Jedini i izdvojeni primjer našeg muzeja koji je doskočio pandemiji i u vremenu izolacije ostao pribrana duha i motivacije za izložbe, jest Gradski muzej Varaždin sa svojom iznimno aktualnom izložbom „Dati volju za nevolju“. Prema koncepciji kustosice muzeja Jelene Rančić, naslov izložbe znači „prilagoditi se nepovoljnim, teškim prilikama“, baš kao što i izložba govori o tome kako su se Varaždinci u prošlosti suočavali s kriznim situacijama, borili s epidemijama i liječili od različitih bolesti. „Teških nevolja od daleke prošlosti pa do današnjice bilo je mnogo. Tragedije uzrokovane ratovima, epidemijama ili prirodnim katastrofama najčešće su bili iznenadni, nepredvidivi događaji izvan kontrole ljudi, koji su ugrožavali živote te materijalna i kulturna dobra. Svaka od tih nevolja bila je i svojevrsni izazov za društvo, koje se uvođenjem različitih preventivnih mjera trudilo spriječiti takve ili slične nepogode u budućnosti“, pojasnila je autorica u tekstu kataloga.

Primjerice, uvođenjem higijenskih mjera i podizanjem kvalitete života, medicinskim otkrićima (poput antibiotika i cjepiva) i razvojem javne zdravstvene skrbi suzbijene su neke od teških zaraznih tzv. socijalnih bolesti poput tuberkuloze, dizenterije, ospica, tifusa i ostalih. Discipliniranje i edukacija stanovništva bili su bitna stavka u razvoju mehanizama kako obrane od požara (zabrana pušenja duhana u 18. st.) tako i suzbijanja širenja epidemija (zabrane održavanja sajmova, putovanja, uvođenje karantena i slično).

Tim temama varaždinske prošlosti bavili su se brojni povjesničari, povjesničari medicine i farmacije. Jelena Rančić radi dobro strukturiran povijesni pregled, rekapitulirajući kako su povijest zdravstva u Varaždinu najviše istraživali Gustav i Martina Piasek, obradivši na tom području različite segmente: varaždinske liječnike, primalje, ljekarnike, hospitale i bolnice, pojave bolesti i epidemija, razvoj javnog zdravstva… O povijesti kirurgije u Varaždinu pisao je Đuro Antauer, a o povijesti farmacije, s naglaskom na razvoj ljekarništva, Hrvoje Tartalja.

Predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin odabranima za izložbu „Dati volju za nevolju“ obrađeno je i prikazano nekoliko tematskih cjelina (povijest ljekarništva, primjena narodne i razvoj moderne medicine, organiziranje medicinske skrbi, velike epidemije u prošlosti, pučka vjerovanja i praznovjerja vezana uz zdravlje ili povezanost ratnih stradanja i bolesti). Upravo stoga je i izložena karikatura Varaždinca Ive Režeka iz 1936. dobar primjer koji pokazuje da je humor uvijek bio i bit će neophodan za obranu od opasnosti, bila ona pandemija ili prirodna katastrofa.

„Izloženi predmeti uvršteni su iz svih odjela muzeja – Arheološkog, Etnografskog, Entomološkog, Kulturno-povijesnog, Povijesnog i Galerije umjetnina – kako bi se odabirom relativno malog broja izložaka pokazali bogatstvo i raznovrsnost građe koju čuvamo, a ujedno su i uvod u veliku tematsku izložbu koju namjeravamo predstaviti publici u prostoru GMV-a kada se za to stvore uvjeti“, pojasnila je u tekstu predgovora kataloga kustosica Jelena Rančić.

Stoga su izložbu predstavili putem digitalno dostupnog kataloga i online pregleda na stranicama Gradskog muzeja Varaždin. No ova je izložba mnogo više od toga: ona pokazuje kako ljubav i motivacija za struku kojom se bavimo – uz očito dobre i produktivne ideje djelatnika muzeja – može i u doba pandemije i izolacije pokrenuti odlične projekte koji imaju i muzeološko-znanstveni karakter, a nisu dosadni i/li pretenciozni. Štoviše, varaždinski muzej pokazao je da iako je „ključ u bravi“ i posjetitelji ne mogu unutra, nisu klonuli duhom, što bez sumnje možemo pripisati i djelovanju vrlo agilnog ravnatelja muzeja Ivana Meseka.