Bivši veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u utorak je za nacional.hr komentirao otkazani posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Srbiji. Podsjetimo, Lavrov je u ponedjeljak trebao stići u Srbiju u dvodnevni posjet, no sve je otkazano nakon što su Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bugarska zatvorile svoje zračne prostore zrakoplovu kojim bi doputovao Lavrov.

“Ruski ministar vanjskih poslova nije bio u mogućnosti doputovati u posjet Beogradu iz jednostavnih razloga – odsustva dozvola za prelet zrakoplova vlade Ruske Federacije nad teritorijem Bugarske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Moskva je žestoko reagirala na suvereni čin zemlja, koje oduvijek same odlučuju mogu li tehnički dati takvu dozvolu, ili takav politički let nosi opasnost za interese državne ili međunarodne sigurnosti”, navodi Levčenko pa nastavlja:

“Glasnogovornica ministra Sergeja Lavrova Marija Zaharova začuđeno je i mahnito govorila o podmuklosti Zapada, koji njenom šefu smeta u ispunjavanju svojih službenih obveza. Lavrov je imao želju u Beogradu demonstrirati moć Rusije kao igrača i utjecajnog faktora na situaciju na zapadnom Balkanu, točnije u Srbiji i preko nje – u BiH, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Kremlj već duže vrijeme gradi savez na relaciji Moskva-Budimpešta-Beograd s ciljem ostvarivanja svog utjecaja preko Mađarske na centralnu Europu, a preko Srbije na Balkanski poluotok, a sve zajedno na cijeli europski kontinent. Nije ni čudo da su Beograd i Budimpešta međusobno tijesno povezane u ovom političkom trokutu”.

Bivši veleposlanik ističe da je jasno da bi Mađarska, iako je članica EU-a i NATO-a dala dozvolu ruskom avionu za let preko svog teritorija, no navodi da to ne bi dozvolile Poljska i Slovačka. “One misle da, u slučaju vojnog pada Ukrajine, ruska vojska može krenuti dalje na zapad preko njihovih teritorija. Bugarska je odbila dozvolu za prelet ruskog aviona, direktno uvidjevši da ruska vojska i Crnomorska flota Ruske Federacije u Crnom moru provode agresiju na neovisnu državu, uništavajući primorske ukrajinske gradove kao Mariupolj do temelja i svakodnevno bombardirajući milijunsku Odesu i Mikolajiv. Rusija je stegnula vojni obruč oko ukrajinskog teritorijalnog mora, čime je umjetno stvorila ogromnu krizu oko izvoza hrane na svjetske tržišta”, piše Levčenko.

Dodaje da se Beograd i Budimpešta prave da samo one imaju financijske gubitke od rata, ali rijetko preciziraju da je izvor svih negativnih posljedica za europski kontinent i šire – cinična ruska vojna agresija. “Oni svojim građanima prodaju priču o brizi za njihove interese preko ruske nafte i plina, a u stvari su Srbiju i Mađarsku uvalili u potpunu energentsku ovisnost od Moskve, koja financijski podržava političke stranke koje žele stvaranje velikih država, a u stvari kreiraju nemire na europskom tlu”, dodaje.

Osvrnuo se Levčenko i na sinoćnje gostovanje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na RTS-u. “Po prvi smo put čuli riječi iz Beograda da se velika Europa iživljava nad malom Srbijom. I tu se postavlja pitanje je li to nagovještaj da teritorij Srbije treba proširiti ili stvarno razumijevanje da nije tako velik da radi pritisak na svoje manje susjede i prijeti im time koliko je značajan i snažan. Ipak, u Europi ima puno većih nacija, ali nitko osim Rusa sebi ne dozvoljava omalovažavanje teritorijalno i brojem stanovnika manjih zemalja”, piše bivši veleposlanik.

Levčenko navodi da ostaje otvoreno pitanje kako reagirati na prijetnje bivšeg potpredsjednika ruske vlade, sadašnjeg šefa Roskosmosa Dmitrija Rogozina. “Rusi su, bez bilo čije dozvole, s vojskom ušetali u drugu zemlju, ubijaju tuđe civilno stanovništvo, pljačkaju i ruše sve živo i za to nikog ne pitaju. Za Rogozina je pitanje dozvole preleta ponižavajuće u principu, a još više ponižavajuće jest da netko ruski zahtjev – odbije.  Zato je počeo vrijeđati i prijetiti Bugarskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj umjesto Sjevernoj Makedoniji. Ne voli Rogozin Rumunjsku, koja je već jednom odbila prelet aviona sa Rogozinim nad njezinom teritorijom, koji je kao ruski dobrovoljac ratovao (ubijao)  u Pridnjestrovlju 1992. godine. Rogozin smatra da ako Ruska Federacija na ove tri zemlje pošalje balističke nuklearne rakete Sarmat onda bi to sigurno bilo bez ičije dozvole. Agresivnost šefa Roskosmosa moguće je objasniti time da se sada vodi istraga o krađi ogromne količine državnog novca u okviru ove institucije, kojoj je Rogozin na čelu. On je  odlučio još jednom sebe prikazati kao super-domoljuba kako ne bi završio na razgovorima sa istražiteljima. Za njega je lakše da bude okrivljen od strane međunarodnog prava kao službena osoba koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja, nego biti na robiji negdje u Sibiru zbog pljačke državnog novca. U svakom slučaju, njega čeka kaznena odgovornost, ako ne ispred ruskog pravosuđa onda sigurno prema Međunarodnom sudu za ratne zločine. Zasad, on može samo dati prijedlog Kremlju da na međunarodne susrete ne putuju avionom, nego na Sarmatu – tada im ne treba dozvola za let.  Ali, sumnjam se da bi takva posjeta ruskog političkog vrha bila dobro došla bilo gdje”, zaključio je Levčenko.