Lekcija za Plenkovića: Europski čelnici bez problema otkrili podatke o putovanju na kongres EPP-a u Zagrebu

Nacional je od vlada četiriju država dobio odgovore o detaljima posjeta Zagrebu za vrijeme kongresa EPP-a, a oni idu u korist Andreju Plenkoviću koji se našao pod istragom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog sličnog putovanja u Helsinki

Premijeri Irske i Bugarske te predsjednik Cipra na kongres Europske pučke stranke koji se krajem studenoga održao u Zagrebu stigli su državnim zrakoplovima i te su države platile njihov dolazak na skup održan u zagrebačkoj Areni. Iz vladinih ureda ove tri države Nacional je dobio potvrdu da je posjet Zagrebu okarakteriziran kao službeni posjet državnih čelnika jer su se osim sudjelovanja na kongresu EPP-a, premijeri i predsjednici susreli s predsjednikom hrvatske vlade Andrejom Plenkoviće u Banskim dvorima. Irski premijer Leo Varadkar, bugarski premijer Bojko Borisov i predsjednik Cipra Nicos Anastasiades u Zagreb su tako stigli službenim zrakoplovima i sa svom pratnjom koja ide uz njih tijekom službenih posjeta drugim državama. Osim iz ovih triju država, Nacional je dobio i odgovor iz latvijske vlade iz koje nam je potvrđeno da je latvijski premijer Arturs Karinš u Zagreb stigao komercijalnim letom, ali razlog je čisto formalan jer latvijska vlada ne posjeduje državni zrakoplov pa tamošnji premijeri na većinu putovanja lete komercijalnim letovima.

Odgovori o detaljima posjeta premijera četiriju država Europske unije idu u korist premijeru Andreju Plenkoviću i HDZ-u koji su se u zadnjih godinu dana našli pod istragom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog sličnog putovanja na prošli kongres Europske pučke stranke koji se lani održao u Helsinkiju. Nacional je upite o putovanju predsjednika vlade u Zagreb poslao i na adrese drugih vlada čiji su se premijeri ili premijerke okupili u Zagrebu, ali osim odgovora iz Irske, Cipra, Bugarske i Latvije nijedna vlada do zaključenja ovog broja nije poslala odgovore o tome u kakvom su statusu šefovi država putovali u Zagreb. No već iz odgovora koje smo primili jasno je da je u većini europskih država praksa takva da se putovanja na stranačke kongrese koriste i za bilateralne susrete s premijerima i predsjednicima zemalja u kojima se ti kongresi održavaju pa se i ta putovanja smatraju službenim državnim posjetima.

U većini europskih država praksa je takva da se putovanja na stranačke kongrese koriste i za bilateralne susrete s premijerima i predsjednicima zemalja u kojima se ti kongresi održavaju

No, i ovdje je vidljiva razlika u transparentnosti između pojedinih država, što se vidi i iz odgovora koje smo primili. Dok su Irci i Latvijci detaljno objasnili zašto se posjet Zagrebu smatra državničkim posjetom, iz ureda bugarske vlade i ciparskog predsjednika koji ujedno obnaša i dužnost šefa vlade, stigli su tek šturi odgovori u kojima se u nekoliko rečenica objašnjava da je posjet Zagrebu bio službeni posjet kao i svaki drugi u kojima se čelnik države susreće s premijerom ili predsjednikom neke druge države. S druge strane, iz ureda irskog premijera Lea Varadkara stigao je sljedeći odgovor:

„Posjet Zagrebu sadržavao je značajnu količinu službenog vladina posla, uključujući bilateralne razgovore s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem koji su vođeni u kontekstu hrvatskog preuzimanja predsjedavanjem Europskom unijom u siječnju iduće godine. Teme razgovora bile su Brexit, hrvatsko predsjedanje EU-om, proširenje EU-a, proračun Europske unije i niz drugih aktualnih tema. Hrvatska prvi put predsjeda Europskom unijom u prvoj polovici 2020. i irski premijer dao je nekoliko savjeta jer Irska ima nedavno iskustvo predsjedanja EU-om, a ona je i ranije pružila pomoć Hrvatskoj u njenim pripremama. Drugi službeni poslovi u Zagrebu uključivali su susret premijera s četrdesetak članova irske zajednice u irskom veleposlanstvu. Premijer je boravak u Zagrebu iskoristio i za susrete s osmoricom čelnika drugih država, uključujući Angelu Merkel, predsjednika Cipra i premijere Rumunjske, Bugarske, Latvije i Grčke kao i budućeg premijera Austrije. Također se susreo s novom predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, glavnim pregovaračem za Brexit Michelom Barnierom te aktualnim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Putovanje su organizirale irske obrambene snage jer je posjet Zagrebu bio službeni državni posjet.“

