Meteorologinje DHMZ-a potvrđuju ‘Procjenu rizika od velikih nesreća u Gradu Zagrebu’ koju je izradio Ured za upravljanje hitnim situacijama
U dokumentu “Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Zagreba” navodi se da postoji velika mogućnost od čak 98 posto da Zagreb pogodi teški i opasni temperaturni val. Najrizičnijim dijelovima smatraju se Donji Grad, Medveščak, Trešnjevka-sjever, Trnje i Maksimir. Rizik se određuje prema takozvanim toplinskom otocima i ranjivosti stanovništva. Toplinski otoci su područja Grada koja su znatno toplija od ostalih naselja u njemu.
U dokumentu piše: “Rizik od pojave toplinskih otoka procjenjuje se na osnovu rezultata znanstvenih istraživanja o pojavi toplinskih otoka na području Zagreba, podataka o odnosu izgrađenih i zelenih površina te uzimajući u obzir gustoću naseljenosti gradskih četvrti i prevladavajuće nadmorske visine unutar područja gradske četvrti.”
Tanja Renko iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a kaže da takva mogućnost toplinskog vala ne čudi. “Toplinski valovi koji mogu djelovati na zdravlje pojavljuju se posljednjih godina, i to ne samo na području Grada Zagreba već u cijeloj Hrvatskoj u ljetnim mjesecima. To ne iznenađuje, s obzirom na to da je prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji razdoblje od 2015. do 2019. pet najtoplijih godina otkad postoje mjerenja, a od 2010. do 2019. najtoplije desetljeće otkad postoje mjerenja. Pritom DHMZ već godinama, u suradnji s Ministarstvom zdravstva, HZJZ-om, Crvenim križem i drugima, provodi mjere za ublažavanje toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje, u sklopu Akcijskog plana za zaštitu od vrućina. Od 15. svibnja smo i ove godine započeli izdavati upozorenja na toplinske valove”, rekla je Tanja Renko za Zagreb News.
Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju DHMZ-a kaže da su prilikom toplinskog vala najugroženije osjetljive skupine poput male djece, kroničnih bolesnika, starijih ljudi kao i svih koji rade na otvorenom.
“Što je temperatura zraka viša, čovjeku je sve toplije i on se pokušava rashladiti. Poznato je da zdrav čovjek ima temperaturu tijela između 36 i 37 Celzijevih stupnjeva. Kako bi tijelo otpustilo višak topline, dolazi do širenja krvnih žila, premještanja tople krvi iz unutrašnjosti tijela prema površini kože i njenog hlađenja. Hlađenje kože i krvi pospješuje i znojenje, nakon čega se ohlađena krv vraća u unutrašnjost tijela i hladi ga. Kad se tijelo dovoljno ohladi, prestaje i znojenje, a krvne žile se sužavaju. U procesu hlađenja bitno je da su žile dovoljno elastične. Ako nisu ili pak postoje poteškoće s krvnim tlakom, može doći do pojačanog rada srca, srčanih aritmija i općenito drugih poteškoća. Prilikom znojenja organizam gubi tekućinu i elektrolite, što kod nekontroliranog znojenja može uzrokovati dehidraciju, trombozu, inzult mozga ili infarkt srca. Važno je držati se uputa zdravstvenih stručnjaka.”
Dunja Plačko Vršnak iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a kaže da se prema – do sada raspoloživom ali nepotpunom – prognostičkom materijalu vezanom uz dugoročne prognoze, i ovoga ljeta predviđaju više temperature od uobičajenih. Dugoročna prognoza za ljeto odnosi se na razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza.
“Uz takvu prognozu ne može se isključiti mogućnost pojave toplinskih valova, odnosno niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje. Međutim, prognoza takvog događaja ne može se dati na sezonskoj skali, već tijekom ljeta valja pratiti službene vremenske prognoze za kraće razdoblje koje će, bude li potrebno, prema dosadašnjoj praksi sadržavati upozorenje na vrućinu. Tijekom ljeta mogući su i prodori hladnog zraka, tj. kraća razdoblja s temperaturom nižom od uobičajene. Godine 2015. na jugu Hrvatske toplinski val je trajao gotovo bez prestanka od sredine srpnja do sredine kolovoza. S druge strane, iako je ljeto 2014., kao i sva ljeta u drugom desetljeću 21. stoljeća, prema klimatološkoj ocjeni bilo većinom toplije od prosjeka, te godine nisu zabilježeni toplinski valovi”, objasnila je Dunja Plačko Vršnak.
Iako temperatura zraka u Zagrebu nije svake godine viša od prethodne nego postoje varijacije, dugogodišnja mjerenja opservatorija Zagreb Grič pokazuju da srednja godišnja temperatura ima pozitivan trend uz porast od 1,1 Celzijev stupanj u 100 godina.
“Pri tome je 2019. godina, uz prosjek od 14,2 Celzijeva stupnja, bila najtoplija. Ako se izdvoji 20 najtoplijih godina otkad su mjerenja započela na opservatoriju 1862. godine, čak njih 16 je zabilježeno od 2000. godine do danas. Od ostale četiri, dvije su zabilježene u posljednjem desetljeću 20. stoljeća, a dvije su s početka mjerenja. Da će temperatura rasti i u budućnosti, pokazuju sve simulacije klimatskih modela, neovisno o tome koji scenarij emisija i koncentracija stakleničkih plinova se razmatra. Simulacije se najčešće rade do kraja 21. stoljeća te se uočava da je porast temperature prema kraju stoljeća najveći. U prirodi je čovjeka da se prilagođava promjenama, no što su one veće, to je prilagodba teža. Tim više što se ne mijenja samo temperatura, već i klimatski sustav. Pritom neće biti dovoljna prilagodba u zdravstvenom sustavu, već će posljedice biti očite u svim segmentima života”, zaključila je Lidija Srnec.
Komentari