LUKA KORLAET: ‘U slučaju Frka-Petešića država nije obnovila zgradu, nego samo njegov stan. Zašto baš taj od svih koje ima u vlasništvu?’

Zamjenik gradonačelnika Zagreba, arhitekt i urbanist, govori o razlozima kašnjenja obnove nakon potresa u Zagrebu te odbacuje optužbe Branka Bačića iz HDZ-a i ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek o nepripremljenosti projekata za obnovu u Gradu

Prošlo je sedam mjeseci od pobjede zeleno-lijeve platforme Možemo! na lokalnim izborima u Zagrebu, a nositelji nove gradske vlasti izloženi su brojnim kritikama, osobito iz redova HDZ-a i stranke pokojnog gradonačelnika BM 365. Dočekao ih je dug od 8,2 milijarde kuna, preko 20 tisuća zaposlenih u gradskim institucijama i potresom teško oštećen grad u kojem obnova nije ni počela. Iako je opozicija zbog realne opasnosti da će Hrvatska izgubiti pet milijardi kuna za obnovu iz europskog Fonda solidarnosti, pokrenula inicijativu za smjenu ministra graditeljstva Darka Horvata, visoki dužnosnici HDZ-a posljednjih dana sve više optužuju Grad Zagreb zbog kašnjenja s prijavljivanjem projekata. Osim toga, prošloga petka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ustvrdilo je da su gradonačelnik Tomašević, Luka Korlaet i Danijela Dolenec, kao njegovi zamjenici, prekršili zakon imenovanjem članova Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je sa zamjenikom gradonačelnika Lukom Korlaetom, arhitektom i urbanistom koji je sve do pobjede na izborima bio docent na Katedri za arhitektonsko projektiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Rođeni Zagrepčanin, diplomirao je i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu s temom socijalnog stanovanja. Od 2009. do 2011. bio je član Izvršnog odbora Društva arhitekata grada Zagreba. Kao ovlašteni arhitekt koautor je nekoliko ostvarenja stambene arhitekture u Zagrebu nagrađenih strukovnim nagradama. U izbornom programu zelene ljevice za Zagreb bio je autor područja „Urbanizam i stanovanje“.

NACIONAL: Gradonačelnik Tomašević predstavio je krajem prošloga tjedna prijedlog novog modela naplate otpada prema količinama, koji će za građane biti značajno skuplji. Jedan od problema je i pitanje smještanja kanti u višestambenim zgradama, kao i nadzora. Kakva konkretna rješenja nudite?

Kao prvo, neće biti značajno skuplji. Moram pojasniti da će postojati fiksni dio koji će iznositi 45 kuna te varijabilni koji će ovisiti o količini miješanog otpada, tako da će i sami građani imati odgovornost, što je u konačnici i pravedniji pristup. Ključno nam je partnerstvo s građanima kako bi novi model bio uspješan. Jedno od potencijalnih rješenja u mnogim višestambenim zgradama u Zagrebu već postoji: stanari su dogovorili postavljanje kamera u prostorije za držanje otpada i ranije, kako bi se kontroliralo pridržavaju li se svi reda i ne onečišćuju zajednički prostor. Za zgrade koje nemaju prostor za kante u dvorištu ili haustoru pronaći će se najpogodnija lokacija i omogućit će se postavljanje boksa kojem pristup neće smjeti imati nitko osim stanara. Sa stanarima višestambenih zgrada razgovarat će se i o drugim mogućnostima, najpogodnijima za njihovu situaciju, tijekom perioda uvođenja i uhodavanja novog modela.

NACIONAL: Zbog činjenice da obnova u Zagrebu i na Baniji stoji i realne opasnosti da će Hrvatska izgubiti pet milijardi eura iz Fonda solidarnosti, opozicija je pokrenula inicijativu za smjenu ministra graditeljstva Darka Horvata, kojeg premijer štiti. Iz vašeg iskustva suradnje s Ministarstvom i Fondom, je li on najodgovorniji za debakl s obnovom?

