Maja Đerek i Viktorija Knežević upozorile Dobronića kako je Đuro Sessa skrivao većinu sudskih presuda od javnosti

Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, ostao je neugodno iznenađen kada su ga prošlog tjedna Maja Đerek, zviždačica iz Državnih nekretnina i odvjetnica Viktorija Knežević upoznale s manipulacijama njegova prethodnika Đure Sesse sa sudskom praksom

Maja Đerek, zviždačica iz Državnih nekretnina koja je javno prokazala Marija Banožića, aktualnog ministra obrane, koji je sam sebi još kao ministar državne imovine dodijelio stan u najužem centru Zagreba od nepripadajućih 90 četvornih metara, kao i Zvonimira Frka-Petešića, predstojnika Ureda premijera Andreja Plenkovića kojem su Državne nekretnine nakon potresa ubrzano obnovile stan također u najužem centru Zagreba, zajedno s odvjetnicom Viktorijom Knežević, voditeljicom Udruge Prospectus, prošli tjedan izravno je upozorila predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića na manipulacije njegova prethodnika Đure Sesse sa sudskom praksom. Njih su dvije prošli tjedan posjetile Dobronića na Vrhovnom sudu i iznenadile ga prozivanjem Đure Sesse. I to zato što je Sessa godinama nastojao uskratiti svu sudsku praksu od javnosti i pokrivao taj svoj tvrdi i krajnje diskutabilni stav potrebom da se iz sudskih presuda uklone identiteti stranaka, što se stručno naziva anonimizacija.

‘Izrada registra gradske imovine je zakonska obveza od kraja 2018. godine svim jedinicama lokalne samouprave, a niti jedna jedinica lokalne samouprave taj registar nije napravila’, upozorava Maja Đerek. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Za Sessina mandata svega je deset posto sudskih presuda Vrhovnog suda bilo dostupno javnosti, a argumenti koje je koristio da održi takvu situaciju po svemu sudeći su nezakoniti. Čini se da bi Dobronić sada to mogao početi mijenjati jer je i sam bio iznenađen onime što je čuo od Maje Đerek i Viktorije Knežević.

Cilj njihova posjeta Vrhovnom sudu bio je učiniti dostupnima sve sudske presude odvjetnicima, kao i njihovim klijentima. U međuvremenu se Maja Đerek učlanila i u udrugu koju vodi Viktorija Knežević, odvjetnica iz Dubrovnika.

Evo i razloga za posjet Vrhovnom sudu, koje je Viktorija Knežević navela u razgovoru za Nacional: „Kod predsjednika Vrhovnog suda bile smo da bismo mu ukazale na propuste u objavljivanju presuda iz sudske prakse, presuda koje su donijete, a nama odvjetnicima i našim strankama važne. Odvjetnicima, koji zastupaju klijente u parnicama, od 2019. godine izuzetno je važno imati pristup cjelokupnoj sudskoj praksi, posebno praksi Vrhovnog suda i svih županijskih sudova u Hrvatskoj. Zašto? Da bismo mogli napisati kvalitetne revizije, a to je naziv za žalbe najvišem sudu u Hrvatskoj – Vrhovnom sudu. Tom Vrhovnom sudu moramo, prema zakonu, dokazati propust da bi revizija postala dopuštena, a ne odbačena. Moramo dokazati da su sudovi odstupili od dosadašnje prakse Vrhovnog suda. Drugo, da više županijskih sudova različito tretiraju pojedini pravni problem, pa imaju različitu sudsku praksu. Napokon, da dokažemo da o tome Vrhovni sud nikada nije odlučivao, a da je riječ o veoma važnom predmetu i pitanju o kojem treba odlučiti.“

‘Zbog Sessine neobične odluke, koja je još na snazi, mi odvjetnici nismo u mogućnosti napisati kvalitetni zahtjev za revizijom Vrhovnom sudu’, tvrdi Viktorija Knežević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Prema riječima i Viktorije Knežević i Maje Đerek, informacijski sustav SupraNova, smješten na webu Vrhovnog suda, ne omogućuje korisnicima sudova i Ministarstva pravosuđa uvid u sve sudske presude, nego samo uvid u njih deset posto, što odvjetnike onemogućuje u kvalitetnom pisanju revizija, pa onda i njihovim klijentima onemogućuje dostupnost potrebne pravne zaštite. Trenutno se, kako tvrdi Viktorija Knežević, na stranicama Vrhovnog suda objavljuje samo 10 posto od cjelokupne sudske prakse u Republici Hrvatskoj.

