Luka Rijeka revizijom mreže TEN-T moći će ući u koridor Baltik-Jadran

Hrvatska ima povijesnu priliku uvrstiti svoje dvije luke Rijeku i Ploče, ali i cestovne pravce, u najprometnije europske željezničke i cestovne koridore, jer Europska komisija upravo revidira mrežu TEN-T, jedan od najvećih i najskupljih projekata EU-a

Transeuropska transportna mreža ili TEN-T jedan je najuspješnijih projekata Europske unije i jedan od najvećih projekata koji će odrediti budućnost europskog kontinenta. Ujedinio je prometno razjedinjenu Europu te je zaslužan za dodatno osnaženje europskog gospodarstva. Upravo je Europska unija bila svjesna te činjenice kada je 1990-ih godina iscrtala megalomansku Transeuropsku transportnu mrežu putnih i transportnih komunikacija koja je na papiru povezala Baltik s Mediteranom i Crno more s Atlantikom. Mreža obuhvaća devet koridora koji premrežavaju cijeli kontinent, spajajući sjever i jug odnosno istok i zapad Europe. Europski parlament usvojio je planove 1996. godine odlukom broj 1692/96/EC. Nakon toga planovi su nekoliko puta proširivani amandmanima, a zadnja revizija TEN-T mreže odrađena je 2013. godine, netom pred ulazak Hrvatske u EU.

Bilo je potrebno gotovo trideset godina stabilnosti, kompromisa i zajedničke volje da prometna politika EU-a postane jedna od najuspješnijih europskih politika današnjice. Pokazalo se da je TEN-T preživio smjene vlada, stranaka i ideologija, pa ni najliberalnije ni najkonzervativnije vlade nisu srušile taj projekt. Zahvaljujući tom projektu danas željeznicom od Bruxellesa do Strasbourga, relaciju od 560 kilometara možete prijeći za manje od tri sata. Samo za usporedbu, željeznicom za put od Pule do Zagreba, koji je duplo kraći, potrebna su nevjerojatna 22 sata. Zemlje Zapadnog Balkana godinama su ostale izvan Europske prometne mreže, a to je i jedan od razloga što je ekonomsko zaostajanje tih država ogromno.

Konačno je potpisan i ugovor o radovima na dionici buduće nizinske pruge od Zagreba prema Rijeci, a radovi kreću ove jeseni. Ivica Galovic/PIXSELL

I dok Hrvatska i zemlje u njenom okruženju zaostaju, u ostatku Europe ne nedostaje velikih projekata. Tako se, primjerice, gradi baltički koridor koji povezuje zemlje na Baltiku brzom željeznicom, a poznato je da je između Švedske i Danske izgrađen most Oresund. Prošle godine između Danske i Njemačke zajedničkim snagama počela je gradnja podmorskog tunela. Dok Danska financira tunel, Njemačka sa svoje strane proširuje ceste i željeznice koje vode do tunela.

Hrvatska, nažalost, po pitanju, prije svega, željezničkog prometa nevjerojatno zaostaje za Europskom unijom i pitanje je kada će uhvatiti kakav takav priključak. Posljednje dvije teške željezničke nesreće samo su primjeri teškog stanja u hrvatskom željezničkom prometu, a iako se već godinama najavljuje modernizacija, to se je još nije dogodilo.

Potpredsjednik Vlade Oleg Butković ističe kako je važno da se u reviziji TEN-T-a nađe i posljednji dio autoceste Zagreb-Macelj jer bismo sredstvima iz fondova EU-a završili autocestu. Robert Anic/PIXSELL

Revizija europskih koridora i pet milijardi eura koliko je Europska unija spremila za nove europske prometne pravce, čine se kao prava prilika da se napokon nešto i učini, ali pitanje je ima li se vremena priključiti u taj financijski vlak. Kada je u pitanju mreža TEN-T, trenutno su u njoj ucrtana dva hrvatska koridora. Onaj od Rijeke do Zagreba dio je Mediteranskog koridora, a od Zagreba do mađarske granice dio je koridora Baltik-Jadran. Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego posljednjih se nekoliko godina zalaže za to da se još nekoliko hrvatskih koridora uvrsti u Transeuropsku mrežu te je u nekoliko navrata pozvao Vladu da pojača napore kako bi se hrvatski koridori našli među novim pravcima u revidiranoj mreži TEN-T. Flego je za B&B potvrdio da je stanje u hrvatskom željezničkom prometu, nažalost, katastrofalno te je dodao:

“Hrvatski željeznički promet već desetljećima nema jasnu viziju. Hrvatska ima, uz Rumunjsku, najveći pad ukupnog željezničkog prometa u EU-u i to je još jedno začelje EU-a koje suvereno držimo. U Hrvatskoj je sagrađeno tek pet do šest posto predviđene osnovne željezničke mreže, dok je prosjek EU-a između 50 i 60 posto. To znači da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a 10 puta, a da ne govorim o tome koliko zaostajemo za članicama EU-a koje imaju izvrstan željeznički promet.”