Moram reći da otkad smo preuzeli vlast u Gradu Zagrebu, nastojimo imati pristojne odnose i s Ministarstvom i s Fondom, jer preko njih idu prijave za obnovu i moramo surađivati. Mi smo gotovo svakodnevno u komunikaciji i zajednički nastojimo pronaći način da povučemo što više novca iz Fonda solidarnosti. No iako je ministar Horvat na vrhu piramide i kao takav svakako najodgovorniji, problem je u tome što su ingerencije nad obnovom podijeljene na više dionika, koji djeluju nepovezano i bez koordinacije. Zato se ponekad ne zna tko pije, a tko plaća. S jedne strane je Ministarstvo, pa onda Središnji državni ured za obnovu, pa Stožer za obnovu Sisačko-moslavačke županije, na čijem je čelu ministar Medved, pa Fond. Ministar Horvat tumači da ima enorman broj zahtjeva – oko 15 tisuća – a u Ministarstvu ne postoji dovoljno ljudi koji bi ih mogli obraditi. Od tih 15 tisuća do sada je doneseno oko tri tisuće odluka i preneseno na Fond. A onda i u Fondu – zbog obaveznih procedura javne nabave – nastaje usko grlo i sve to traje jako dugo.

‘Mi smo gotovo svakodnevno u komunikaciji i zajednički nastojimo pronaći način da povučemo što više novca iz Fonda solidarnosti. No iako je ministar Horvat na vrhu piramide i kao takav svakako najodgovorniji, problem je u tome što su ingerencije nad obnovom podijeljene na više dionika, koji djeluju nepovezano i bez koordinacije. Zato se ponekad ne zna tko pije, a tko plaća’, rekao je Luka Korlaet. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Iako su i u HDZ-u nezadovoljni Horvatovim radom, šef njihova kluba Branko Bačić, kao i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ovih dana su dio odgovornosti prebacili na Grad Zagreb, ustvrdivši da nije pripremljeno dovoljno projekata. Kakav je vaš odgovor na te optužbe?

Te su optužbe potpuno neutemeljene i nisu fer. Mi svakoga tjedna imamo koordinacije u vezi s obnovom na kojima gradonačelnik Tomašević doslovce postrojava sve gradske službe – i Ured za projekte EU-a, i Ured za obrazovanje, i Ured za kulturu – s ciljem da se prijavi što više projekata. Ti projekti odnose se na sve zgrade u vlasništvu Grada Zagreba – škole, zdravstvene ustanove, kulturne ustanove i zgrade gradske uprave. Ishod takvog rada do sada jest da smo učetverostručili prijave u odnosu na prethodnu gradsku vlast. Odnosno, od alocirane dvije milijarde kuna, prijavljeni su projekti vrijedni milijardu i osamsto, a od toga je ugovoreno 800 milijuna kuna. Za izvedene radove i dokumentaciju do sada je refundirano 30 milijuna kuna. Završavanjem obnove prije svega škola, a onda i ostalih zgrada u kojima su gradske institucije, ta će svota eksponencijalno rasti.

NACIONAL: Je li realno očekivati da će do lipnja svi prijavljeni projekti biti i ugovoreni?

Vjerujem da hoće, ali svi radovi sigurno do tada neće biti izvedeni, što znači da ih neće biti moguće naplatiti. Sigurno je da će konstruktivna obnova svih škola biti završena, kao i kazališta Gavella, i da će to biti refundirano iz Fonda solidarnosti.

Što se ostalog tiče, to tek kreće. Zato mislim da će Zagreb na kraju sigurno uspjeti naplatiti 800 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti – bilo za projekte, bilo za radove – što će, razmjerno alociranim sredstvima, biti puno više nego što će učiniti država.

NACIONAL: Kako je onda Crkva uspjela prijaviti projekte vrijedne 1,2 milijarde kuna, koji će biti izvedeni?

Zato što Crkva nije obveznik javne nabave, već se tretira kao privatni investitor. Upravo taj sustav javne nabave jako usporava proces. To uključuje javnu nabavu za projektiranje, koja sa žalbenim rokom traje tri mjeseca, onda slijedi projektiranje, pa nova javna nabava za izvođača radova, koja opet traje tri mjeseca. Novim izmjenama Zakona o obnovi donesen je Pravilnik o jednostavnoj javnoj nabavi, gdje su povišeni pragovi vrijednosti. Sada se po skraćenom postupku može ugovoriti izrada projektne dokumentacije u vrijednosti do milijun kuna, kao i izvođenja radova do 39 milijuna kuna. To je znatno pojednostavilo proceduru i skratilo je na 18 dana. Šteta da te izmjene nisu donesene ranije. Puno se vremena izgubilo.

NACIONAL: Zašto Grad nije aplicirao za obnovu vodovodne ili prometne infrastrukture, za što vas također optužuju?

