Prije godinu dana Maja Đerek, svima poznata kao „zviždačica“ koja je prijavila brojne nezakonitosti u radu i poslovanju Državnih nekretnina i zbog toga dobila otkaz, preselila se na poziv gradonačelnika Ivice Puljka u Split. Prvo je postala savjetnica, a prije četiri mjeseca i pročelnica Upravnog odjela za gradsku imovinu Grada Splita. Kao što uporno vodi sudske postupke o nezakonito uručenom joj otkazu i pravu na priznavanje statusa zviždačice po postojećem hrvatskom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, s jednakom žarom uhvatila se ukoštac, u skladu s proklamiranom politikom nove gradske uprave, s dugogodišnjim kaosom, neredom i nezakonitostima u upravljanju splitskim nekretninama i gradskom imovinom. I u samo nekoliko mjeseci njezin odjel postigao je nezamislive rezultate.

O svemu tome razgovarali smo s Majom Đerek, koja je na primjeru Splita željela pokazati što bi se u Hrvatskoj moglo dogoditi kada bi se svi u radu držali principa transparentnosti i poštovanja zakonitosti.

NACIONAL: Koji su bili motivi vašeg dolaska u Split i prihvaćanja ponude gradske uprave i gradonačelnika Puljka da se prihvatite dužnosti savjetnice, a potom se javite na javni natječaj za pročelnicu Upravnog odjela za gradsku imovinu?

Kroz cijeli svoj radni vijek želim pokazati da se u ovoj zemlji stvari sa stručne strane mogu raditi drugačije. Nisam željela ostati zapamćena kao netko tko je samo prijavio nepravilnosti, nego i kao netko tko je uistinu u praksi promijenio stvari. Shvatila sam da tim gradonačelnika Puljka i mene vode isti pogledi na poštovanje zakonitosti i transparentan rad upravnih organa. Stoga sam prihvatila ponudu gradske uprave Splita da postanem savjetnica u projektu izrade Registra gradske imovine. Međutim, pravi pomaci u skladu s ovlastima mogu se napraviti tek s pročelničke funkcije. Stoga sam se zbog širih ovlasti i stvarnih promjena koje sam željela napraviti, prijavila na javni natječaj.

NACIONAL: Kakvo ste stanje zatekli u Splitu?

Zatečeno stanje bilo je kaotično. Grad Split je zbog neučinkovitog upravljanja nekretninama izgubio milijune eura. Nije se znalo koje su točno nekretnine u vlasništvu Grada, iste nisu bile ni popisane, što se prije svega odnosi na vrijedna gradska zemljišta. To je onemogućivalo investicije i daljnji razvoj grada, čime mu je nanijeta nemjerljiva šteta. S druge strane, poslovnim prostorima se upravljalo potpuno neracionalno, nisu se naplaćivala dugovanja, neki prostori dodjeljivali su se besplatno privilegiranim pojedincima. Građani su već i zaboravili što znači javni natječaj za zakup poslovnih prostora ili najam stanova.

NACIONAL: Što se pokazalo najgorim ili najtežim problemom u raspodijeli socijalnih stanova?

Uvjerljivo najtežim problemom pokazala se svijest pojedinaca kod kojih su pravno nenormalne stvari postale – sasvim normalne. Zatekli smo pojedince koji godinama nisu plaćali ionako malu najamninu, nisu se provjeravali ni dokazivali socijalni uvjeti ili provjeravalo imovinsko stanje korisnika socijalnih stanova. Najbolji primjer stanja koje smo zatekli je to da su pojedinci godinama živjeli u kadrovskim gradskim stanovima, a pritom imali veći broj nekretnina u svojem vlasništvu. Neki su čak tražili otkup gradskog stana po povlaštenim uvjetima. Tako neodgovornim postupanjem građani koji su doista dokazali svoj težak socijalni status, bili su zakinuti za stambeno zbrinjavanje. Trenutno imamo čak 70 obitelji i pojedinaca na transparentnoj Listi prvenstva za dodjelu socijalnih stanova, listi koja je formirana putem javnog natječaja, a koji čekaju dodjelu gradskog stana. Punih 13 godina nije se dodijelio nijedan gradski stan putem javnog natječaja za osobe sa socijalnim statusom. Od Božića smo započeli s promjenom takve nepravedne prakse i tako ćemo nastaviti dalje.

