Sigurna opskrba: ‘LNG terminal na Krku u samo godinu dana opravdao je investicije’

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

Početak rada terminala, 1. siječnja ove godine, označio je i novo razdoblje razvoja tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe, a dosad je na terminal pristalo 19 brodova za prijevoz LNG-ja iz Katara, Nigerije, SAD-a, Belgije, Egipta…

S posljednjim danom ove 2021. godine LNG terminal na Krku obilježit će prvu godinu svojeg postojanja u kojoj je u potpunosti ispunio očekivanja stručnjaka i opravdao investiciju u ovaj geopolitički, gospodarski i energetski iznimno važan objekt. Terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku s komercijalnim je radom krenuo 1. siječnja ove godine dolaskom prvog broda za prijevoz LNG-a „Tristar Ruby“ koji je terminalu isporučio prvi komercijalni teret ukapljenog prirodnog plina za jednog od zakupaca kapaciteta. Početak rada terminala označio je i novo razdoblje razvoja tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, jer je diverzifikacijom dobavnih pravaca plina značajno smanjena ovisnost o uvozu iz samo jednog izvora. Realizacijom ovoga projekta Hrvatska je osigurala novi dobavni pravac prirodnog plina i tako dodatno povećala sigurnost opskrbe prirodnim plinom.

No terminal nije donio sigurnost novog dobavnog pravca samo Hrvatskoj, već i u dijelu jugoistočne i središnje Europe. U ovom trenutku usluge terminala koristi pet zakupaca, odnosno korisnika terminala koji su do kraja plinske godine 2026./2027. zakupili gotovo sve raspoložive kapacitete. Većina zakupaca dolaze izvan Hrvatske, čime potvrđuju važnost terminala kao izvora dobave prirodnog plina. Do posljednjeg dana ove 2021. godine na terminal će biti dostavljeno više od 2,7 milijuna prostornih metara LNG-a, odnosno u transportni sustav Hrvatske bit će otpremljeno nešto manje od 1,6 milijardi prostornih metara prirodnog plina, što čini više od 50 posto svih ulaznih količina prirodnog plina koji ulazi u transportni sustav Hrvatske, potvrdio je za Megawatt Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja je izgradila i upravlja terminalom na Krku. Od početka njegova rada na terminal je pristalo ukupno 19 brodova za prijevoz LNG-a koji su svoj dragocjeni teret dopremili iz Katara, Nigerije, SAD-a, Belgije, Trinidada i Tobaga, Egipta i Francuske. Ovaj podatak potvrđuje fleksibilnost koju terminal daje regionalnom plinskom tržištu jer i Hrvatska i zemlje iz kojih dolaze zakupci kapaciteta ne ovise više isključivo o ruskom plinu, već ga mogu dopremiti iz bilo kojeg dijela svijeta u kojem se plin u tom trenutku može nabaviti po povoljnijoj cijeni.

‘LNG terminal na Krku predstavlja sigurno i pouzdano mjesto za dostavu LNG-ja i opskrbu Hrvatske prirodnim plinom’, rekao je Hrvoje Krhen, direktor tvrtke LNG Hrvatska. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Iako je od početka komercijalnog rada prošlo manje od godinu dana, već je pokrenut razvoj nekoliko projekata čime će se omogućiti nove usluge korisnicima terminala i unaprijediti cjelokupno poslovanje tvrtke. Jedna od novih, ali već realiziranih usluga je pretovar LNG-a s FSRU broda (plutajućeg prihvatnog terminala) na mali brod za prijevoz LNG-a. Ta je operacija izvedena krajem svibnja ove godine na brod za prijevoz LNG-a imena „Avenir Accolade“ koji je po završenoj operaciji prihvata zaplovio prema LNG terminalu HIGAS na Sardiniji, gdje je predao svoj teret. Ovom je operacijom Hrvatska proširila mogućnost trgovanja ukapljenim prirodnim plinom i morskim putem, a ne samo kopnenim. Tom je operacijom Hrvatska stavljena na kartu Europe i svijeta kao država u kojoj je moguće preuzeti manje količine LNG-a te ih prevoziti do konačnih odredišta, kao što je primjerice bunker stanica za opskrbu LNG-om ili za punjenje drugih brodova koji koriste LNG kao pogonsko gorivo.