„Zbog toga mi odvjetnici nismo u mogućnosti napisati kvalitetni zahtjev za revizijom Vrhovnom sudu. Teško ju je napisati sukladno pravilima struke po zakonskim propozicijama ako se nema uvid u cjelokupnu sudsku praksu. Nije riječ o problemu samo za odvjetnike nego i za sve njihove stranke, koje su onemogućene u pravu na kvalitetnu pravnu zaštitu“, objašnjava u razgovoru za Nacional Viktorija Knežević.

‘Mi odvjetnici nismo u mogućnosti napisati kvalitetni zahtjev za revizijom Vrhovnom sudu. Teško ju je napisati po pravilima struke ako se nema uvid u cjelokupnu sudsku praksu’, kaže Viktorija Knežević

Zatim dodaje: „Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić bio je vidno iznenađen činjenicom da se samo 10 posto sudskih odluka objavljuje u sustavu SupraNova. To smo utvrdili na dva načina. Jedan su odradili informatičari, koji su pregledali objave svih presuda na web stranici Vrhovnog suda. Drugi način je bio kada sam se obratila bivšem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi temeljem zakona o pristupu informacijama. Tražila sam uvid u ostatak baze podataka. Naš Zakon o pristupu informacijama kaže da ako neko tijelo javne vlasti ima neku bazu podataka, onda je dužno građanima omogućiti njeno korištenje. Poslala sam zahtjev u veljači 2021. godine, a oni su me odbili. Rekli su da tih 90 posto nedostupnih presuda nije anonimizirano, odnosno nisu izbrisana imena sudionika u sudskim postupcima, odnosno, svedena samo na inicijale. Po uvjerenju mnogih pravnih stručnjaka, a ne samo po mom uvjerenju, to je bilo nezakonito.“

‘Đuro Sessa je godinama nastojao uskratiti svu sudsku praksu od javnosti i pokrivao taj svoj tvrdi i krajnje diskutabilni stav potrebom da se iz sudskih presuda uklone identiteti stranaka’. FOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

Prema stavu Đerek i Knežević, GDPR, a to je opća odredba o zaštiti osobnih podataka, jest međunarodna konvencija, ali ona nije i ne može biti iznad hrvatskog Ustava. „Kad se obratim državi i tražim njenu intervenciju, to ne može biti tajna. Ne može biti tajna ni kolika je plaća službenika. Ako je netko plaćen za javni posao, onda to ne može biti tajna. Ako pogledate praksu našeg Ustavnog suda, onda ćete vidjeti da je sve javno što se tiče javnog interesa. Naš Vrhovni sud je do sada neosnovano i nezakonito tražio anonimizaciju, a to znači nepovratnu obradu podataka s ciljem da se iz njih ne može utvrditi identitet osobe na koju se ti podaci odnose, čak i u zemlji opterećenoj korupcijom kao što je Hrvatska. Zato je izuzetno važno ne samo sagledati kako su sudovi sudili nego i kako su kome sudili. Ako postoji odstupanje od prakse, onda je strašno važno vidjeti tko je i zašto u sudskim postupcima bio u privilegiranoj poziciji. To je neuralgična točka“, zaključila je Viktorija Knežević.

‘Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić (na slici) bio je vidno iznenađen činjenicom da se samo 10 posto sudskih odluka objavljuje u sustavu SupraNova’, rekla je odvjetnica Viktorija Knežević. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Osim o predanom zahtjevu za osnivanje udruge zviždača Razvoj, u kojoj su osim nje Viktor Šimunić, Josip Vitez i Nada Ružić, Maja Đerek osvrnula se i na svoj angažman u gradu Splitu temeljem ugovora o djelu za posao kreiranja registra gradske imovine, a potpisala ga je s Ivicom Puljkom, donedavnim splitskim gradonačelnikom, trenutno u izbornoj kampanji za potvrđivanje novog gradonačelničkog mandata.

Kako je rekla Đerek, i Mirna Veža, aktualna vladina povjerenica za grad Split, a donedavno samo pročelnica Službe pravnih poslova, zaštite i zastupanja, dala joj je podršku za nastavak rada na tom projektu do završetka izrade registra gradske imovine. I Mirna Veža, prema riječima Maje Đerek, ocijenila je da je to jedan od ključnih projekata za grad Split.