NACIONAL: Zašto dolazi do situacije da se sve više gradskih stanova prepisuje i upisuje u vlasništvo RH?

Zbog postojećih zakonskih propisa sve više tih stanova postaje vlasništvo države. Grad Split ima veliki problem jer ima mali broj stanova na raspolaganju. S druge strane, objavljen je podatak da država na prostoru cijele Hrvatske ima više od 600 praznih stanova koji su godinama prazni i neiskorišteni. Grad Split će svaki raspoloživi stan urediti i dodijeliti obiteljima i pojedincima s Liste prvenstva. Trenutno uređujemo pet stanova.

NACIONAL: Što je onda hitno potrebno mijenjati i s kojim će prijedlogom Grad Split ići prema nadležnom Ministarstvu prostornog planiranja, graditeljstva i državne imovine? Može li splitska praksa, takva kakvom je gradite i provodite, postati model upravljanja stambenim fondom na razini cijele Hrvatske?

Već dugo ističem da sve nekretnine na području Splita, a koje su u vlasništvu države, trebaju biti vraćene na upravljanje ili se dati u vlasništvo Grada Splita. Tako bi Grad mogao zadovoljiti socijalne, kulturne i obrazovne potrebe grada. S druge strane, Split se treba razvijati u prometnom, komunalnom i urbanističkom smislu. Grad u tome pravcu želi pokrenuti nove projekte, za što su nam potrebne nekretnine. Apsurdno, ali trenutno imamo čak i veliki broj vrtića, škola, trgova, dijelova groblja i ostale komunalne infrastrukture koji su upisani kao vlasništvo države, što je i zakonski problematično. Svima nam je poznato koliko je neučinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu države. Upravo zato sam inicirala da Grad Split, u suradnji s drugim velikim gradovima, predloži izmjenu Zakona o upravljanju državnom imovinom u prije navedenom smislu. Grad Split svakako želi postati primjerom kako se racionalno i učinkovito upravlja nekretninama.

‘Uvjerljivo najtežim problemom pokazala se svijest pojedinaca kod kojih su pravno nenormalne stvari postale – sasvim normalne’, izjavila je Maja Đerek u razgovoru za Nacional. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kakvu ste situaciju zatekli kad su u pitanju kadrovski stanovi?

I tu je zatečena netransparentna situacija. Nisu se kontrolirali korisnici kadrovskih stanova, u pojedinačnim situacijama dugo se nije plaćala najamnina, neki pojedinci imali su veliki broj nekretnina u svojem vlasništvu, a raspolagali su kadrovskim stanom. Napravili smo detaljnu reviziju korištenja takvih stanova, otkazali odmah četiri ugovora o najmu, dok će se preostalih 16 korisnika od sada redovito i detaljno kontrolirati. Odlučeno je da se tijekom mandata ove gradske vlasti kadrovski stanovi neće ni dodjeljivati, nego će se stanovi dodijeliti građanima s Liste prvenstva. Tako ćemo dokinuti praksu iz prošlosti da se takvi stanovi daju bez ikakvih kriterija i isključivo diskrecijskom odlukom prijašnjih gradonačelnika. Usto, ističem, podigli smo i cijenu najma za kadrovske stanove te je cijena sada nešto malo niža od tržišne – šest eura po četvornom metru. Nadležni gradski odjel do sada nije redovito pokretao naplatu dugovanja. Od sada će nadležni odjel pokrenuti ovrhe, no daljnja naplata ne ovisi o Gradu, nego o sudovima i drugim tijelima. Grad je zakonski dužan obrazložiti zašto nije pokrenuo naplate i poduzeo potrebne radnje za naplatu svojih potraživanja.

NACIONAL: Što ste utvrdili prvim pregledima korištenja poslovnih prostora? Što želite postići mjerom zakupa za komercijalne prostore?

