MARAS ‘Ina plaća u Hrvatskoj 10 posto koncesijsku naknadu, a u Mađarskoj je ta naknada veća’

Patrik Macek/PIXSELL

Raspravu u polupraznoj sabornici o Zakonu o koncesijama SDP-ov saborski zastupnik Gordan Maras iskoristio je u četvrtak kako bi upozorio na činjenicu da Ina plaća koncesijsku naknadu samo 10 posto za naftu i plin, dok MOL u Mađarskoj plaća višestruko više.

“Vidimo da Mađari koji su većinski vlasnici u Ini plaćaju u Hrvatskoj 10 posto koncesijsku naknadu, a u Mađarskoj primjerice ta je naknada veća te za neka starija postrojenja iznosi čak do 60 posto. U Hrvatskoj se proizvede 700 milijuna litara nafte godišnje i s te strane Hrvatska ubire koncesijsku naknadu nekoliko stotina milijuna kuna. Kada bi ta naknada bila duplo veća Hrvatska bi godišnje 200-300 milijuna kuna više uprihodovala od koncesijske naknade i možda ne bi imala potrebe prodavati HEP kao što je sad zamislila hrvatska Vlada nego bi se iz tih novaca moglo financirati eventualno kupnju INA-e”, rekao je Maras.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić uvjeren je pak kako je “bilo vremena u svim proteklim godinama unazad da se takva odluka donese i da se eventualno izmijeni visina naknade “.

Branimir Bunjac (Živi zid) obrušio se pak na bivšeg premijera Tihomira Oreškovića koji, kaže, ima kanadsko državljanstvo, “a slučajno je i bez javne rasprave i mimo procedure i bez potrebnih studija dao koncesiju za vađenje nafte i plina tvrtkama iz Kanade. Bio je veliki domoljub, a nije se potrudio naučiti hrvatski jezik”, ustvrdio je Bunjac.

Na to je regirao nezavisni Željko Glasnović.

“Napomenuo bih mladom gospodinu da ne vrijeđa ljude koji su došli izvana ovdje…”, poručio je Bunjcu no zaradio je upozorenje predsjedavajućeg Hrvatskog sabora.

Državni tajnik Tufekčić izvijestio je kako su godišnji prihodi od koncesija u državnom i lokalnim proračunima, milijardu i pol kuna.

“Prema registru koncesija koje vodi ministarstvo financija na 31. prosinca dugovanje iznosi 184,6 milijuna kuna”, rekao je.

Prijedlogom Zakona o koncesijama trebalo bi se osigurati učinkovit i transparentan pristup tržištu svim gospodarskim subjektima, kao i učinkovitu pravnu zaštitu. Utvrđuju se tri vrste koncesije, za usluge, za radove i za gospodarsko korištenje općeg i drugog dobra, a vrijednosni prag definiran je na razini EU i iznosi 5,2 milijuna eura.

Tijekom rsprave otvoreno je i pitanje niske koncesije za vodu, te sličnih opasnosti za šume. “Ovdje je suglasje u ovom Saboru da stvarno postoje prirodna dobra za koja nismo spremni da ih dajemo”, rekao je ‘mostovac Tomislav Panenić.

Bunjac se založio i za jači nadzor države nad vodama. “U Hrvatskoj postoji 30-tak koncesionara vode među kojima postoje i strane tvrtke i to smatramo pogrešnim, jer voda bi trebala biti javno dobro”, kazao je.

Saborski zastupnik iz Promijenimo Hrvatsku Ivica Mišić zapitao se zašto Hrvatska ne napravi jedno poduzeće koje će se brinuti o vodama. “Koliko znamo imamo 15 koncesionara na 30 izvora. Oni negdje 420 milijuna litara vode iscrpe iz naših izvora, državi plaćaju tri lipe, a oni prodaju za negdje 5, kuna, 6 kuna, 4 kuna za pola litre. Samo je pitanje tko su ti koncesionari, kako su došli do tih izvora”, pitao se.

Mostovac Miro Bulj prozvao je nekadašnjeg ministra u SDP-ovoj Vladi Sinišu Hajdaša Dončića zbog nepoštivanja nacionalnih interesa kada je riječ o zračnoj luci dr. Franjo Tuđman. “Očito je kako se tu radilo protiv interesa RH davajući tu koncesiju. Činjenica je da je tadašnji ministar Hajdaš Dončić govorio da neće biti javni dug što je bila dezinformacija i laž”, poručio je Bulj.

Komentiraj