Aplicirao je. Vodoopskrba i odvodnja je aplicirala i oni trenutačno rade na postupku dokazivanja da se zbog potresa dogodio pomak unutar vodovodne mreže. VIO ima monitoring podzemnih pomaka i skenere na kojima se ti pomaci mogu utvrditi. No postoji veliki projekt rekonstrukcije vodovodne mreže vrijedan dvije milijarde kuna „Zagreb 2018.“ s kojim VIO aplicira na fondove EU-a, mimo Fonda solidarnosti. S druge strane, Gradski ured za prostorno uređenje i graditeljstvo, Sektor za ceste, prijavio je projekt obnove za sve gradske mostove. Prije toga naručen je elaborat od Građevinskog fakulteta u Zagrebu, kako bi se mogla razlikovati oštećenja nastala nakon potresa od onih koja su postojala prije. Za to će se uspjeti povući nekih 42 milijuna kuna, koliko iznosi procijenjena šteta. Ideja je i da se prijave sve nerazvrstane ceste na području Grada Zagreba, na čemu surađujemo s ministrom Butkovićem. Nadam se da ćemo uspjeti.

 

‘Postavlja se pitanje prioriteta i pitanje zašto je baš taj stan koji koristi predstojnik Ureda premijera, gospodin Zvonimir Frka-Petešić, obnovljen, od svih ostalih nekretnina koje država ima u vlasništvu’

 

NACIONAL: Tjednik Nacional prošloga tjedna objavio je priču o tome kako je ured Državne nekretnine promptno obnovio stan u državnom vlasništvu u kojem živi predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić. Sve to događalo se prije vašeg mandata, a zgradu su obnovili sami suvlasnici. Kako komentirate taj slučaj?

Za početak, radi se o samoobnovi. Dakle, država nije obnovila zgradu, nego samo njegov stan. Naravno, postavlja se pitanje prioriteta i pitanje zašto baš taj stan od svih nekretnina koje država ima u vlasništvu. Dobar primjer postojanja dvostrukih standarda je ona famozna zgrada na uglu Petrinjske i Đorđićeve koju je potres uništio. Otkad smo preuzeli vlast u Gradu, vršimo pritisak preko svog Komunalnog redarstva prema Ministarstvu graditeljstva i prema Državnom inspektoratu i Građevinskoj inspekciji. Čak smo platili vještaka statičara koji je dokazao da je zgrada izgubila mehaničku otpornost i stabilnost. Budući da ta zgrada predstavlja opasnost za ljudske živote, bez obzira na žalbu suvlasnika, konačno se ide u rušenje. Takvih lokacija ima nekoliko desetaka po gradu i vjerujem da je ovo „prva lasta“.

NACIONAL: Činjenica je da obnova stambenih zgrada i privatnih kuća nije krenula ni nakon promjene Zakona. Kao što ste obećali, zaposlenici Grada stavljeni su na raspolaganje Ministarstvu graditeljstva i Fondu za obnovu. No rezultati toga se ne vide. Zašto?

Točno, šesnaestero gradskih zaposlenika je u Ministarstvu, a troje u Fondu. Napominjem da su mobilni timovi Grada kontaktirali pet tisuća ljudi koji su imali crvenu naljepnicu i pomagali im sakupiti dokumentaciju i ispuniti formulare. Osim toga, iz proračuna Zagreba za 2022. alocirali smo za obnovu 160 milijuna kuna, što je onih 20 posto s koliko Grad sudjeluje, dok 80 posto daje država.

A onda smo i kroz tri gradska poziva Ureda za gospodarstvo podijelili 30 milijuna kuna privatnim vlasnicima kuća za štete do 50 tisuća kuna. Možda se to ne vidi i ne zna, ali to je odrađeno. No u cijeloj toj priči Gradu Zagrebu ruke su napola vezane. S novom v.d. ravnateljice Fonda za obnovu Snežanom Penović dobro surađujem i ona me uvjerava da početkom veljače kreću organizirana obnova prve višestambene zgrade, izgradnja prve zamjenske obiteljske kuće, kao i sanacija jedne kuće.

NACIONAL: Da nisu prošle dvije godine od potresa, to bi možda bila i dobra vijest, ali ovako je tragikomično. A što je s Donjim gradom, koji je zaštićena kulturna cjelina?