Valter Flego, zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu, posljednjih nekoliko godina zalaže se za to da se još nekoliko hrvatskih koridora uvrsti u Transeuropsku mrežu. FOTO: Europski parlament

Bivši istarski župan smatra kako je za razvoj hrvatskog gospodarstva neophodna modernizacija željezničkog prometa, a to neće biti moguće bez značajnih sredstava iz europskih fondova do kojih će se puno lakše doći ako neki hrvatski koridori postanu dio TEN-T-a. Flego smatra da o tome kako će izgledati budućnost hrvatskih željeznica na prometnoj karti EU-a odlučujemo mi sami te dodaje:

“Još uvijek imamo vremena ispraviti grijehe iz prošlosti i vrijeme je da napokon definiramo ključne projekte. Projekti poput nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, Luke Rijeka i modernizacije pruge Dugo Selo – Križevci redom kasne. Novi rok za nizinsku prugu je 2030. godina, a kako sad stvari stoje, ona ni do 2035. neće biti dovršena. Tu 2035. predložila je sama Europska komisija koja je svjesna da cjelokupna željeznička mreža ne može biti dovršena u rokovima u kojima bi to hrvatske vlasti željele. Jedno je lista želja, drugo je realno stanje stvari i konkretan rad. Plan je bio dovršiti prugu do 2027., ali radovi na dijelu nove pruge koja se nalazi na Mediteranskom koridoru još nisu ni započeli.”

‘Hrvatska ima, uz Rumunjsku, najveći pad ukupnog željezničkog prometa u EU-u’, upozorava Valter Flego

Kao ključnu točku za razvoj hrvatske željezničke mreže Flego vidi Luku Rijeka te je zato ovoga ljeta i pisao Europskoj komisiji da razmotri povezivanje Luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran. Naime, Luka Rijeka najveća je hrvatska luka na sjevernom dijelu Jadrana i samo je na Mediteranskom koridoru, dok su sve ostale na dvama – Mediteranskom i koridoru Baltik Jadran. Flego je za B&B istaknuo da je spajanje riječke luke na taj koridor od ključnog strateškog interesa za Hrvatsku:

“Nove okolnosti traže i nove odgovore, zato kao odgovor na nove geostrateške okolnosti tvrdim da nam je povezivanje važnije nego ikad. Energetsko povezivanje, ali i prometno, jer promet je krvotok nacionalnog gospodarstva i kretanja građana. Zato tražim od Komisije i svih 12 država članica Inicijative triju mora da povežemo Luku Rijeka na koridor Baltik-Jadran. Zbog važne uloge koju Rijeka i Hrvatska imaju prema zemljama zapadnog Balkana, pozivam vas da u predstojećoj reviziji koridora damo Rijeci ulogu i status ulaznih vrata na tom koridoru i tako Europu učinimo još uspješnijom i povezanijom.”

‘Luka Ploče bitna nam je zbog koridora Vc i spoja prema Osijeku i dalje prema Mađarskoj’, kaže Oleg Butković

S time da je za Hrvatsku taj pravac itekako važan, složio se i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji smatra da bi Hrvatskoj itekako pomoglo kada bi se pravac od Rijeke do Zagreba našao i na koridoru Baltik-Jadran. Potpredsjednik Vlade je za B&B dodao i kako se nada da to neće biti jedini hrvatski koridor u reviziji mreže TEN-T.

“Nama je dosta važno da se u toj reviziji nađe i posljednji dio autoceste Zagreb-Macelj jer bismo onda mogli dobiti sredstva iz europskih fondova za potpuni završetak te autoceste. Nažalost, bilo je nekih problema s prošlom slovenskom vladom koja je blokirala taj naš prijedlog, ali se nadamo da će nova slovenska vlada biti spremnija za dogovor oko tog koridora”, rekao je Butković.

