Ljudska prava u Hrvatskoj: Pregled stanja za 2019. godinu

Kao i prethodnih godina, Kuća ljudskih prava Zagreb i ovo proljeće objavljuje izvještaj Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. Izvještaj je nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja te doprinosima više od 40 organizacija civilnog društva i znanstvenika.

Ovogodišnji izvještaj objavljujemo u trenutku globalne pandemije koronavirusa čiji je utjecaj na ljudska prava već sada bez presedana. U cijelom svijetu pandemija će imati dalekosežne društvene, ekonomske i političke posljedice te negativan utjecaj na ostvarivanje građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.

U Hrvatskoj u ovakvim okolnostima minimalno možemo očekivati stagnaciju u područjima ljudskih prava u kojima smo zabilježili napredak 2019., a realistično je za očekivati značajno pogoršanje u područjima gdje nije bilo pomaka prošle godine.

Usprkos lanjskim pozitivnim gospodarskim pokazateljima, Hrvatska je 2019. i dalje zaostajala za članicama EU-a u rastu plaća. Svaki peti građanin Hrvatske je kraj godine dočekao u riziku od siromaštva. Hrvatska ima problem s regionalnom nejednakošću u dohotku i pristupu zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti. Izgledno je da će se uslijed ekonomskog zastoja i nastupajuće gospodarske krize dodatno povećati ekonomske nejednakosti koje posebno pogađaju ugrožene društvene skupine poput osoba starije životne dobi i djece koji su posebno izložena riziku od siromaštva.

Potreba za fizičkim distanciranjem onemogućila je uobičajeni društveni život koji se gotovo u potpunosti preselio na internet. Međutim, i tu se iznova suočavamo s problemima netolerancije i govora mržnje što su društveni problemi koji ni 2019. nisu bili sustavno rješavani već se njima bavilo samo površno.

Nije napravljen značajan napredak na sustavnom uključivanju manjinskih i ranjivih društvenih skupina koje su i dalje učestalo diskriminirane te ne mogu ostvariti svoja temeljna ljudska prava. Slaba kapacitiranost i internost su i 2019. negativno utjecale na spremnost državnih institucija da održavaju sustav zaštite i promocije ljudskih prava koji se u mnogim područjima urušava još od ulaska u EU.

Nadamo se da će se dosadašnje pozitivno iskustvo i kvalitetan, sustavan i stručan pristup u suzbijanju epidemije i zaštiti zdravlja građana primijeniti i na rješavanje posljedica ove krize. Imperativ je da se ekonomska, društvena i politička rješenja za izlazak iz krize temelje na ljudskim pravima, pogotovo zaštiti ugroženih društvenih i marginaliziranih skupina.

Komentiraj