Francuski predsjednik Emmanuel Macron ugrozio je odvojenost vlade i Crkve, rekli su njegovi kritičari u utorak, dan nakon što je pozvao na snažniju povezanost države i Katoličke crkve.

To je posebno osjetljivo pitanje u povijesno katoličkoj Francuskoj koja je 1905. zakonom odvojila pitanja vjere i države i koja je danas dom najveće muslimanske i židovske zajednice.

Macronova poruka možda bi izazvala manje čuđenja da ju je ostavio za kasnije u svom sat vremena dugom govoru u ponedjeljak pred crkvenim dužnosnicima u Parizu. Obraćanje je započeo ustvrdivši da je sama organizacija takvog okupljanja uspjeh sam po sebi.

“Ako smo to uspjeli, to mora biti zato što negdje dijelimo osjećaj da je povezanost između Crkve i države oštećena i da nam je došlo vrijeme, i vama i meni, da to popravimo“, rekao je francuski predsjednik i odmah postao meta kritičara od kojih su mnogi njegovi prirodni politički neprijatelji.

“Trebala su tri stoljeća građanskih ratova i borbe da stignemo gdje smo sad i nema apsolutno nikakve potrebe vratiti sat unazad… zbog predsjednikovog intelektualnog hira“, istaknuo je ekstremno lijevi Jean-Luc Melenchon, Macronov suparnik na predsjedničkim izborima prošlog svibnja.

Bivši premijer Manuel Valls i čelnik socijalista Olivier Faure naglasili su kako odvojenost Crkve i države mora ostati temelj političkog života u zemlji gdje se zaposlenicima u javnom sektoru zabranjuje nošenje muslimanskih pokrivala za glavu i druge odjeće s religijskom konotacijom.

Kritične su bile i skupine za prava homoseksualaca koje su 2013. vodile borbu protiv Crkve zbog uvođenja istospolnih brakova.

Uloga islama

Macron je rođen u nereligioznoj obitelji, no na svoj se zahtjev krstio kad je imao dvanaest godina. Njegova vlada danas se bori s pokušajem redefinicije uloge druge najpopularnije francuske religije nakon niza napada islamističkih militanata u kojima je od početka 2015. poginulo 240 ljudi.

Tvrdolinijaški islam suprotan je francuskim sekularnim temeljima, a Macron je pod sve većim pritiskom građana koji strahuju da će se utjecaj fundamentalista proširiti džamijama i zatvorima koji su plodno tlo za radikalizaciju.

Premijer Edouard Philippe je u veljači odgovorio na tu zabrinutost uvođenjem izoliranih zona u zatvoru i postrožavanjem izdavanja dozvola za religijske škole.

Francuski temeljni principi govore kako je vjera privatna stvar, za sve religije. Katolički čelnici koji su slušali Macronov govor za razliku od njegovih političkih protivnika ne smatraju da će uskoro vratiti utjecaj nad vladom.

Kardinal Georges Pontier istaknuo je za televiziju CNews da je Macronove izjave shvatio kao poziv za otvoreniji dijalog. “Neki ljudi misle da Crkva želi vratiti moć nad ljudskim umovima i više, no to nije istina“, naglasio je kardinal.