LJUBLJANA PRED SANKCIJAMA: Rom koji je uništio Sloveniju

Objavljeno u Nacionalu br. 577, 2006-12-04

Zahvaljujući rasističkom progonu romske obitelji Strojan iz sela Ambrusa nedaleko od Ljubljane razotkrivena je ksenofobičnost slovenske vlade i javnosti, a to je tek jedan u nizu skandala s ljudskim pravima u toj državi

Obitelj Mirka Strojana vjerojatno nije nikad pomislila da će u Sloveniji biti protjerana iz svog doma linčom lokalnog stanovništva, a još manje da će to protjerivanje tridesetak članova njegove romske obitelji iz sela Ambrus, 30 km južno od Ljubljane, postati prvorazredno političko pitanje u Republici Sloveniji i veliki slovenski problem u međunarodnim odnosima. Slovenija se posljednjih tjedana našla na udaru svih međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, povjerenika EU za ljudska prava, slobode, pravosuđe. Zbog tragične sudbine jedne romske obitelji Sloveniji se prijeti da joj se neće dopustiti preuzimanje predsjedanja EU dok ne riješi probleme ljudskih prava u svojoj državi, izjavili su neki francuski političari, kao i povjerenik EU za pravosuđe Franco Frattini. U nedavnoj prošlosti EU jedini slučaj takvog pritiska na neku zemlju mogao bi se usporediti s pritiskom na Austriju 1999. Na saveznim izborima 3. listopada 1999. austrijski nacionalist Jörg Haider i Austrijska slobodarska stranka (ÖFP) bili su veliki pobjednici. Početkom 2000. Haiderova stranka ušla je u koaliciju s narodnjacima (ÖVP) i tako se stvorila vlada ÖFP-a i narodnjaka bez socijalista. Prvi međunarodni diplomatski skandal Haider je prouzročio za vrijeme posjeta predsjednika Poljske Lecha Walese, kad mu je rekao da mu je veća širina nego visina, a Poljake je prozvao neradnicima. Za njega nije dolazilo u obzir da se ispriča, jer to čine samo oni koji nemaju kralježnicu. Cinično je izjavio kako barem ima smisla za šalu, tako da se ljudi mogu smijati. Na mjestu koruškog poglavara odbio je prihvatiti rumunjske izbjeglice koje su bile raspoređene u Korušku. Nakon dolaska njegove stranke na vlast Europska unija uvela je sankcije Austriji, a to bi se moglo dogoditi i Sloveniji. Zbog izostanka bilo kakve institucionalne zaštite Strojanovih, Slovenija je od najnaprednije novopridošle članice EU u samo nekoliko posljednjih tjedana u europskoj javnosti i političkim krugovima postala nositeljicom ksenofobije i rasizma u Europi.

Već tjednima slučaj obitelji Strojan, kojoj se ne dopušta povratak u svoj dom i koja živi u izbjegličkom kampu u Postojni, ne silazi s naslovnica svih važnih medijskih kuća. O tome su pisali New York Times, Herald Tribune, tom slučaju posvećena je pažnja i na BBC-ju. Slovenska država, vlada, komisije, ministri, pravobranitelji, gradonačelnici, svi su se odreda bavili traženjem nove lokacije za preseljenje Strojanovih, umjesto da su im osigurali uvjete za povratak u svoj dom. Ministarstvo je u potrazi za lokacijama iznijelo nekoliko prijedloga, koji su izazvali prosvjede građana, peticije, izvanredne sjednice. Državna tijela potpuno su izgubila kontrolu nad cijelim slučajem, počele su padati ostavke, a pučkog pravobranitelja Matjaža Hanžeka, koji je obavijestio EU o slučaju Strojan, verbalno je napao slovenski premijer Janez Janša jer nije htio šutjeti. Obitelj Strojan ima sedamnaestero djece, šest žena i trojicu muškaraca. Jedan od muškaraca iz obitelji nema nikakav policijski dosje, drugi je punoljetni ovisnik o drogama, pa je stoga često krao kako bi se domogao novca za drogu. U Ambrusu su već 12 godina i do smrti “glave obitelji“ Mihe Strojana prije dvije godine nije se uopće govorilo o Strojanima kao problematičnoj obitelji ili kriminalcima. Naprotiv, na pogreb Mihe Strojana došao je velik broj mještana Ambrusa, jer je uživao velik ugled. Kažu da je bio bistar i odrješit čovjek, ono što je obećao, to je i napravio, nije se razmetao riječima niti je bio glasan, samo izravan i otvoren. Nakon njegove smrti svađe između mještana Ambrusa i Strojanovih su učestale, a kulminirale su potkraj listopada kad su Strojanovi zbog straha od linča pred mještanima Ambrusa pobjegli iz svog doma.

