Zagreb i ostatak Hrvatske počeli su s drugom fazom cijepljenja. Svaki tjedan dolazi sve više cjepiva i polako, ali sigurno smo krenuli prema kolektivnom imunitetu. Međutim, pojava novih sojeva u Hrvatskoj izazvala je određenu nelagodu.

Ti novi sojevi potaknuli su raspravu u stručnim krugovima, ali i u javnosti, o tome jesu li cjepiva učinkovita protiv njih, može li se ponovno zaraziti njima i koliko se brzo šire. Na sva ta pitanja i više za Zagreb News odgovara član Znanstvenog savjeta Vlade Gordan Lauc.

ZagrebNews: Koji su sve novi sojevi koronavirusa prepoznati u Hrvatskoj?

Ono što se u medijima često naziva sojevima su zapravo virusne varijante, tj. vrlo blago promijenjene virusne sekvence. Sve varijante koje su se do danas pojavile, izazivaju gotovo identične simptome bolesti i ne postoji razlog da se o njima toliko raspravlja. Ono što se danas naziva stari sojem zapravo je nova D614G varijanta koja se pojavila prošlog
proljeća negdje u Europi i koja se, nakon toga, proširila svijetom. Čini se da se sada nešto slično događa i s takozvanim britanskim sojem tj. varijantom B.1.1.7 koja je postala dominantna u velikom broju zemalja. Koliko znam iz medija, bilo je potvrđeno i nekoliko primjera južnoafričke varijante, no oni su detektirani na ulasku u Hrvatsku te se nisu proširili. Spominje se i škotska varijanta, a zadnjih dana govori se i o nekakvom novom hrvatskom soju.

ZagrebNews: Koliki je udio novih sojeva u Hrvatskoj naspram originalnog koronavirusa? Koliki je broj slučajeva zaraze novim sojevima?

Iako je do sada sekvenciran razmjerno mali broj uzoraka, čini se da se varijanta B.1.1.7
širi i u Hrvatskoj te je u zadnjoj analizi pronađena u oko 30% slučajeva zaraze.

ZagrebNews: Po čemu su novi sojevi posebno opasni i koja su njihova svojstva? Koji se od njih najbrže širi i ima najgore posljedice za zdravlje?

Posebnu zabrinutost u javnosti izaziva južnoafrički soj. Nove varijante SARSCoV2 ne razlikuju se puno od starih. Primjerice, B.1.1.7 se širi oko 35 posto brže od izvorne varijante i zato predstavlja rizik u zemljama s malim brojem oporavljenih jer lakše može dovesti do velikog broja oboljelih i preopterećenja zdravstvenog sustava. S druge strane, donekle realna opasnost od novih varijanti postoji kada su promjene toliko opsežne da tu novu varijantu ne prepoznaje imunitet stečen cijepljenjem. Tako nešto se može dogoditi i postoje određene indicije da brazilsku i južnoafričku varijantu lošije neutraliziraju protutijela razvijena na originalnu varijantu. No do sada su to sve bili samo invitro pokusi. Kod ljudi nije primijećeno da cjepiva ne pružaju zaštitu. Kod prebolijevanja, rizik je znatno manji jer prirodni imunitet prepoznaje i druge dijelove SARS-CoV-2 virusa, a ne samo S protein koji je promijenjen u tim varijantama.

ZagrebNews: Kako se mogu prepoznati novi sojevi?

Znamo da normalan PCR test ne može pokazati o kojem se točno soju radi. Kako bismo mogli utvrditi radi li se o novom soju, potrebno je odsekvencirati virus, tj. pročitati svako slovo u njegovu genomu. Običan PCR test to ne može napraviti i zato ne može identificirati nove varijante. Kada se radi o nekoj specifičnoj varijanti, moguće je razviti PCR test koji je prepoznaje pa tako primjerice PCR test koji je razvio Termofisher, može identificirati britansku varijantu.

ZagrebNews: Mogu li se ljudi koji su preboljeli koronavirus zaraziti novim sojevima? Je li u tom slučaju preboljenje bolesti lakše nego prvi put?

Do sada nije primijećeno da je došlo do masovnih ponovnih obolijevanja ljudi koji su preboljeli covid-19. U svim dosadašnjim studijama, stopa reinfekcije je ispod jedan posto. Reinfekcije gotovo uvijek imaju blaže simptome od prve infekcije, neovisno o kojoj se varijanti radi. Ne možemo isključiti da će se jednom pojaviti neka varijanta koja će izbjeći imunitet, ali to je, za sada, još uvijek samo hipotetska opasnost poput opasnosti od pandemije nekog novog soja gripe i doista nije nešto o čemu bi se trebalo raspravljati izvan uskih stručnih krugova.

ZagrebNews: Hrvatska ima tri cjepiva. Jesu li ona učinkovita protiv novih sojeva? Koliko dugo treba da se cjepiva prilagode da budu efektivna protiv njih?

Prema dostupnim podacima, sva registrirana cjepiva štite od B.1.1.7 varijante, dok za druge varijante još uvijek nisu provedena istraživanja. Srećom, ova nova tehnologija razvoja cjepiva omogućava vrlo brzu prilagodbu tako da se u roku od nekoliko mjeseci mogu razviti varijante cjepiva koje će štititi i od novih varijanti  virusa.

ZagrebNews: Treba li se strože kontrolirati granica zbog novih sojeva?

Hrvatska je previše mala i ovisna o svijetu da bi se od virusa mogla štititi kontrolama na granicama. To može imati smisla na razini Europske unije, no unutar nje nema smisla.