Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko u četvrtak je za nacional.hr komentirao kineski odnos prema Rusiji i ratu u Ukrajini. Podsjetio je kako je Rusija okupirala Kinu, a uputio je poruku i Beogradu.
“Dugo smo čekali za službeni stav Kine, odnosno ruske agresije protiv Ukrajine kao države osnivača Ujedinjenih naroda, u koji su prvo ušle zemlje članice Antifašističke koalicije. U to vrijeme Ukrajina nije bila samostalna država nego republika i osnivačica Sovjetskog Saveza 1922. godine, ali zbog najvećeg doprinosa ukrajinskog naroda od svih europskih nacija pobjedi nad njemačkim nacizmom i njegovim satelitima, članice Antifašističke koalicije složile su se da Ukrajina mora imati svoj glas u ovoj glavnoj međunarodnoj organizaciji globalnog karaktera”, piše Levčenko.
Dodaje da Peking sada rusku agresiju karakterizira kao bilateralni konflikt i navodi da nikad nisu dali objašnjenje tko ga je pokrenuo. “Kina je govorila o neophodnosti poštovanja svih principa suvremenih međudržavnih odnosa, ali nikad nije spomenula da Moskva masovnim ubojstvima ukrajinskih civila, mučenjem građanskog stanovništva i ratnih zarobljenika krši cijeli postojeći sustav međunarodnog prava. I tu je progovorio kineski veleposlanik u Ruskoj Federaciji Zhang Hanhuj, koji je Sjedinjene Američke Države nazvao ‘glavnim pokretačem ukrajinske krize’, optužujući Washington da je ‘stalnim širenjem NATO-a stjerao Rusiju u kut i istovremeno pomagao proeuropske snage u Ukrajini nauštrb onih odanih Moskvi’. Kineski veleposlanik istaknuo je da su rusko-kineski odnosi ušli u najbolje razdoblje u povijesti i spomenuo važnost sastanka Vladimira Putina i Xi Jinpinga u veljači ove godine, na kojem su dva lidera pozdravila ‘strateško partnerstvo koje ne poznaje granice”.
Pitanje za kineskog diplomata u Moskvi – jesu li Putin i Xi Jinping na sastanku u Pekingu u veljači razgovarali o skorom ruskom napadu na Ukrajinu i o tome što kinesko-rusko partnerstvo ne poznaje granice Ukrajine? Ako je tako, onda se Kina svrstala na stranu ruske agresije i cijeli civilizirani svijet mora to znati i donijeti zaključke. To znači da Kina pomaže Moskvi zaobilaziti europske sankcije, stvorene kako bi Kremlj smirio svoju agresiju protiv Ukrajine, a onda mora uslijediti reakcija službenog Bruxellesa na sve ovo. Sljedeće – nitko ne prihvaća primitivno moskovsko objašnjenje da je Rusija bila iznuđena napasti Ukrajinu. To je kremaljska bajka za unutarnju upotrebu da bi svojem stanovništvu objasnili kako to ruska vojska ubija sebi najbliži narod. Pjesme ovom vječnom prijateljstvu najbližih naroda u Moskvi deklamirali su više od stotinu godina da bi u jednom trenutku od Ukrajinaca napravili neprijatelja Rusije broj jedan. Tako kineski veleposlanik mora biti oprezan s povijesnim motivima, oni se u Kremlju vrlo često mijenjaju. Sad se podržava bajka o bliskosti Rusa i Srba. Ali ako Beograd i Banja Luka neće pokrenuti rat na zapadnom Balkanu, za što je Moskva vrlo zainteresirana, lako mogu postati neprijateljem broj dva, poslije Ukrajinaca. Još prošle godine Putin je pjevao pjesmu da su Rusi i Ukrajinci jedan narod, a sada je svojoj vojsci postavio zadatak da unište ukrajinsku naciju kao takvu. Beograd je već zaboravio da je Moskva podržala međunarodne sankcije protiv Srbije prije 30 godina, a samo prošlog mjeseca Putin je usporedio ‘slučaj Kosovo’ s neophodnošću međunarodnog priznanja okupiranih ruskom vojskom takozvanih Donjecke i Luganske narodnih republika. Tako Moskva želi iskoristiti Srbiju da zapali regionalni rat, gdje će ginuti puno ljudi, prije svega Srba, da bi se odmah pojavila kao mirotvorac i pokazala EU-u i NATO-u svoj politički utjecaj. U ovom slučaju Kremlj će iskoristiti Srbe kao korisne idiote. Mislim da su sveg ovog u Beogradu svjesni, a ako nisu – onda pitajte Ukrajinu, mi ćemo vam ispričati puno zanimljivih stvari o ishitrenosti ruske politike od koje mi stradamo nekoliko stoljeća kako bi vi to izbjegli”, piše Levčenko.
Navodi da je kineski veleposlanik u Moskvi, ‘slabašan’ u poznavanju važnih stvari na koje je odlučio ukazati. “Samo prije 160 godina – 1858. i 1860. godine Rusko carstvo oduzelo je od Kine na Dalekom Istoku teritorij veličine gotovo pola Europe. Od 1898. do 1952. godine Rusko carstvo, a kasnije sovjetska Rusija, potpuno je kontroliralo sjeverni i istočni dio Kine. Bila je sagrađena željeznička pruga iz ruskog grada Čita prema Vladivostoku, i to sve preko kineskog teritorija (Mandžurija) da skrati put prema glavnoj ruskoj luci na Tihom oceanu. Ona je bila izuzeta iz pravnog sustava Kine i imala je svoje regulative. Ova pruga išla je preko Harbina, ali imala još jedan pravac na jug prema Žutom moru u luku Daljanj koji su Rusi zvali Port Artur i luku Tjanczinj, koja je vrlo blizu Pekinga. Te iste 1898. godine ruska mornarica je desantom zauzela stratešku luku Daljanj, navodno da zaštite Kinu od eventualnog napada Nijemaca, a u stvari sa željom da si samo prigrabi strateško mjesto na Žutom moru. Tako je sadašnja priča o američkoj opasnosti identična toj iz 1898. godine. Ako Rusi jednom uđu, ispratiti ih kući vrlo je teško. U Daljanju (Port Artur) je bila smještena ruska, a kasnije sovjetska mornarica i vojska do 1955. godine. U Kini još žive ljudi koji se dobro sjećaju sovjetske okupacije.
Također poručujem kineskom ambasadoru da je tijekom sedamdesetih, osamdesetih i početkom devedesetih godina sovjetska propaganda smatrala Kinu velikom opasnošću za SSSR. A sadašnja Rusija proglasila je spremnost obnavljanja Sovjetskog Saveza. Među sovjetskim stanovništvom podržavale su se ideje neprihvaćanja kineske politike i kulture, ismijavanja sveg kineskog. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća među sovjetskim je stanovništvom bila vrlo popularna anegdota, koju je širio KGB, u kojem je već tada služio Putin. Antisovjetske anegdote širile su zapadne obavještajne službe, a provladine sovjetski sigurnjaci. Čak ju i neću spominjati zato što jako ponižava sve kinesko i posebno vojsku, ali svjedok sam tome. Još 2004. godine u Zagrebu su nam ruski diplomati govorili da se moramo ujediniti ispred buduće kineske opasnosti. A to je bilo prije samo osamnaest godina, u petoj godini Putinovog vladanja u Kremlju. Tako kineskom veleposlaniku u Moskvi poručujem da prije nego govori o povijesnim činjenicama, treba ih dobro proučiti”, zaključio je.
Komentari