Ivica Lovrić, pročelnik za obrazovanje, govori kako će organizirati predstojeću školsku godinu, ističe da je Grad već uložio 20 milijuna kuna u obnovu obrazovnih ustanova i traži pomoć države

Potres koji je 22. ožujka zadesio Zagreb i okolicu ostavio je iza sebe pustoš, a posebno su stradali objekti u užem središtu grada te oni u istočnim predgrađima Zagreba. Podrhtavanje od 5 i pol prema Richteru nije poštedjelo ni škole pa je nakon tih deset sekundi bez mogućnosti pohađanja nastave ostala polovica zagrebačke djece.

Kako kaže Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, trenutačno je u Zagrebu oštećeno 175 objekata škola i vrtića, od ukupno njih 435. Od stotinu tisuća školske djece, nakon potresa u škole nije moglo ući gotovo 50 tisuća školaraca. Sad je situacija nešto bolja jer se dosad obnavljalo oštećene objekte, ponajviše one s najmanjim oštećenjima, u što je Zagreb uložio oko 20 milijuna kuna. No tek slijede veći radovi, za koje Grad traži pomoć države. U novoj školskoj godini u svoje škole neće ići oko 6500 zagrebačkih školaraca, oko 2600 osnovnoškolaca i oko 3800 srednjoškolaca. Za njih će Grad organizirati prijevoz do najbližih škola, onih koje su dosad nastavu imale u jednoj smjeni. Budući da će većina škola čije su zgrade neupotrebljive nakon potresa nastavu za svoje učenike organizirati na više lokacija, odnosno u više obližnjih škola, zbog nedostatka prostora, Grad Zagreb uputio je zahtjev Ministarstvu znanosti i obrazovanja za zapošljavanjem 20-ak stručnih suradnika jer bi stručna služba inače bila nedostupna.

Pročelnik Ivica Lovrić kaže: „Kao što je poznato, postoje tri kategorije oštećenja nakon potresa – crvena, žuta i zelena. Crvenom su označena četiri školska objekta, a njih 23 žutom. Bilo je donedavno 39 objekata koji su prvotno nakon potresa imali žutu oznaku, ali njihov se broj od ožujka smanjio jer smo doslovno dan nakon potresa počeli s pregledom i sanacijom objekata. Nismo prestali obnavljati, a počelo se, naravno, obnavljati one objekte s najmanjim oštećenjima. Bilo je objekata u kojima su dimnjaci bili problem pa se to saniralo i sad su upotrebljivi i slično. Zelenih objekata s oštećenjima imali smo 119, danas ih imamo 80 jer smo dosad obnovili 68 objekata. Šezdeset šest objekata bilo je izvorno u zelenoj kategoriji, a dva objekta bila su u žutoj kategoriji. Od crvenih nismo obnovili nijedan, no to će se dogoditi za godinu, najviše dvije. Od 175 objekata želja nam je 160 objekata obnoviti do 1. rujna, do početka školske godine, a preostalih 13, s najvećim oštećenjima, 12 škola i jedan učenički dom, u sljedeće dvije godine.“

Što se tiče novca za obnovu školskih i vrtićkih objekata, Lovrić kaže da zasad troškove obnove pokriva samo Grad, ali iz nekoliko razloga očekuju pomoć Ministarstva. Ponajprije jer bi trebao stići novac iz EU fondova: „Drugi je razlog što je država, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, dužna pomoći u obnovi onih objekata u kojima je ugrožena sigurnost učenika. Mi pripremamo dokumentaciju za to. Takvih je objekata, dakle onih u kojima je ugrožena sigurnost, 55, a ta se ugroza određuje odlukom sudskog vještaka. Nije svugdje ugrožena sigurnost, ali šteta postoji i ona je znatna. Očekujemo da će se dobar dio od 600 milijuna eura pomoći europskog Fonda solidarnosti utrošiti upravo na obnovu škola i vrtića. Koliko znam, Vlada je i pred realizacijom kredita Svjetske banke za obnovu javnih objekata pa vjerujem da će se i tu dobiti dio sredstava. Očekujemo i da će Vlada pomoći još nekim izvorima koje će pronaći u proračunu. Bilo bi neprirodno da to sve Grad Zagreb financira sam, solidarnost države nije upitna. Dosad je Grad izravno u sanaciju objekata oštećenih nakon potresa uložio 20-ak milijuna kuna. Krenuli smo s obnovom onih koji su najmanje oštećeni, a ta se šteta mjeri, primjerice, cijenom materijala koji smo kupili, koji su onda domari koristili za popravke. Na primjer, obnova V. gimnazije, na kojoj su u tijeku završni radovi, koštala je osam milijuna kuna. Ukupni se troškovi ne mogu znati sada, ali bit će jako visoki.“

Budući da je u Zagrebu od 100.000 školske djece njih polovica pogođena potresom, odnosno oštećeni su objekti u koje je upisano 50.000 djece, moralo se krenuti u obnovu odmah. Kako kaže Lovrić, cilj je gradskih vlasti da se broj djece koja do početka školske godine neće moći pratiti nastavu u svojim školama svede na 2600 osnovnoškolaca i oko 3800 srednjoškolaca:

„Moram reći da su ravnatelji škola koje primaju učenike stradalih objekata, kao i oni koji će morati nastavu pohađati na privremenim lokacijama, jako pozitivni oko cijele situacije. Zadovoljni su zato što vide da se radi punom parom, da se pronašlo rješenje koje je, čini mi se, ipak najbolje u danim okolnostima.“

No, kao i u svim nepredviđenim situacijama, problema bi moglo biti. Jedan od njih su, saznaje Zagreb News u razgovoru s roditeljima i ravnateljima, autobusi koji će djecu prevoziti na sekundarne lokacije jer bi se mogle događati gužve u prometu, čime će proces nastave biti ugrožen. No, bez obzira na sve, Lovrić je uvjeren da do takvih problema neće doći i da će autobusi voziti bez problem