Na stranu prognane romske obitelji stali su članovi Društva slovenskih pisaca, koji su prije nekoliko dana pozvali sva državna tijela da obitelji Strojan omoguće povratak kući, da im nakon povratka pruže zaštitu te uvedu red među stanovništvo Ambrusa i okolice, te se humano i dugoročno organiziraju pri rješavanju problema koji su nastali među tamošnjim pukom. Punu potporu Društvu dao je i slovenski PEN. Uz sve to, nedavno je slovenski novinar Anton Judež zatražio azil u Hrvatskoj jer je, kako tvrdi, proganjan u Sloveniji zbog svog angažmana oko ljudskih prava pripadnika nacionalnih manjina u toj zemlji, posebice Roma i tzv. izbrisanih.

U općini Ivančna Gorica općinski vijećnici na izvanrednoj skupštini donijeli su zaključak da romskoj obitelji Strojan iseljenoj u Postojnu neće dopustiti povratak na područje svoje općine, a vlada je priopćila da će ubuduće zamjensku lokaciju za njihov smještaj tražiti uz suglasnost lokalne vlasti.

O pitanjima odnosa prema Romima i zaštiti ljudskih prava s dužnosnicima slovenske vlade govorio je i povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Thomas Hammarberg, a slovenska vlada mu je obećala kako će se cijeli slučaj vrlo brzo riješiti.

Uslijedio je pokušaj da se obitelj Strojan ponovno vrati u Ambrus 25. studenoga 2006. Lokalno stanovništvo tada je odbilo poziv specijalne policije da ukloni prepreke na cesti koja vodi u romsko naselje Dečja Vas i bacalo je kamenje na policiju. U naguravanju do kojega je tom prilikom došlo lakše su ozlijeđeni 50-godišnji muškarac i 45-godišnja žena, kojima je pomoć ukazana u bolnici, ali su zbog prirode ozljeda pušteni na kućnu njegu. Policija je najprije tvrdila da je do toga došlo u naguravanju policije s masom, ali slovenski tisak objavio je fotografije koje pokazuju da je policija upotrijebila pendreke i ozlijedila jednog mještanina.

Zbog intervencije policijskih specijalaca prilikom proturomskih demonstracija u općini Ivančna Gorica smijenjen je direktor Policijske uprave Ljubljana Branko Slak. Dolazak premijera Janeza Janše i jakih policijskih snaga spriječio je tada teže posljedice koje su mogle nastupiti eventualnim sukobom mještana i Roma. Obitelj Strojan, prognanu potkraj prošlog mjeseca s imanja u okolici Ambrusa, nitko ne želi u svojoj blizin. Stanovnici naselja Malo Hudo, čuvši kako Vlada namjerava Strojane preseliti u blizinu njihova mjesta, organizirali su prosvjedni skup s kojeg su predstavnicima lokalne i državne vlasti poručili kako neće Strojane u susjedstvu.

Nisu ih htjeli ni mještani Vrha, čija je suseljanka svoju kuću ponudila Strojanima za novi dom. A prognani Strojani bi, ako ne mogu na vlastito imanje u Dečjoj Vasi, u bilo koje selo u općini Ivančna Gorica. Sad se pregovara o komadiću zemlje u predgrađu Ljubljane koji je u vlasništvu Crkve. Ionako uzavrelu političku atmosferu dodatno je svojim istupom na nacionalnoj slovenskoj televiziji pojačao predsjednik Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič u emisiji “Piramida“, jer je tijekom cijele emisije najgorim riječima vrijeđao predstavnika romske zajednice. Uslijedile su brojne reakcije i optužbe na račun slovenske televizije kako je uopće dopustila Jelinčiču sudjelovanje u emisiji. Više od toga zabrinutost je pobudio podatak da je 73 posto slovenskih građana podržalo Jelinčičeva stajališta o Romima. Slovenski predsjednik Janez Drnovšek izjavio je da je to bila najsramotnija emisija u samostalnoj Sloveniji.

Moglo bi se reći da Janez Janša sad ubire plodove vlastite predizborne kampanje koja je u Dolenjskoj i u drugim slovenskim pokrajinama, gdje su se Romi udomaćili, govorio o ukidanju “romskih privilegija“. Međutim, slučaj Strojan nije jedini problem za slovenski državni vrh kad su u pitanju kršenja ljudskih prava. Puno veći problem su tzv. izbrisani. Prošlog je tjedna, 29. studenoga, europsku metropolu posjetilo izaslanstvo “izbrisanih“, skupine od 18.305 osoba iz Slovenije kojima je slovenska država 14. veljače 1992. oduzela pravo na rad, stanovanje, zdravstveno osiguranje, mirovinu te im nije dopustila dobivanje slovenskog državljanstva samo zbog toga što im jedan od roditelja nije Slovenac. Primio ih je europski povjerenik za pravosuđe i slobode Franco Frattini i politička ljevica europskog parlamenta, a na putu do Bruxellesa posjetili su i francuski parlament 28. studenoga.