Vrlo sličan odgovor stigao je i iz ureda latvijskog premijera, iz kojeg su naveli da je troškove putovanja pokrila latvijska vlada jer se premijer Karinš susreo s premijerom Plenkovićem u njegovoj službenoj rezidenciji, a tijekom boravka Zagrebu susreo se i s nizom drugih europskih čelnika. Za razliku od irskog premijera čiji je posjet zbog putovanja službenim zrakoplovom išao preko irske vojske, Latvijci su nešto skromniji i njihov je premijer bez ikakve pratnje putovao u Zagreb. Zanimljivo je i da Irci redovno objavljuju sve letove vladina zrakoplova te detalje puta: datum odlaska, povrataka, trajanje leta i točnu rutu te putnike. Iako još nisu objavljeni podaci za drugu polovinu studenoga, kad je održan summit EPP-a u Zagrebu, u izvješću za 2018. uredno je uveden put na kongres EPP-a u Helsinki.

‘Posjet Zagrebu sadržavao je značajnu količinu službenog posla pa su putovanje organizirale irske obrambene snage jer je posjet Hrvatskoj bio službeni državni posjet’, kažu iz ureda irskog premijera Lea Varadkara

Transparentnost irskih i latvijskih kolega koji su bez ikakvih problema odgovorili na pitanja Nacionala o putovanju u Zagreb mogla bi biti i putokaz hrvatskom premijeru i HDZ-u kako se prema ovakvim stvarima odnose u uređenim europskim državama, a ne da se detalji i računi sa službenih putovanja skrivaju ne samo od medija, već i od službenih državnih tijela kao što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. To je povjerenstvo prošloga tjedna odlučilo da neće pokrenuti postupak protiv premijera Plenkovića i drugih HDZ-ovih dužnosnika zbog odlaska Vladinim zrakoplovom u Helsinki. Postupak je obustavljen jer Povjerenstvo ne može utvrditi činjenice zato što im nije dostavljena dokumentacija, a predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković je ovako obrazložila odluku:

„Smatram da su počinili povredu načela djelovanja i to načela savjesnog, odgovornog i transparentnog postupanja, a koji proizlazi iz propusta da nalože nadležnim službama da postupe po prethodnom pozivu Povjerenstva o dostavi dokumentacije.“

Osim Plenkovića, Povjerenstvo je trebalo odlučiti o pokretanju postupka protiv ministra Davora Božinovića, šefova Sabora Gordana Jandrokovića i Željka Reinera, glasnogovornika Vlade Marka Milića te bivših ministara Tomislava Tolušića, Lovre Kuščevića i Nade Murganić. O pitanju odlaska u Helsinki Vladinim avionom Povjerenstvo je trebalo odlučiti nakon što je otkriveno da su premijer i njegovi stranački dužnosnici, osim na događajima vezanima uz međudržavne aktivnosti, u Finskoj sudjelovali i na kongresu Europske pučke stranke.

U međuvremenu je Večernji list objavio dokumentaciju o putovanju članova HDZ-a u Helsinki u studenome 2018., dok se tamo održavao summit Europske pučke stranke. Iz objavljene dokumentacije se vidi da su svima, izuzev predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, izdani dvostruki putni nalozi – jedan iz Ministarstva, odnosno Vlade, a drugi iz stranke. Riječ je o dijelu ukupne dokumentacije koju je mjesecima bezuspješno tražilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Iz Vlade i HDZ-a su tvrdili da obavljena dokumentacija pokazuje da u dvostrukim putnim nalozima nema ničeg spornog te kako bi dužnosnici bili u prekršaju samo da su na temelju dvostrukih naloga naplatili i dvostruke dnevnice ili troškove, što se, kako su tvrdili, nije dogodilo. Nataša Novaković u jednom od svojih javnih istupa izrekla je suprotno mišljenje i rekla kako dužnosnici ne mogu imati dva putna naloga, već da mogu imati ili putni nalog HDZ-a ili putni nalog svog ministarstva.

