MAĐARSKI PREDSJEDNIK: Referendum o migrantskim kvotama održat će se 2. listopada

Autor:

epa05396186 A handout picture provided by the Spanish Ministry of the Interior on 28 June 2016 shows part of a group of 33 Syrian refugees upon their arrival to Madrid from Lebanon at the Adolfo Suarez-Barajas international airport, in Madrid, Spain, 28 June 2016. The Syrian refugees arrived to Madrid from Lebanon as part of the resettlement program that has already received a total of 271 asylum seekers since the end of 2015.  EPA/SPANISCH INTERIOR MINISTRY/HANDOUT  HANDOUT EDITORIAL USE ONLY/NO SALES

Mađarski predsjednik Janes Ader u utorak je najavio referendum o prihvaćanju ili odbijanju obaveznih migrantskih kvota Europske unije koji će se održati 2. listopada.

Janos Ader u priopćenju objavljenom na njegovoj stranici piše kako će referendum postaviti pitanje “želite li da Europska unija ima pravo propisivati obavezno naseljavanje nemađarskih stanovnika u Mađarsku bez pristanka parlamenta?”.

Po mađarskom zakonu, službena kampanja počet će 50 dana prije referenduma.

Glasačko pravo ima osam milijuna Mađara sa stalnom adresom u državi, a mađarski državljani koji žive u inozemstvu moći će glasati poštom.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto pozvao je u nedjelju Europsku uniju da okonča “agresivnu” migracijsku politiku koja je, po njegovoj ocjeni, “protivna volji Europljana”, ustvrdio da europski političari zanemaruju mišljenje javnosti i da su izbjegličke koje nameće Bruxelles toliko važno pitanje da se o njemu moraju izjasniti mađarski birači.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je da zemlje EU zbrinu ukupno 160.000 izbjeglica koje će se razmjerno rasporediti po zemljama članica obveznim izbjegličkim kvotama, a u protivnim im se prijeti plaćanjem kazni. Protiv tog plana glasale su Mađarska, Češka, Rumunjska i Slovačka.

Plan Europske unije o relokaciji izbjeglica uspostavljen je lani kada je više od milijun ljudi ušlo u blok, uglavnom ciljajući Njemačku i sjeverne zemlje. Mađarska je bila glavni ulaz u zonu Schengena slobodnog kretanja ljudi kopnenim putem sve dok premijer Viktor Orban nije podignuo žičanu ogradu prema Hrvatskoj i Srbiji, što je bio populistički potez koji su kritizirale skupine za ljudska prava.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)