Ustavni sud Slovenije je dva puta, 1999. i 2003., proglasio protuustavnim način na koji su te osobe izbrisane s popisa građana s pravom trajnog prebivališta na teritoriju Slovenije. No slovenska vlada do danas nije riješila to pitanje odbijajući priznati valjanost presude Ustavnog suda. Sredinom studenoga u Europskom parlamentu postavljeno je zastupničko pitanje o “izbrisanima“. Postavili su ga europski zastupnici Giusto Catania i Roberto Musaccio. Oni su zahtijevali da Europska komisija odgovori na pitanje kako namjerava natjerati Sloveniju da vrati oduzeta prava “izbrisanima“. Zastupnici su podsjetili i na brojne kritike i optužbe na račun Slovenije koje su iznijele međunarodne organizacije, među ostalima i odbori Ujedinjenih naroda te nevladine organizacije poput Amnesty Internationala. Da slovenski politički vrh ovih tjedana proživljava možda najteže političke trenutke u posljednjih nekoliko godina, pokazuje i niz drugih optužbi, među ostalim i za lažna izvješća o broju krava kad je u pitanju novac namijenjen premijama za njihov uzgoj. Prema izvješću EU, Slovenija je na prvom mjestu po neopravdanom novcu za stočni fond, jer je za poticaje prijavila nepostojeće krave, kako bi uzela više novca. Nadalje, Sud EU za ljudska prava potkraj studenoga odmjerio je novčanu kaznu slovenskoj vladi zbog odugovlačenja sudskih postupaka od 20.000 eura.

Uz sve probleme s EU, Slovenija ne stoji dobro ni kao članica NATO-a zbog svog defetizma kad su u pitanju NATO-ove mirovne operacije. Nakon summita u Rigi Slovenci su odlučili poslati još 12 vojnika u Afganistan, i to na područje Herata na zapadu, gdje nema nikakvih sukoba i opasnosti kao na jugu. Odluku o slanju 12 vojnika u Afganistan u NATO-u su dočekali s razočaranjem, jer će Slovenija u Afganistanu imati samo 66 vojnika, koji će k tomu biti vezani nacionalnim ograničenjima. To znači da zapovjednici snaga NATO-a na terenu neće moći bez dozvole slovenske vlade razmještati slovenske vojnike gdje se za to ukaže potreba. To nije slučaj s Hrvatskom, koja nije članica NATO-a, ali već ima 150 vojnika u afganistanskoj misiji bez nacionalnih ograničenja i planira poslati još 50 dočasnika i časnika. Slovenija je za saveznike u NATO-u postala nepouzdan partner pa se očekuje skori pritisak SAD-a.

Sudar dviju Slovenija

Zbog sudbine obitelji Strojan, koja je privremeno u izbjegličkom kampu kod Postojne, u Ljubljani je sredinom studenoga pred zgradom vlade i parlamenta prosvjedovalo 500 ljudi koji su tražili ostavku ministra unutarnjih poslova Dragutina Matea zbog izjava pred mještanima sela Ambrus kako se obitelj Strojan neće vratiti u svoj dom.

Policija je prigodom prosvjeda pritvorila multimedijalnog umjetnika, nekadašnjeg člana rock grupe Buldožer Marka Brecelja, koji se pridružio prosvjednicima i pokušao preskočiti ogradu pred parlamentom.
S druge strane, u selu Ambrus mještani su oragnizirali proturomski prosvjed, koji je kulminirao policijskim pendrečenjem demonstranata, zbog čega je smijenjen šef ljubljanske policije Branko Slak. I u drugim lokalnim sredinama u kojima se pokušalo smjestiti obitelj Strojan dogodile su se žestoke proturomske reakcije.

‘Pod Janšom su svi Cigani’

Među prosvjednicima u korist obitelji Strojan dominirali su studenti i aktivisti nevladinih udruga, ali je zapaženo i nekoliko istaknutih političara i javnih osoba, među njima glumica Milena Zupančič i bivši ministar vanjskih poslova Ivo Vajgl. Izjavu da su “pod Janšom svi Cigani” prosvjednici su objasnili time što je Vlada svojim miješanjem u sukob između Ambrušana i Strojana pokazala da ne poštuje temeljna načela čovječnosti i demokracije.

Komentiraj

Source:Eduard Šoštarić