Kod obnove Donjeg grada mora se imati na umu da je svaka kuća konstrukcija za sebe, koja zahtijeva zaseban elaborat i projekt sanacije. Ono što je dobro, koncem veljače planira se nekonstruktivna obnova zgrada u Donjem gradu sa zelenom naljepnicom, kojih je jako puno, točnije – ima ih 875. To znači obnovu dimnjaka, zabata, krovišta i fasada, koja će se raditi u blokovima i biti brzo vidljiva. Dogovaramo dinamiku tih radova s Fondom, kako bi se napravila privremena regulacija prometa u pojedinim dijelovima grada. I ministrica kulture zatražila je od Zavoda za prostorno uređenje da što prije izađe sa svojom studijom o cjelovitoj obnovi Donjeg grada, koja je već pripremljena. Ministrica smatra da će ta studija pokazati i kako su pročelja na koja je pričvršćena tramvajska i rasvjetna mreža također stradala u potresu. Mi je u tome podržavamo i nadamo se da bismo kroz to mogli izvući novac iz Fonda solidarnosti za obnovu fasada. Dovijamo se na razne načine i vjerujemo da je za to moguće pripremiti projektnu dokumentaciju do lipnja.

Nekonstrukcijska obnova koja obuhvaća 875 zgrada u zagrebačkom donjem gradu (lijevo). Projekt nove gradske knjižnice koja predviđa rekonstrukciju postojeće Zgrade Paromlina, uz nadogradnju organske reflektirajuće konstrukcije. Radi se o vrlo skupom projektu, od preko 300 milijuna kuna (desno). FOTO: Grad Zagreb (studije i projekti)

NACIONAL: Nacional je razgovarao s više ravnatelja gradskih muzeja kojima je osnivač Grad Zagreb, a koji su sami pripremili projekte, no žale se na lošu komunikaciju s Gradom, kao i na činjenicu da je na čelu Ureda za kulturu i dalje v.d. pročelnica koja se ne usuđuje donositi odluke. Komentar?

Ja tu moram stati iza Gradskog ureda za kulturu koji u okviru svojih mogućnosti radi sve što može. Mogu potvrditi da je ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović bio više puta na sastancima u Gradu. Znam da je njemu jako stalo do toga da obnova što prije počne, ali oni prije toga moraju još iseliti dio fundusa i objediniti svoj projekt sa Školom primijenjene umjetnosti, s kojom dijele zgradu. Gradonačelnik Tomašević želio bi da Grad koordinira proces projektiranja, prijavljivanja i izvedbe radova u svim ustanovama kojima je osnivač i da to bude centralizirano. Svjestan sam da su neki ravnatelji počeli pripremati projektnu dokumentaciju i prije nego što smo mi preuzeli Grad i cijenimo njihove napore. No sada moramo uskladiti djelovanje. U svakom slučaju, dobra volja postoji s naše strane i potrudit ćemo se imati bolju komunikaciju.

NACIONAL: Upravo zbog činjenice da na čelu niza ureda još uvijek imate v.d. pročelnike mnogi vam zamjeraju sporost u donošenju odluka i tvrde da Grad na mnogo planova stoji. Zašto je tako?

Mi smo jako temeljiti i želimo biti legalisti do kraja i poštovati proceduru. Podsjećam da je preustroj Gradske uprave nastupio 1. siječnja 2022. kada je broj gradskih ureda smanjen s 27 na 16, a prije toga nismo mogli raspisati natječaje za nove, objedinjene urede. Za urede koji su ostali isti natječaji su pokrenuti i provode se prema zakonskoj proceduri – pisani dio, intervju, razgovor s gradonačelnikom. To traje, puno se ljudi prijavilo. Do sada su imenovane nova pročelnica Ureda gradonačelnika i nova glasnogovornica. No morali smo poništiti dva natječaja – za “mega” Ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, kao i za Gradski ured za upravljanje imovinom, jer nismo bili zadovoljni kandidatima. Želimo dobiti najbolje kandidate, ne po stranačkom ključu, već isključivo prema stručnosti.

NACIONAL: Zašto mislite da će vam se na te natječaje javiti stručni ljudi koji se slažu s vašim politikama i političkim uvjerenjem? Ne bojite li se da će vam proći mandat u ekipiranju ureda?