Premijerovo odbijanje suradnje s Povjerenstvom i odbijanje pokazivanja svih računa i drugih detalja povezanih s putem u Helsinki ne može se drugačije protumačiti nego kao politički obračun s Povjerenstvom

Nakon toga je premijer Plenković u rujnu ove godine poručio da Povjerenstvu više neće dostavljati nikakve dokumente o svom putu u Helsinki jer su im iz Vlade sve što su tražili, tvrdio je tada, i dostavili. “Ništa neću više dostaviti. Nacrtali smo sve. Zato smo dali vama da pokažemo apsurdnost zahtjeva Povjerenstva”, rekao je Plenković. Tvrdio je kako u toj situaciji ne postoji sumnja u sukob interesa, jer je kao predsjednik hrvatske vlade otišao u Finsku na sastanak s finskim predsjednikom vlade koji nije povezan s Europskom pučkom strankom (EPP). Odbacio je navode da se sastanak održao u “maloj prostorijici na margini EPP-a”, već je bio u zgradi finske vlade. Tada je poručio i kako “Povjerenstvo nije sud, nije pravosudno tijelo, nije policija i nije DORH” te da bi se članovi Povjerenstva trebali baviti sukobom interesa i onime što im je zakon dao, a ne “ono što oni misle da bi mediji mogli očekivati da bi oni trebali raditi”.

Premijerovo tvrdoglavo odbijanje suradnje s Povjerenstvom i pokazivanje svih računa i drugih detalja povezanih s putem u Helsinki ne može se drugačije protumačiti nego kao dio njegova političkog obračuna s tijelom koje je u više navrata ukazalo na probleme koje dio njegovih ministara ima kada je riječ o sukobu interesa. Primjeri iz drugih država Europske unije samo to potvrđuju jer je očito kako je putovanje premijera i ministara na stranačke kongrese poput kongresa EPP-a i u drugim državama okarakterizirano kao službeni posjet drugim državama, pogotovo ako se pri tome održavaju sastanci s čelnicima države u kojima se kongres organizira.

Iako je očito da šefovi država koriste pogodnosti, u većini država EU-a sva putovanja se obavljaju transparentno i za sve postoji dokumentacija koja je u svakom trenutku na raspolaganju svim državnim tijelima

Međutim, i pri tome je jasna razlika između nekih država zapadne i sjeverne Europe i onih na istoku, odnosno u načinu na koji vlade tih država prezentiraju informacije javnosti, ali i načinu na koji se pojedini čelnici vlada koriste tim pogodnostima. To se možda najbolje vidi na primjeru bugarskog premijera Bojka Borisova i budućeg austrijskog kancelara Sebastiana Kurza. Borisov je u Zagreb došao u zrakoplovu Airbus A319 s državnim oznakama i natpisom Republike Bugarske koji može primiti više od 150 putnika. Dok je s druge strane, Kurz u Zagreb iz Beča stigao redovnom linijom Austrian Airlinesa i to u ekonomskoj klasi. Doduše, Kurz nakon održanih izvanrednih parlamentarnih izbora u Austriji još službeno nije kancelar, ali se očekuje da bi ubrzo ponovno trebao preuzeti tu funkciju.

Ovi primjeri pokazuju da postoji razlika između pojedinih političara, ali prije svega ukazuje na to da postoji razlika u shvaćanju kako se pojedine države i političari odnose prema novcu poreznih obveznika. Iako je očito da šefovi vlada koriste pogodnosti koje imaju kao premijeri i predsjednici država, u većini država Europske unije sva putovanja se obavljaju transparentno i za sve postoji dokumentacija koja je u svakom trenutku na raspolaganju svim državnim tijelima, ali i zainteresiranoj javnosti. Kada je sve transparentno, onda i takva putovanja postaju normalna i nitko ne postavlja pitanja je li neki premijer na putovanje otišao kao državnik ili samo kao stranački dužnosnik.

 

Komentiraj