Napravili smo cjelovitu reviziju korištenja poslovnih prostora, očevid stvarnih korisnika, otkazali ugovore korisnicima koji nisu plaćali ili su imali nezakoniti podzakup, a u tijeku je pokretanje ovrhe za naplatu. Nadalje, pozvali smo korisnike koji su bespravno i bez javnog natječaja bili u poslovnim prostorima da nam ih što prije vrate ili ćemo pokrenuti postupke ispražnjenja i predaje u posjed. Sve navedeno godinama se nije radilo pa su mnoga potraživanja otišla u zastaru ili su korisnici brisani iz Registra. Unatoč tome, slanjem opomena, samo u dva tjedna uspjeli smo naplatiti 140 tisuća eura dugovanja, odnosno oko milijun kuna. Svi raspoloživi prostori bit će dani u zakup putem javnog natječaja, pripremamo i Odluku o zakupu poslovnih prostora u kojoj će biti propisani jasni i transparentni kriteriji za javni natječaj za zakup. Najbitniji uvjet bit će da budući korisnici ne smiju imati dugovanje prema Gradu. Do sada nije postojala posebna odluka o korištenju poslovnih prostora za udruge pa smo poslali javni poziv svim udrugama civilnog društva koje imaju svoju važnost za funkcioniranje Grada da iskažu interes za korištenje poslovnog prostora. U suradnji s kotarima i mjesnim odborima planiramo staviti u funkciju sve prostore koji su njima dani na upravljanje.

NACIONAL: Što ste već poduzeli, a što ćete poduzeti kad su u pitanju prostori koje koriste političke stranke?

Sve političke stranke kojima je istekao ugovor o zakupu pozvane su da vrate ekskluzivne i vrijedne prostore u središtu Splita. Naime, država je dužna političkim parlamentarnim strankama osigurati prostor te su upućene obratiti se nadležnom ministarstvu. Većina stranaka je već vratila prostore, a preostali će plaćati isključivo tržišnu cijenu do povrata. Oslobođeni poslovni prostori dat će se putem javnog natječaja na korištenje udrugama i ustanovama, a manji dio će u komercijalni zakup.

NACIONAL: Može li se onda kazati da je HDZ u Splitu trenutno u statusu bespravnog korisnika atraktivnog prostora u samom središtu grada?

Da, trenutno to jest tako. Nisu nas obavijestili o povratu prostora te im je stoga izdan račun u visini tržišne zakupnine. Budući da se radi o elitnoj lokaciji i velikoj poslovnoj površini, izdan je račun od oko 19 tisuća eura, plus PDV, mjesečno.

NACIONAL: Kako su reagirali na tu izdanu fakturu? 

Nisu se očitovali, iako smo tražili pismeno očitovanje o tomu kada namjeravaju iseliti. Samo su preko Slobodne Dalmacije poručili da se namjeravaju iseliti. Oni su dosad koristili dva prostora, jedan od oko 160 četvornih metara i drugi od oko 169 četvornih metara na adresi Sinjska 2, blizu samog vrha Marmontove ulice. Radi se doista o izuzetno atraktivnoj adresi. Cijenu tržišnog najma odredili smo na temelju prosječne cijene koju plaćaju zakupnici na tom području grada. Kontaktirali smo Tomislava Šutu, predsjednika Gradskog odbora HDZ-a iz Splita, te smo htjeli doći vidjeti u kakvom je stanju taj gradski poslovni prostor, ali nam nisu dopustili posjet. Zamislite vi to, pa predstavnici vlasnika prostora morali bi u svakom trenutku moći doći vidjeti u kakvom je stanju njihov prostor. Rekli su da će nam se javiti. Još to nisu učinili. Ne znam zašto jer sam dosta unaprijed najavila da nećemo produživati ugovore političkim strankama po njihovu isteku. Unatoč tomu, bilo je i neprimjerenih reakcija. Neki su tvrdili da se osvećujem HDZ-u. To su potpune besmislice jer smo prema svim strankama postupili isto.

NACIONAL: Što se zapravo dogodilo u Vili Dalmaciji?

