Macron najavio dodatnih 100 milijarda eura za gospodarski oporavak

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je u utorak obvezno nošenje maske nakon skromne vojne parade zbog covida-19 i najavio dodatnih 100 milijarda za gospodarski oporavak zemlje nakon pandemije.

Ranije u utorak predsjednik Macron predvodio je mini svečanost jer prvi put od 1945. vlasti su otkazale vojnu smotru duž avenije Elizejskih poljana, koja se tradicionalno održava na nacionalni praznik Dan pada Bastille 14. srpnja 1789., čime je počela Francuska revolucija.

Plan oporavka francuskoga gospodarstva predstavljat će “najmanje 100 milijarda eura”, osim 460 milijarda već angažiranih od početka epidemije, rekao je u intervjuu iz predsjedničke palače.

Mladi ljudi bit će prioritet, u samom središtu mjera za poticaj gospodarstva, najavio je i predstavio to kao “izuzetne mjere koje će potrajati dvije godine”.

Za zapošljavanje mladih poslodavci će biti rasterećeni doprinosa, napose za niskokvalificirane.

“Maske će biti obvezne u svim (zatvorenim) javnim prostorima” i mjera će vjerojatno stupiti na snagu 1. kolovoza”,  rekao je Macron u intervjuu emitiranom nakon svečanosti i pohvala vojsci, zdravstvenoj i drugim bitnim službama koje su bile na prvoj crti obrane od covida-19.

Četrnaest uglednih liječnika u subotu je zatražilo “obvezno nošenje maske na svim javnim mjestima u zatvorenom prostoru” kako bi se izbjegao novi val.

Pokazatelji govore da “epidemija pomalo ubrzava” u Francuskoj, jednoj od najteže pogođenih europskih država s gotovo 200.000 zaraženih i gotovo  30.000 mrtvih, prema podacima američke sveučilišne bolnice Johns Hopkins University.

“Moramo spriječiti i pripremiti se” za novi val ako se pojavi, rekao je Macron pa ustvrdio “Bit ćemo spremni”.

Najavio je i testove na covid dostupne svima, bez potrebe da ih propiše liječnik.

Najveći izazov za Francusku u idućih šest mjeseci je očekivan val nezaposlenosti jer su tvrtke bile prisiljene otpuštati, rekao je i zato priprema projekt da ublaži taj udarac, posebno za mlade koji se pojavljuju na tržištu ovog ljeta po završetku školovanja.

Macron je rekao da neće biti povećanja poreza i pozvao je tvrtke na suzdržanost pri isplati dividende jer će one možda morati rezati plaće radnicima.

Rekao je nadalje da njegova mirovinska reforma zahtijeva preinake i da se vlada ponovno mora usredotočiti na financiranje mirovinskog sustava nakon gospodarske krize izazvane pandemijom.

Najava mirovinske reforme potaknula je lani masovne prosvjede “žutih prsluka” te je vlada od nje odustala, ali Macron je sada naglasio da je mirovinska reforma Francuskoj potrebna idućih godina, te unatoč protivljenju sindikata i poslodavaca vjeruje da je predloženi sustav dobar.

Zdravstvu zahvalnost i povećanje plaća

Tijekom jutra, održan je mini-defile na Trgu Concorde u kojem je sudjelovalo oko 2000 vojnika, što je polovica uobičajenog broja, a pridružili su im se zdravstveni radnici praćeni pljeskom samoga predsjednika Macrona i njegove pratnje.

Nije bilo ni oklopnih vozila ni okupljenog mnoštva u središtu Pariza, ali su elitni piloti u zraku iscrtali boje francuske  zastave, a čast da sudjeluju na tom letu Alphjetom pripala je trima zdravstvenim djelatnicima.

Četiri europske zemlje – Njemačka, Švicarska, Austrija, Luksemburg – bile su simbolično predstavljene u znak zahvale jer su preuzele dio oboljelih od covida-19 u svojim bolnicama, ukupno 161 pacijenta.

Prvi čovjek svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Tedros Adhanom Ghebreyesus, također je prisustvovao miniparadi na Trgu Concorde.

Na počasnim tribinama bilo je  2.500 uzvanika, od kojih 1.400 Francuza koji su se borili na prvoj liniji protiv pandemije: zdravstveni djelatnici, obitelji zdravstvenih radnika umrlih u pandemiji, blagajnici, zaposlenici pogrebnih poduzeća, policajci, žandari, vatrogasci, radnici tvornica koje su proizvodile zaštitne maske i testove.

Plan povećanja plaća bolničkom osoblju predviđa ukupno 8 milijarda eura, prenio je BBC, od čega 183 eura povećanja plaće za pomoćno bolničko osoblje.

Još 600 dana mandata

Francuski predsjednik rekao je nadalje da želi “čim prije” upisati borbu protiv globalnog zatopljenja u francuski ustav.

Najavio je energetsku “obnovu”, napose školskih te zgrada umirovljeničkih domova i obnovu željezničkog prometa.

Predviđene su i mjere “protiv diskriminacije” u sklopu pokreta “Crni životi su važni” poteklog iz Sjedinjenih Država.

U intervju je Macron kazao da poštuje “uznemirenost i gnjev” žena pošto je u vladu imenovan ministar Gérald Darmanin, optužen za silovanje, no smatra da treba poštivati načelo presumpcije nevinosti i ustvrdio da će on sam biti “jamac” te podsjetio da su istrage protiv Darmanina odbačene.

Već tjedan dana nemir izaziva i Eric Dupond-Moretti, imenovan u ministarstvo pravosuđa, bivši odvjetnik vrlo kritičan prema pokretu #MeToo.

Svečanost u povodu nacionalnog praznika 14. srpnja počela je hommageom generalu Charlesu de Gaulleu jer se ove godine održava trostruki jubilej: 130 godina od njegova rođenja, 50. godina od njegove smrti i 80 godina od njegova poziva na otpor 18. lipnja 1940.

U intervjuu je Macron je predstavio svoj program za budućnost zemlje pošto je promijenio premijera i rekonstruirao vladu.

Počinje 600 zadnjih dana njegova petogodišnjeg mandata u očekivanju da će se natjecati za reizbor 2022.

Macron i njegov novi premijer Jean Castex trebaju se odsad nositi s krizom koja je i sanitarna, i gospodarska i socijalna, a prema ocjeni Nacionalnog imstituta za statistiku ona će Francusku gurnuti u recesiju s padom BDP-a od 9 posto, što nije doživjela od 1948.

I večer na nacionalni praznik bit će drukčija u cijeloj Francuskoj, gdje se uobičajeno održavaju balovi u gradovima, ali su ove godine otkazani pa se čak ni vatromet u Parizu neće moći pratiti uživo u strahu od novog vala epidemije koja je u Francuskoj uzela više od 30.000 života.

Komentiraj