Ta opasnost postoji. No mi ćemo, u svakom slučaju, do ožujka imati sistematizirano svako radno mjesto. Otkad sam u politici čitam i literaturu iz političke teorije. Nedavno sam čitao najnoviju knjigu Francisa Fukuyame u kojoj debatira o tome zašto su neke države, prije svega u gospodarskom smislu, uspješnije od drugih. Na primjer, skandinavske države i Njemačka. Zaključak je da u tim zemljama politička i operativna razina vlasti ne interferiraju. Dakle, javni službenici, koji su profesionalci i ne mijenjaju se, trebali bi provoditi politiku onih koji su izabrani u izvršnu vlast.

U Hrvatskoj se to uglavnom ne događa, a jedan od problema je, kao što znate, da gradonačelnici prema Zakonu o lokalnoj samoupravi ne mogu dovesti svoj tim pročelnika, koji bi onda po završetku mandata i otišli. I gradonačelnik je nedavno neformalno razgovarao s ministrom Malenicom i ovaj je podržao stav da bi pročelnike trebalo tretirati kao ministre u Vladi i politički ih imenovati na mandat.

 

‘Istina je, mi ‘gasimo požare’: intenzivno radimo na planu zbrinjavanja otpada, što je najveći zagrebački problem. Već smo osposobili mini centar za gospodarenje otpadom i uskoro će doći i drobilice’

 

NACIONAL: Pa ipak, iako želite biti legalisti, greške su se dogodile. Prošloga petka je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ustvrdilo da ste gradonačelnik Tomašević, vi i Danijela Dolenec, kao njegovi zamjenici, prekršili zakon imenovanjem članova Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga. Kako to komentirate?

Imenovanja Uprave i Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga izvršena su sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima te su članovi Uprave i Nadzornog odbora upisani u sudski registar nadležnog trgovačkog suda, što ne bi bilo moguće da nije poštovana zakonom propisana procedura. Odluka Povjerenstva još mi nije dostavljena pa nisam upoznat s detaljima obrazloženja, a kad zaprimim odluku razmotrit ću sve pravne mogućnosti koje mi stoje na raspolaganju, pa tako i podnošenje tužbe Upravnom sudu.

NACIONAL: Za novu ravnateljicu Zagrebačkog velesajma imenovana je Renata Suša, bivša šefica Infrastrukture. Godinama se raspravlja o budućnosti Velesajma, imate li viziju – što napraviti s tim prostorom i aktivnostima, koje su se svake godine samo smanjivale. Što s paviljonima čiji hladni pogon košta milijune kuna javnog novca?

Uh! Za taj prostor napravljene su brojne studije. Profesor Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, na primjer, puno je na tome radio. Dugoročno gledano, Velesajam prvo treba integrirati u tkivo Novog Zagreba, maknuti ograde, učiniti ga javnim prostorom. Naravno da gradu treba kongresna dvorana, bilo je ideja i o novoj koncertnoj dvorani Filharmonije, koja mi se sviđa. Čak mislim da je to odličan prostor i za studentski kampus. Smatram da bi one paviljone koji su zaštićeni kao kulturno dobro trebalo urediti i privesti novoj svrsi. Što se ostalih paviljona tiče, trenutačno su neki djelomično u funkciji sporta i rekreacije, a kako se bliži obnova fakultetskih zgrada, vjerujem da će se u neke od njih na nekoliko godina useliti studenti. Što je možda i dobro – unijet će neku novu živost u taj prostor. U njih bi se mogli privremeno useliti i neki gradski uredi. No, prije svega, treba dati priliku novoj ravnateljici da ponovo oživi aktivnosti Velesajma, osmisli neke nove specijalizirane sajmove, da mu udahne novi život.

NACIONAL: Nacional je u prošlom broju pisao o tome kako je savjetnik pokojnog gradonačelnika Vladimir Gruborović povezan s poslovnim prostorom u Vrbanima III, s kojeg padaju fasadne ploče. Njega se spominjalo i u kontekstu sumnjivog financiranja zagrebačke žičare, međutim, on je i dalje zaposlenik Grada, ima na korištenje auto i ne dolazi na posao. Što je s tim slučajem?

Sada, kada smo uveli novu sistematizaciju, njegovo radno mjesto posebnog višeg savjetnika gradonačelnika – specijalista više neće postojati. Naime, prema novim Načelima o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada u gradskim upravnim tijelima, ukinuta su radna mjesta viši stručni savjetnik gradonačelnika i poseban viši savjetnik gradonačelnika – specijalist, među koja spada i ono na koje je raspoređen i gospodin Ivica Lovrić. U ovom trenutku ne znam još kakav će biti njihov budući status – nekima će biti ponuđena nova radna mjesta, neki će biti stavljeni na raspolaganje.