HVIDRA i BATT, braniteljska udruga pripadnika specijalne policije, objekte u Vili Dalmaciji koristili su bespravno, bez javnog natječaja i besplatno. Pravno potpuno čista situacija za njihovo iseljenje iz tih prostora. Usto, jedini su imali ekskluzivan pristup dijelu plaže na pomorskom dobru. Objekti u Vili Dalmaciji neće se davati u zakup, a spomenute udruge pozvane su da se jave na natječaj poslovnih uredskih prostora predviđenih za udruge. I tako svoje djelovanje i korištenje prostora stave u zakonske okvire, kao što to već radi veliki broj braniteljskih udruga koje koriste uredske gradske prostore temeljem javnih natječaja i za to plaćaju naknadu. Objekti unutar kompleksa Vile Dalmacije, osim glavnog objekta, u derutnom su ili poluderutnom stanju. Potrebno je naći održivi način za njihovu obnovu jer se radi o jednoj od najekskluzivnijih lokacija na Jadranu. U njoj želimo omogućiti društvene i javne sadržaje na korist svih građana. Objekti koje su koristile spomenute braniteljske udruge neće se davati u zakup.

NACIONAL: Što je sa zemljištem u vlasništvu Grada Splita?

U gradu se nikada nije vodio registar gradskih zemljišta pa Grad Split uopće nije znao čime upravlja. To je omogućilo bespravnu gradnju i uzurpiranje vrijedne gradske imovine. Trenutno se većinom gradskih zemljišta ne može raspolagati pa prvo moramo riješiti pitanje bespravnog korištenja. Registar gradskih zemljišta se stvara, svakodnevno unosimo nove podatke, provjeravamo korištenje i Registar će biti dovršen do kraja godine. Radi se o opsežnom poslu. Raspoloživa gradska zemljišta planiramo prodati putem javnih natječaja, omogućiti daljnje investicije i oslobođena zemljišta koristiti za važne projekte. Nažalost, neodgovarajućim postupanjem s gradskim zemljištem Split je izgubio milijune eura, a zaustavljeni su važni razvojni projekti.

NACIONAL: Koji su vaši ciljevi u mandatu pročelnice?

Glavni cilj mi je dovršetak Registra gradske imovine koji će biti javan, potom redovite objave transparentnih natječaja za zakup i stavljanje svih poslovnih prostora u funkciju. Usto, transparentna dodjela stanova građanima s Liste prvenstva za dodjelu socijalnih stanova i ubrzana prodaja gradskih zemljišta. Cilj je povećati prihode od zakupa poslovnih prostora i prodaje zemljišta u korist gradskog proračuna kako bi se mogli realizirati razvojni projekti i gradska infrastruktura.

NACIONAL: Još u listopadu 2022. godine dobili ste nepravomoćnu presudu po kojoj vam je poslodavac Državne nekretnine uručio nezakoniti otkaz, po tužbi koju ste pokrenuli u studenome 2020. godine. Budući da još niste dobili drugostupanjsku presudu, radi li se o uobičajenoj sporosti hrvatskih sudova ili postoje poveznice s drugim sudskim predmetom kojim tražite potvrdu statusa zviždačice?

Uz sve pritiske iskazane tijekom postupka, uspjela sam dobiti za sada nepravomoćnu presudu u radnom sporu kojim je moj otkaz utvrđen nedopuštenim. Razlog je, kako stoji u obrazloženju presude, to što mi nikada nije uručena nijedna opomena za kršenje radnih obveza. U samom obrazloženju otkaza Državne nekretnine same su priznale da mi nikad nije dana opomena. Izostanak opomene pravdaju činjenicom da sam prijavljivala Renatu Sabo i kolege koje nisu zakonito radile svoj posao. Dakle, sami priznaju da sam prijavljivala nepravilnosti i da mi je zbog toga uručen otkaz, što je apsurd. Unatoč tome što je zakonom propisani rok za okončanje radnog spora već odavno premašen, presuda još uvijek čeka i stoji na Županijskom sudu u Šibeniku. Zakonski rok za donošenje prvostupanjske presude je šest mjeseci, a za donošenje odluke po žalbi 30 dana. Unatoč tome, moj radni spor za nedopuštenost otkaza traje nevjerojatnih 30 mjeseci, što svakako nije slučajno.