Informacijski sustav SupraNova, smješten na webu Vrhovnog suda, ne omogućuje korisnicima sudova i Ministarstva pravosuđa uvid u sve sudske presude, nego samo uvid u njih deset posto

Evo što je o tom svom angažmanu rekla Maja Đerek: „Izrada registra gradske imovine je zakonska obveza od kraja 2018. godine svim jedinicama lokalne samouprave, a niti jedna jedinica lokalne samouprave taj registar nije napravila. Preciznije rečeno, nije ga javno objavila ako je možda i napravila. To je zakonska obveza države po Zakonu o središnjem registru državne imovine, ali Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, kojem je to stavljeno u nadležnost, s objavom tih podataka ostao je u testnoj fazi. Međutim, taj se test pokazao nefunkcionalnim. Objavljivanjem registra te imovine spriječila bi se njena podjela ispod stola. Spriječili bi se malverzacije i nejednako postupanje, a da ne govorim o tome da država i grad gube velike iznose u prihodima. Ne znaju čime upravljaju, tko koristi tu imovinu, a tko ju je uzurpirao.“


REAKCIJA: Sessa: ‘ Nije istina da sam skrivao sadržaj sudskih odluka od javnosti, sve su objavljene na ‘Supra nova’ portalu”

U Vašem tjedniku od 10.svibnja 2022. objavljen je članak pod naslovom „ Maja Đerek i Viktorija Knežević upozorile Dobronića kako je Đuro Sessa skrivao većinu sudskih presuda od javnosti.“

Kako je u tekstu izneseno niz neistina pozivam vas da sukladno odredbama Zakona o medijima objavite slijedeći ispravak informacije i ovo reagiranje.

Nije istina da sam skrivao sadržaj sudskih odluka od javnosti jer su na portalu „Supra nova“ objavljene sve odluke Vrhovnog suda RH. Trenutno je objavljeno 240710 odluka. Odluke nižih sudova objavljuju se istina parcijalno ali stoga što informacijski sustav nije još prilagođen tome da se sve odluke nižih sudova mogu pregledavati na ovom portalu, već se objavljuju one odluke koje dostavljaju niži sudovi radi objave.

Još sam u izvješću Saboru 2019. a to sam ponovio i 2020, upozorio da je potrebno ovaj informacijski sustav doraditi i automatizirati. Dakle ne može se raditi o bilo kakvom skrivanju ili zaplotničkoj raboti ako ga želi prikazati gospođe Knežević i Đerek, a što je vaš novinar spremno prihvatio. Pitanje anonimizacije odluka pitanje je primjene EU Uredbe 2016/679 koja je opće obvezujuća u svim članicama EU kojima je nužno štititi sve osobne podatke građana.

Inače, prema podatcima Europskog pravosudnog semafora niti jedna zemlja EU ne objavljuje sve odluke sudova na mrežnim stranicama , a većina zemalja ih anonimizira prije objavljivanja ( Češka,Nizozemska, Finska, Njemačka, Luksemburg, Poljska, Mađarska, Latvija, Slovačka, Španjolska, Švedska, Austrija, Slovenija, Litva, Portugal i Rumunjska).

Također nastojanja gospođe Knežević propala su i u za to predviđenoj proceduri što je razvidno iz činjenice da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske je presudom Us II-275/21-5 od 12. listopada 2021. odbio tužbeni zahtjev tužiteljice Viktorije Knežević za poništenje rješenja tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske Klasa UP/II-008-07/21-01/293 Urbroj 401-01/10-21-6 od 31. svibnja 2021. i rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Sui-28/2021-4 od 25. veljače 2021 . kojima je odbijen zahtjev tužiteljice Viktorije Knežević, odvjetnice iz Dubrovnika za ponovnu uporabu informacije i to „cjelokupne baze presuda kojima raspolaže Vrhovni sud Republike Hrvatske u sklopu Intranet-Supranova baze sudske prakse, kako bi se koristile u komercijalne svrhe

Jednako su odluke donesene i u pogledu društava „Law and technology“ j.d.o.o. . i „Prospectus“ d.o.o.

Sve ovo poznato je gospođi Knežević, jer je i ona dobila očitovanje poslano Uredu predsjednika Republike Hrvatske na njenu istovrsnu optužbu, od 19.travnja 2021. broj Su VI-212/2021. pa je očito da ne posustaje u svojim nastojanjima obmanjivanja javnosti i nedovoljno upućenih pojedinaca .

S poštovanjem,

Đuro Sessa, sudac

Komentiraj