‘Gradonačelnik je nedavno neformalno razgovarao s ministrom Malenicom i ovaj je podržao stav da bi gradske pročelnike trebalo tretirati kao ministre u Vladi’, rekao je Korlaet novinarki Nacionala. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kako komentirate skandal oko tipskih kuća za obnovu Banije koje je predstavio Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje? Budući da u tome nije konzultirana struka, a ni katalog s tipskim kućama koji je još u travnju prošle godine Arhitektonski fakultet u Zagrebu donirao Ministarstvu graditeljstva, dekan Arhitekture Bojan Baletić izašao je iz Savjeta za obnovu. I vi ste sudjelovali u izradi tog kataloga, jeste li iznenađeni takvim postupkom Vlade?

Taj katalog rezultat je velikog napora profesora Arhitektonskog fakulteta, koji je ponuđen Ministarstvu graditeljstva pro bono. Imali smo i nekoliko sastanaka u Ministarstvu i onda je to stavljeno na policu, ne znam zašto. To je uručeno ministru Horvatu, a ja uopće ni ne znam je li to ikada došlo do Hanžeka. Mene tu zapravo najviše brinu procedura i koordinacija, jer djeluje kao da je državni tajnik u odabiru tipskih kuća djelovao samostalno. Od tri tipske kuće koje je Hanžek ponudio, arhitektonska struka na kraju se složila s dvije – višestambenom i tradicionalnom. Dekan Baletić je sada s Rajkom Bunjevac iz Hrvatske komore arhitekata smislio protokol koji će omogućiti da se dođe i do drugih, novih rješenja.

NACIONAL: Što će biti s Paromlinom i Gredeljem, koje Grad neće prodavati, a i dalje su ruglo u samom centru grada?

Za Paromlin je proveden javni natječaj za Gradsku knjižnicu i već se radi izvedbeni projekt i ishođena je građevinska dozvola. Zgrada Paromlina će se rekonstruirati, uz nadogradnju organske reflektirajuće konstrukcije. Radi se o vrlo skupom projektu, od preko 300 milijuna kuna, za koji će Grad aplicirati na mehanizam ITU. Što se Gredelja tiče, ima nekoliko studija – jednu je naručio Gradski ured za gospodarstvo, a drugu Svjetska banka.

Projekt Studija 3LHD je izvrstan, ali taj prostor morat će se rješavati kroz javni urbanistički natječaj, nadam se s međunarodnim žirijem. Kao što je bio i za Blok Badel, na kojem je pobijedio jedan portugalski ured. Po tom projektu sada će se raditi na urbanističkom planu uređenja. Predviđeni su javni trg, kulturni centar, poslovni i komercijalni sadržaji i zeleni krov, po kojem će se moći šetati. Četvrta lokacija industrijske baštine je bivša klaonica Zagrepčanke, za koju bi trebalo prvo napraviti konzervatorski elaborat, a kroz godinu dana trebao bi biti donesen UPU i onda se raspisuje natječaj. Vjerujem da će do kraja našeg mandata svi ti projekti biti započeti.

NACIONAL: Mnogi vam zamjeraju da zbog bavljenja dnevnim problemima i stanjem koje ste zatekli, niste ponudili viziju razvoja grada?

Istina je, mi “gasimo požare”: intenzivno radimo na planu zbrinjavanja otpada, što je najveći zagrebački problem. Već smo osposobili mini centar za gospodarenje otpadom, a uskoro će doći i drobilice i tako će Grad preuzeti posao koji su do sada radila privatna poduzeća. Traži se i lokacija za kompostanu. Što se tiče vizije razvoja, meni kao urbanistu koji sam se time bavio i na Fakultetu, novi GUP je svakako ambicija. Ali to je na dugom štapu, jer mora biti usklađen s pravilnikom planova nove generacije, koji još nije donesen. Stoga smo se prihvatili izrade Izmjena i dopuna postojećeg GUP-a za koje mislim da je realno da budu donesene do kraja iduće godine.

NACIONAL: Vaš profesor i kolega s fakulteta Nenad Fabijanić kaže da je tri puta pisao Gradu s molbom za razgovor oko održavanja Spomenika domovini, koji je oštećen potresom, ali odgovor nije dobio. Hoćete li ga pozvati?

Hoću, naravno. Bila nam je gužva, vjerujem da profesor to razumije.

Komentiraj