NACIONAL: Općinski radni sud u Zagrebu nedavno je u svojoj nepravomoćnoj presudi ustvrdio da, prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, nemate pravo uživati zaštitu zviždača. Na što nam ukazuje takva presuda i koje su osnovne zamjerke na kojima ćete temeljiti svoju žalbu na takvu odluku suda?

Radi se o drugom sudskom postupku koji sam pokrenula, a u kojem mi je Sud trebao pružiti zaštitu zbog prijavljivanja nepravilnosti. Nepravomoćna presuda za mene nije povoljna, ali to ne znači da nisam prijavljivala nepravilnosti, nego da mi Sud ne želi priznati zaštitu kao zviždaču. Sud se u presudi vodio pretjeranim formalizmom i naveo da nisam poduzela unutarnje ili vanjsko prijavljivanje nepravilnosti propisanim osobama (tzv. povjerljivoj osobi kod poslodavca odnosno pučkoj pravobraniteljici) iako sam prijave podnosila mnogim nadležnim tijelima. Međutim, zakon koji je tada bio na snazi uvjetovao je unutarnje prijavljivanje tzv. povjerljivoj osobi. U tome trenutku to je bila bliska prijateljica Renate Sabo, tadašnje direktorice Državnih nekretnina, koju sam morala prijaviti. Taj zakon nikada nikog nije zaštitio jer ste samog poslodavca morali prijaviti samom poslodavcu. Po principu: kadija te tuži, kadija ti sudi.

NACIONAL: Je li novi zakon donio pomake? Kako su druge države riješile zaštitu svojih zviždača?

U novom hrvatskom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je stupio na snagu prošle godine, omogućeno je izravno vanjsko prijavljivanje pučkoj pravobraniteljici. Međutim, pučka pravobraniteljica nema nikakve mehanizme za sprječavanje otkaza. Samim time se otkazi kao osveta zbog prijavljivanja nepravilnosti i dalje događaju. Sve zbog lošeg i novog Zakona u kojem se ništa bitno nije promijenilo. Na to smo ukazivali svim saborskim klubovima putem svoje Udruge za razvoj transparentnosti i zaštitu zviždača „Razvoj“. No vladajući su tada odbili svih 68 oporbenih amandmana na Zakon. Zabrinjavajuće je da jedna zemlja koja želi postati dio elitnog kluba OECD-a, ima tako jalov Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Apsurdno je da neke zemlje u okruženju, koje čak nisu ni dio Europske unije, imaju kvalitetnija zakonska rješenja za zaštitu zviždača. Tako jedna od njih omogućava da prijavitelj nepravilnosti dobije status zviždača i ostaje na poslu uz zabranu otkaza sve do pravomoćnog okončanja spora. Čemu služi i kome odgovara takav Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u Republici Hrvatskoj? Samo onima kojima nije u interesu da se radi transparentno i pošteno.

NACIONAL: Ako je proklamirano da je zaštita zviždača glavni antikorupcijski mehanizam, kako će se hrvatska država boriti protiv korupcije na postojeći način?

Doista ne znam kako će se država ovakvim zakonom boriti protiv korupcije, jer čak ako kaznenu prijavu podnesete DORH-u ili USKOK-u, postojeći zakon ne tretira vas kao „zviždača“. Zakon i vladajuća stranka tako, zapravo, demotiviraju građane na prijavu korupcije. Unatoč svemu, svi moji navodi potvrđeni su od Državnog ureda za reviziju. Taj ured je utvrdio upravo one nepravilnosti na koje godinama ukazujem: pogodovanje određenim korisnicima poslovnih prostora, neraspisivanje javnih natječaja za najam, gubitak ogromnih prihoda te nepravilnosti u javnoj nabavi. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo je ministra Banožića jer je sam sebi dodijelio stan, o čemu je Nacional prvi pisao, upravo na temelju mojih prijava. Sve sam opsežno dokumentirala u svojoj kaznenoj prijavi koja je podnesena prije gotovo godinu i pol dana. Ali prijava još uvijek leži u ladicama USKOK-a.