da ti troškovi budu što manji, a koristi što veće. Isto tako, napomenuo je da su duboko svjesni kako je tu i puno elemenata političke ekonomije, odnosno postoje i određeni politički kriteriji za ulazak u eurozonu. “Ne ovisi samo o našoj volji uvođenje eura nego se naravno pita i nekoga drugoga, a to su Europska središnja banka, Europska komisija i sve zemlje članice”, naveo je Marić.

Upitan da komentira najnoviji prijedlog Europske komisije o reformi eurozone, Marić je izjavio da će se sljedećih mjeseci raditi na četiri stupa u smjeru produbljivanju monetarne unije, no da u ovom trenutku detalji koraka nisu poznati. Kako je rekao, o tome će se sljedećih mjeseci voditi dosta razgovora.

“Hrvatska je tu. Jako dobra stvar je da sam prisutan već dva mjeseca zaredom na sastancima eurogrupe, sudjelujemo u raspravama i znamo što se odvija i u kojem smjeru ide produbljivanje monetarne unije”, izjavio je.

Na upit kako će dalje smanjivati javni dug, Marić je uzvratio: “Upravo ovako kako smo i počeli”. Podsjetio je da je u 2016. prvi put smanjen udjel javnog duga u BDP-u, a da će u 2017. prema projekcijama, doći do 80, pa čak i unutar 80 posto BDP-a. Naveo je tri osnovna stupa na temelju kojih to planira postići – gospodarski rast, fiskalna konsolidacija i aktivacija državne imovine.

Marić se djelomično složio s konstatacijom novinara da su Hrvatskoj u fiskalnoj konsolidaciji išle na ruku povoljne okolnosti.

“Dijelom bih se složio, ali ne u potpunosti. Treba biti i dovoljno kadar i hrabar sreću isprovocirati, kad su dobre okolnosti da ih znate iskoristiti, ako su loše da se znate pripremiti za njih. Ali, naravno, ne bih sve pripisao samo dobrim eksternim i domaćim faktorima, jer ipak fiskalnu konsolidaciju nitko ne čini osim Vlade”, zaključio je Marić.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.