LIKOVNO POVEĆALO: Važne i nezaobilazne spone hrvatskih i slovenskih umjetnika

U zagrebačkom Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti postavljena je reprezentativna izložba „Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova“, koju je NMMU realizirao u suradnji s Galerijom Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. Autorice koncepcije i likovnog postava su Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i voditeljica Zbirke slikarstva od 1898. do 1918., i povjesničarka umjetnosti dr. sc. Asta Vrečko, kustosica Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki.

Izložba „Spone – Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova“ rezultat je suradnje NMMU iz Zagreba, Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki i zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Višestoljetni kontakti, druženja i međusobni utjecaji umjetnika s područja hrvatskih i slovenskih zemalja unutar iste države, intenzivirali su se osnutkom Kraljevine Jugoslavije. „Zagreb kao kulturno i obrazovno središte epohe i prostora ujedno je jedini grad novonastale države koji je imao likovnu akademiju. Na čelu Akademije tada je bio jedan od najpoznatijih umjetnika tog razdoblja Ivan Meštrović, a sama Akademija svojim se kvalitetnim obrazovnim programima mogla mjeriti s istovrsnim europskim institucijama“, istaknula je Dajana Marković. U razdoblju između dvaju ratova tu je studiralo gotovo sto slovenskih umjetnika, od kojih su mnogi kasnije obilježili slovensku umjetnost i kulturu kao slikari, kipari, scenografi, likovni pedagozi, kulturni djelatnici, teoretičari i naposljetku kao profesori Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani osnovane 1945. Između umjetnika stvorena su trajna prijateljstva, bivši profesori i studenti postali su kolege, bivši kolege suradnici; sudjelovali su u društvima, izlagali, sjedili u odborima i tako surađivali u oblikovanju prijeratnog i poslijeratnog kulturnog i umjetničkog života. Izložbom je prezentirano stotinjak slikarskih, kiparskih i grafičkih ostvarenja najpoznatijih slovenskih umjetnika, nekadašnjih studenata zagrebačke likovne akademije, između ostalih: Gabrijela Stupice, Zorana Mušiča, Zorana Dideka, Franca Pavlovca, Marija Pregelja, Maksima Sedeja, Mihe Maleša, Nikolaja Pirnata, Franca Goršeta, Franca Miheliča i Zdenka Kalina. Pojedina djela već su bila izlagana u Zagrebu u međuratnom razdoblju i sada su, nakon osamdeset godina, ponovno predstavljena zagrebačkoj publici. Radove slovenskih umjetnika tako će biti moguće pogledati usporedo s radovima njihovih hrvatskih kolega, poput Antuna Motike, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frana Šimunovića, Slavka Kopača i tadašnjih profesora Ljube Babića, Vladimira Becića, Ivana Meštrovića, Krste Hegedušića, Marina Tartaglie i drugih.

Izložba je iznimno problemski, stilski i kulturološki značajna jer definira međusobne utjecaje, povezanost i suradnju slovenskih i hrvatskih umjetnika te ukazuje na neka poznata ključna pitanja koja su interesirala umjetnike obiju sredina tog kompleksnog razdoblja, kao što su pitanje nacionalnog likovnog izraza ili angažirane umjetnosti. Uz djela iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba i Galerije Božidar Jakac, na izložbi su predstavljena i djela iz petnaest javnih zbirki iz Slovenije i Hrvatske te iz više privatnih zbirki i arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izbor i lista umjetnika čija su djela zastupljena na zagrebačkoj izložbi više je nego impresivan: Grga Antunac, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Menci Klement Crnčić, Marijan Detoni, Zoran Didek, Marta Ehrlich, Robert Frangeš Mihanović, Oton Gliha, Olaf Globočnik, France Godec, Franjo Golob, Jože Gorjup, France Gorše, Krsto Hegedušić, Karel Jirák, Leo Junek, Zdenko Kalin, Boris Kalin, Maks Kavčič, Dore Klemenčić, Joza Kljaković, Slavko Kopač, Tomislav Krizman, Frano Kršinić, Stane Kumar, Vladimir Lamut, Peter Loboda, Ivo Lozica, Miha Maleš, Ivan Meštrović, France Mihelič, Jerolim Miše, Antun Motika, Omer Mujadžić, Zoran Mušič, Nikolaj Omersa, Lajči Pandur, Vjekoslav Parać, France Pavlovec, Nikolaj Pirnat, Oton Postružnik, Marij Pregelj, Mira Pregelj, Vanja Radauš, Bara Remec, Eduard Salesin, Evgen Sajovic, Maksim Sedej, František Smerdu, Fran Stiplovšek, Gabrijel Stupica, Gabrijela Spanring, Lojze Šušmelj, Marino Tartaglia, Maksimilijan Vanka, Nande Vidmar, Branko Zinauer i Klavdij Zornik.

Izložba se može razgledati do 20. lipnja 2021. godine.

Komentiraj