Nekoliko splitskih reprezentativnih kulturnih institucija i galerijskih prostora ugostilo je retrospektivu talijanskog suvremenog umjetnika Mimma Paladina „Retrospektiva 1980.-2016.“, iznimno značajnog na cijelom europskom području, kao izložbu velikog kulturološkog značaja. Tako se u Galeriji umjetnina može vidjeti Paladinov ciklus „Pinokio“, splitskoj Palači Milesi HAZU grafički i crtački ciklus „Ilijada i Odiseja“, a u Galeriji Kula „Etrusco“.

Klasični motivi i uračunata oblikovna ironija Paladinova opusa dobrodošla su kombinacija, sasvim prikladna za recepciju u mediteranskom ambijentu kakav je Split, a autori tekstova Tonko Maroević i Branko Franceschi uz kustosa Flavija Arensija smatraju kako se splitska publika ima priliku suočiti s djelom koje je i samo već steklo određenu povijesnu patinu, odnosno postalo suvremenom klasikom, dok međunarodna likovna kritika za Paladinov opus najčešće ističe kako je „inteligentan i duhovit“, epitete koje ne dobiva baš mnogo suvremenih umjetnika.

Mimmo Paladino (Paduli, kod Napulja, 1948.), slikar, grafičar, kipar i scenograf; 1968. završava studije na Liceo artistico u Beneventu, a 1977. seli se u Milano. Karijera mu kreće uzlazno kada ga kritičar Bonito Oliva poziva da 1980. izlaže na Venecijanskom bijenalu. Izlagao je više puta na svim prestižnim svjetskim pregledima suvremene umjetnosti, a 1989. ga Swatch poziva da dizajnira limitiranu kolekciju od sto satova. 1994. Izlaže u Pekingu kao prvi suvremeni talijanski umjetnik, a 1999. proglašen je počasnim članom Kraljevske akademije umjetnosti u Londonu.

Ravnatelj splitske galerije umjetnina, Branko Franceschi, također smatra Mimma Paladina, uz rad drugih talijanskih umjetnika kao što su Sandro Chia, Francesco Clemente, Enzo Cucchi i Nicola de Maria, središnjom figurom Transavangarde. „Pokret koji je imenovao i promovirao teoretičar Achille Bonito Oliva svoju je stvaralačku strategiju zasnivao na figuraciji, simbolizmu i oslanjanju na bogatu baštinu globalne kulture te na afirmaciji stvaralačkog hedonizma tradicionalnih likovnih disciplina. Pojava transavangarde sedamdesetih godina prošlog stoljeća i njen brzi internacionalni uspjeh u trenutku prevlasti konceptualne umjetnosti, najavili su kraj modernističke ideje o linearnoj evoluciji stilova i avangardnih programa u radikalnom raskidu s prošlošću. Transavangarda je predstavljala prvi veliki povratak figurativnog slikarstva i skulpture koji će se u sljedećim desetljećima ciklički ponavljati, a danas upravo svjedočimo njihovu ponovnom snažnom usponu“, pojasnio je Franceschi. Na hrvatskom području utjecaj transavangarde manifestirao se u značajnim slikarskim tendencijama osamdesetih godina objedinjenih sintagmom ‘’nova slika’’. Veliki uspjeh pokreta u našoj sredini ukazao je na njegovo intuitivno i dubinsko razumijevanje proizašlo iz kulturološke bliskosti i pripadnosti mediteranskom krugu kojeg dijelimo.

Akademik Tonko Maroević ističe kako nije slučajno što se na ovoj izložbi Paladino predstavlja istovremeno kao slikar, kipar, crtač i grafičar jer svi vidovi izražavanja dopunjuju njegov stvaralački lik. „U tri prostora može pokazati bogate raspone svoje imaginacije i različite aspekte izvođačkog umijeća, no cjelina će posvjedočiti dinamičnu homogenost njegova likovnog univerzuma, istovremeno ironičnog i senzualnog viđenja svijeta u njegovim raznolikim manifestacijama. Naznačili smo već da ga odlikuje nemimetičko shvaćanje figuracije i ležerno poimanje materičnosti (mimo enformelističkog diktata). U svojem je razvoju otišao mnogo dalje od početnih premisa, usvajajući nova problemska područja, no ujedno i posvajajući neke tekovine velikih prethodnika, odnosno duboke tradicije na koju se svjesno poziva“, naveo je Maroević.

Splitska retrospektiva otvorena je do 7. srpnja.

Komentiraj

PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.