I dok bi ulazak tog koridora bio važan za cestovno povezivanje, dva željeznička koridora važna su zbog gospodarskog razvoja cijele Hrvatske, a jedan od njih važan je i za BiH. Naime, kako je rekao ministar Butković, na jednom od koridora nove mreže TEN-T trebala bi se naći i Luka Ploče, koja bi tako postala glavna luka za izvoz iz Bosne i Hercegovine. O značenju te luke, kao i Luke Rijeka, Oleg Butković je dodao:

“Luka Ploče nam je bitna zbog koridora Vc i spoja prema Osijeku i dalje prema Mađarskoj, dok je situacija s Lukom Rijeka dosta komplicirana jer se Slovenci zalažu da se ona preko spoja Divača poveže s Lukom Koper. Iako bi to vjerojatno oslabilo poziciju Luke Rijeka, mi u načelu nemamo ništa protiv toga i smatramo da bi bilo dobro kada bismo željeznički povezali Rijeku i Koper. Naravno, nama je i dalje u fokusu nizinska pruga i tu smo krenuli u realizaciju prvih dionica. Konačno je potpisan i ugovor za radove na dionici od Zagreba prema Rijeci, pa sa zadovoljstvom mogu reći da radovi kreću na jesen i to će označiti početak izgradnje nizinske pruge, strateškog i dugo najavljivanog projekta koji je konačno pokrenula ova vlada.”

Trasa od Rijeke do Zagreba dio je Mediteranskog koridora, a od Zagreba do mađarske granice koridora Baltik-Jadran

I dok je ministar Butković optimističan po pitanju modernizacije Hrvatskih željeznica, Valter Flego ne dijeli taj optimizam te navodi da Luka Rijeka i dalje ostaje manje konkurentna u odnosu na Luku Koper, i to zbog lošijeg položaja u europskoj prometnoj mreži, te dodaje:

“Kada govorimo o modernizaciji željeznica, ako ne iskoristimo reviziju velike europske prometne mreže i ne ucrtamo konačno svoje ‘želje’ na europsku prometnu kartu već ove jeseni, sve će ostati na željama i planovima, a realizacija će, po običaju, ili kasniti ili izostati. Milijarda eura za prometno povezivanje Hrvatske fantastična je prilika za istarski željeznički pravac, Istarski ipsilon, za Luku Rijeka i samo je pitanje hoćemo li uloviti posljednji vlak. Trst, Koper, Ravenna i Venecija ostaju na dva koridora – Mediteranski i Baltik Jadran – pitam se tko je tu odgovoran. Rijeci treba taj koridor zbog razvoja kontejnerskog prometa jer je to luka koja ima oko 300.000 kontejnera godišnje, dok Luka Kopar ima gotovo milijun. Zašto je tako? Zbog fizičkih kapaciteta terminala, željezničkog kolosijeka i nedostatno propusne pruge. Zbog svih tih slabosti u posljednjih 10 godina izgubili smo značajan dio prometa, koji se usmjerio na luke Trst i Kopar.”

Ključna točka za razvoj hrvatske željezničke mreže trebala bi postati Luka Rijeka, koja se nalazi na Mediteranskom koridoru, pa je Flego pisao Europskoj komisiji da razmotri povezivanje Luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran. Goran Kovacic/PIXSELL

Ministar Butković, pak, najavio je značajni rast ulaganja u željeznice te je nekoliko puta ovoga ljeta naglasio da je sljedeći veliki investicijski val koji planira aktualna vlada upravo onaj u željeznice. Po najavama ministra Butkovića, ukupna planirana ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. trebala bi iznositi oko 5,7 milijardi eura, s planom obnove i modernizacije 766 kilometara pruga. Infrastruktura trenutno provodi 23 velika projekta i gotovo ih 70 posto sufinancira europskim sredstvima, a ti projekti su u različitim fazama.

Za neke dionice još se izrađuje projektna dokumentacija, a na nekima su radovi već u tijeku. Svi oni trebali bi promijeniti način prijevoza željeznicom u Hrvatskoj, a plan je potpuno modernizirati postojeći i dograditi drugi kolosijek na dvama osnovnim međunarodnim koridorima, RH1 i RH2. Ako se najave potpredsjednika Vlade ostvare i ako se uspije iskoristiti barem dio novca koji nudi Europska unija, onda bi desetljeće koje je pred nama vrlo lako moglo postati i desetljeće željeznice, usmjereno na to da Hrvatska napokon dobije suvremenu željeznicu.

Komentiraj