Informacija o prvom tzv. small scale LNG pretovaru na Mediteranu od izuzetne je važnosti kako za hrvatski turizam, brodski promet, tako i za cestovni teretni promet pa i za budućnost Luke Rijeka. Ovaj potpuno novi poslovni model, upozoravaju iz tvrtke LNG Hrvatska, otvara brojne mogućnosti u navedenim sektorima jer se njime omogućava tzv. bunkering, odnosno projekt izgradnje stanice za opskrbu brodova i teških cestovnih vozila LNG-om kao alternativnim gorivom za pogon brodskih strojeva i motora kamiona. Podatak da će do 2040. oko 50 posto Jadrolinijinih brodova i trajekata koji voze u linijskom pomorskom prometu kao pogonsko gorivo koristiti upravo LNG, ali i činjenica da sve više velikih turističkih kruzera napušta dizelsko gorivo i prelazi na pogon LNG-em, jednako kao što to čine i teretni brodovi trgovačkih mornarica širom svijeta i teška cestovna vozila za transport roba kopnom ukazuju na dodatnu važnost budućeg LNG terminala za energetsku, ali jednako tako i gospodarsku budućnost Hrvatske. Krhen je također potvrdio da je pri kraju i realizacija projekta pretovara LNG-a s FSRU broda u kamione za prijevoz ukapljenog prirodnog plina te se očekuje da će ta usluga biti dostupna korisnicima terminala već tijekom veljače 2022. nakon što završi postupak ishođenja svih potrebnih dozvola. „Na temelju svega navedenog te promatrajući dosadašnji rad rekao bih da LNG terminal na Krku predstavlja sigurno i pouzdano mjesto za dostavu LNG-a i opskrbu Hrvatske prirodnim plinom“, zaključio je Krhen.

Hrvatska i zemlje iz kojih dolaze zakupci kapaciteta LNG terminala ne ovise više o ruskom plinu, već ga mogu dopremiti iz bilo kojeg dijela svijeta u kojem je cijena plina povoljnija

Projekt koji još preostaje za realizaciju u narednim godinama jest potprojekt gradnje tzv. “bunkering” postaje, odnosno stanice za opskrbu brodova i teških cestovnih vozila ukapljenim prirodnim plinom kao alternativnim gorivom za pogon brodskih strojeva i motora kamiona. U prilog razvoju tog potprojekta idu i do sada razrađeni scenariji razvoja gospodarstava i prometa u energetskoj tranziciji te modeli definiranja potencijala regionalnog tržišta LNG-a kao goriva koje gravitira LNG terminalu na otoku Krku. Temeljem tih modela procijenjeno je da će, prema srednjem scenariju korištenja LNG-a u prometu, u 2025. godišnja potražnja za LNG-om u prometu iznositi oko 0,3 milijardi kubika prirodnog plina godišnje, a već 2030. potražnja će narasti na 0,8 milijardi kubika prirodnog plina. Te brojke nesumnjivo opravdavaju ulaganje u izgradnju „bunkering“ postaje.

CEF fond, Instrument za povezivanje Europe od 2014. do 2020., namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije, prepoznao je važnost LNG terminala na Krku ne samo kao novog opskrbnog pravca za dobavu plina za Europu, već i kao lokacije za opskrbu brodova i kopnenih vozila LNG-om kao pogonskim gorivom te je jednim dijelom financirao izradu pripremne dokumentacije za prvu stanicu za opskrbu brodova, teških teretnih vozila i kontejnera LNG-om (LNG Bunkering Station Pilot). Budući da je pripremna dokumentacija izrađena još 2017., stručnjaci tvrtke LNG Hrvatska rade njezinu reviziju i razmatraju optimalnu lokaciju distributivnog centra te potencijalne ‘’bunkering’ stanice iz kojeg bi se LNG putem svih grana prometa mogao otpremati do navedene LNG infrastrukture, potvrdio nam je sredinom ove godine direktor Krhen. „Vjerujemo da će razvoj distributivne stanice biti poticaj tržištu za razvoj manjih opskrbnih stanica. U međuvremenu, pružanjem nestandardnih usluga STS (‘ship to ship’, odnosno opskrba LNG-om s broda na brod) i posebno usluge STT (‘ship to truck’ usluga opskrbe LNG-om s broda na teretno cestovno vozilo-kamion) koju ćemo omogućiti naredne godine, potaknut ćemo realni test tržišta prema kojem ćemo onda planirati kapacitete i kreirati poslovni plan realizacije velike distributivne bunker stanice“, objasnio je tada Krhen. | PROMO

Usluge terminala koristi pet zakupaca koji su do kraja plinske godine 2026./2027. zakupili gotovo sve raspoložive kapacitete. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

OZNAKE:

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.