MAKEDONIJA Slaba izlaznost na referendum o promjeni imena

Autor:

epa05832772 People walk in the main square of Skopje, The Former Yugoslav Republic of Macedonia, 06 March 2017. The Ministers of Foreign Affairs of the European Union member countries will hold a meeting to discuss the situation in the western Balkan countries. The political situation in Macedonia is at an impasse due to the President Gjorge Ivanov's opposition to a coalition of Social Democrat and ethnic Albanian political parties forming a government.  EPA/GEORGI LICOVSKI

Makedonci u nedjelju glasuju na referendumu o promjeni imena u “Republika Sjeverna Makedonija”, čime bi mogli završiti desetljeća dug spor s Grčkom koji je blokirao put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, no do 13 sati je zabilježena mala izlaznost.

Grčka ima pokrajinu nazvanu Makedonija i drži da ime njezine sjeverne susjede predstavlja svojatanje njenog teritorija, zbog čega je stavila veto na makedonsku kandidaturu za članstvo u euroatlantskim integracijama.

Dvije vlade su u lipnju postigle dogovor na temelju prijedloga o novom imenu, no nacionalistički protivnici tog sporazuma smatraju da bi ta promjena potkopala etnički identitet makedonske, većinom slavenske populacije.

Predsjednik Gjorge Ivanov je najavio da neće glasovati na referendumu, a kampanja bojkota je potaknula sumnje u to hoće li izlaznost biti minimalnih 50 posto stanovništva koliko je potrebno da referendum bude validan.

Pitanje na referendumu glasi: “Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?”.

Pobornici promjene imena, poput socijalističkog premijera Zorana Zaeva, kažu kako je to cijena vrijedna plaćanja u zamjenu za članstvo u oba saveza.

“Danas sam došla glasovati za budućnost zemlje, za mlade ljude u Makedoniji, kako bi mogli živjeti slobodno pod kišobranom Europske unije jer ona znači sigurnije živote za sve nas”, rekla je 79-godišnja glasačica Olivera Georgijevska u Skoplju.

Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Makedonsko državno izborno povjerenstvo objavilo je da do 13 sati nije bilo izbornih nepravilnosti, no do tog je vremena izlaznost bila samo 16 posto, u usporedbi s 34 posto koliko je iznosila na parlamentarnim izborima 2016. kad je 66 posto glasača izašlo na birališta.

“Došao sam glasovati zbog svoje djece i našeg mjesta u Europi”, otkrio je 62-godišnji birač Gjose Tanevski, također u makedonskoj prijestolnici.

Veoma potrebne investicije

Ispred zgrade parlamenta u Skoplju 54-godišnji Vladimir Kavardarkov priprema malu pozornicu i postavlja stolice ispred šatora koje su postavili protivnici referenduma.

“Mi smo za NATO i EU, ali se želimo pridružiti s uspravnim glavama, ne kroz ulaz za poslugu”, kazao je Kavadarkov.

“Siromašna smo zemlja, ali imamo dostojanstvo”.

“Ako nas oni (NATO i EU) ne žele primiti kao Makedoniju, možemo se okrenuti drugima poput Kine i Rusije i postati dio euroazijske integracije”, zaključio je Makedonac.

Premijer Zaev tvrdi kako bi članstvo u NATO-u donijelo veoma potrebne investicije u njihovoj zemlji gdje je nezaposleno više od 20 posto stanovnika.

“Vjerujem da će velika većina biti ‘za’ jer je više od 80 posto naših za članstvo u EU i NATO-u”, istaknuo je Zaev nakon glasovanja.

Dodao je kako bi rezultat ‘za’ bio “potvrda budućnosti” Makedonije.

Anketa koju je prošli tjedan objavio makedonski institut IPIS pokazala je da će na referendum izaći između 30 i 43 posto birača, što je ispod potrebne izlaznosti.

Druga anketa koju je provela makedonska televizija Telma zaključila je kako će na referendum izaći 57 posto birača od kojih bi 70 posto dalo glas ‘za’.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.