Levčenko: “Misli li stvarno Iran da će im ukrajinski narod oprostiti ovu vojnu podršku režimu Putina?”

Autor:

NFOTO

Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u nedjelju je za nacional.hr analizirao obljetnicu osnutka Kijeva i ruske napade. Govori i o Iranu i njihovim dronovima kojima Rusi napadaju Kijev i ostatak zemlje.

“Na današnji dan Kijev obilježava 1541. obljetnicu svog postojanja kao najstariji i najveći slavenski grad. Za Putinovu kamarilu iz Moskve, koja je kao grad gotovo 700 godina mlađa od Kijeva i stvorena na području gdje su još uvijek živjela finsko-ugarska plemena gdje su sredinom 8. stoljeća doselila slavenska plemena Vjatiča iz Poljske, uništenje glavnog ukrajinskog grada spada u prioritete vođenja ovog krvavog rata. Moskva u prijevodu s lokalnog finsko-ugarskog jezika znači ‘prljava voda’, gdje očigledno žive ljudi ‘prljavih duša’. Tko bi još mogao narediti masovno bombardiranje Kijeva ako ne poglavar iz sredine prljavih duša, direktni potomak finsko-ugarskog plemena Merja – Vladimir Putin. Za njega simbol glavnog slavenskog grada ništa ne znači. On, kao i njegovi preci, još od doba postojanja države Kijevska Rus, samo žele uništiti Kijev. Prvi pokušaj finsko-ugarskog plemena Merja da uništiti slavenski grad Kijev bio je još 1169. godine. To im je djelomično uspjelo i Kijev je nakratko pao u ruke zaostalih (kako nisu željeli primiti kršćanstvo), ali vrlo Zlonamjernih Merja. Dosta brzo ova su plemena zajedno sa svojim vođom Andrejom Bogoljubskim, koji je bio sin Kijevskog kneza ali je prodao dušu plemenima Merja gdje je bio postavljen za lokalnog kneza, bili su protjerani iz glavnog grada države Rus. I evo, krajem veljače 2022. godine poglavar plemena Merja Vladimir Putin pokušao je opet zauzeti najveći i najstariji slavenski grad. Nije uspio, i od tada Kijev stalno raketira jer je u njegovom mozgu ostala ideja vladati Slavenima sa Dnjepra i njihovim glavnim gradom, kako su to pokušavali ostvariti još prije 850 godina njegovi preci.

Tako je na dan svog osnutka Kijev bio napadnut s više od 40 bespilotnih letjelica ‘Shahed’ iranske proizvodnje koji imaju ubojitu snagu, veću nego sve postojeće ruske balističke i krstareće rakete. Ukrajinska protuzračna i proturaketna obrana oborile su nad gradom sve ove letjelice koje su nosile smrtonosni teret. Da su postigli cilj, onda bi od grada ostala gomila pepela. Poslije svega ovog stanovnici grada još jednom žele napomenuti sadašnjem vođi Merja i istovremeno šefu Kremlja da neće zaboraviti Zvjerski napad na Kijev i zaželjeti Putinu brzi završetak kakvog je imao i knez Andrej Bogoljubski, koji je bio ubijen istima Merja kao slabašni vojskovođa. Ispred nezadovoljnih finsko-ugaraca s noževima, koji su došli ubiti, po njihovom mišljenju, nesposobnog kneza, Andrej je počeo čitati molitvu za svoj spas, ali uzalud. Kako je on nekršćanski spalio Kijev 1169. godine, njemu se to sve vratilo za nekoliko godina. Velikog grešnika Bog nije htio zaštiti. Tko je digao ruku na Kijev, prije ili kasnije poginuo je kao pas. To je bio Bogoljubski, to su bili čak Mongoli koji su od dominantne nacije u Aziji i Europi postali malobrojni i zaostali narod. Slična sudbina dostigla je i Tatare koji su spalili Kijev, a kasnije izgubili svoju državnost i prevagu kao narod osvajač drugih nacija. Da spomenemo još naciste, koji su platili visoku cijenu nestanka, kao i svemoćni boljševici koji su jednostavno propali, a Kijev na obroncima Dnjepra stoji 1541 godinu i još će stajati. Neuki Vladimir Putin to ne zna i nije svjestan kakva ga sudbina čeka u najbliže vrijeme. Izgleda slična kao i Andreja Bogoljubskog. Putin će završiti kao nesposobnjaković, a Kijev koji ima Božji blagoslov od trenutka svog osnutka, o čemu je još u 1. stoljeću govorio Kristov učenik Andrej, neće duhovno braniti Putina. Povijesni Slaveni s Dnjepra neće oprostiti podlom sadašnjem vođi Merja. Neće ga spasiti čak ni Moskovski patrijarh Kirilo, koji također pripada finsko-ugarskom narodu Jerzja i tako će u odlučujućim trenucima vjerojatno ostaviti Zloglasnog vođu Kremlja samog ispred ciničnih izvršitelja zavjere. Vladimir Putin neće otići na nebo kao svetac jer je počinio puno Zla još kad je bio agent KGB-a, a kasnije i šef FSB-a i poslije politički vođa. Njega će pamtiti samo kao ruskog Hitlera koji je obmanuo čitavu naciju i vodio ju u propast, a nikako ne prema prosperitetu kako je mislio.

Ove noći Kijev i Ukrajinu napalo je 54 dronova iranske proizvodnje ‘Shahed’ sa smrtonosnim  teretom. Njih 52 uništili su ukrajinski vojnici. Nad Kijevom je srušeno svih 40 iranskih dronova. Samo ostaje pitanje misli li stvarno Iran da će im ukrajinski narod oprostiti ovu vojnu podršku režimu Putina. Kijev je pripremio paket sankcija prema Iranu. Obraćamo se i saveznicima da stave Iran ne samo na spis čvrstih međunarodnih sankcija nego da raspišu i međunarodne tjeralice za vođama režima u Teheranu. Političko i vojno rukovodstvo ove zemlje, pored Rusije, mora se naći na saslušanju Međunarodnog suda za ratne zločine u Ukrajini. Čak Talibani iz Afganistana smatraju vladu u Teheranu režimskom. Što se tiče realizacije kineskog projekta ‘Jedan put jedan pojas’ o transportiranju kineske robe u Europu, a europske proizvoda u Kinu – treba do Pekinga dovesti informaciju da Iran ne može biti tranzitna zemlja u realizaciji ovog projekta. Nakon Turkmenistana ovaj put mora ići ne preko Irana nego preko Kaspijskog jezera za Azerbajdžan, dalje u Gruziju i Tursku. Već znamo da je tijekom povijesti postojanja ovog važnog trgovinskog puta Iran nekoliko puta blokirao rad trgovaca koji su željeli prevoziti robu preko ove teritorije za Bizantsko carstvo, a kasnije i za Otomansku imperiju. Europski potrošači trebaju otkazati kupovinu kineske robe koja ide tranzitom preko Irana, kao zemlje koja otvoreno i snažno podržava ruskog agresora.Postoji i alternativni put koji ne dozvoljava režimu u Iranu zaradu novca za vojnu proizvodnju i podršku agresivne politike Moskve. Osim toga, iranske tvornice ‘Shaheda’, kao i drugih projektila, od sada postaju legalne mete za uništenje kao potencijalno opasne za održavanje mira i sigurnosti u svijetu. A danas slobodarski Kijev slavi obljetnicu svog osnutka”, napisao je.

 

 

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Nacionala.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.