Lauc i Đikić drže da treba prestati dnevno izvještavati o broju zaraženih

Autor:

22.09.2020., Zagreb - Konferencija za medije povodom odrzavanja online simpozija Debljina, kronicne nezarazne bolesti, geni, rizici i komplikacije bolesti COVID-19 u organizaciji Doma zdravlja Zagreb centar, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Stampar i Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne tezine te Grada Zagreba. Govornici Simpozija predstavili su svoje teze o uzrocno-posljedicnoj povezanosti debljine i cescih rizika za obolijevanje od bolesti covid-19 te razvoja mogucih tezih posljedica te bolesti kod osoba prekomjerne tjelesne tezine i debelih ljudi. Gordan Lauc. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Goran Stanzl/PIXSELL

Treba prestati dnevno izvještavati o broju zaraženih koronavirusom, jer zdravstveni sustav kontrolira zarazu, a brojke zaraženih nisu pouzdan pokazatelj ozbiljnosti epidemije, izjavili su za Glas Slavonije član Znanstvenog savjeta Vlade epidemiolog Gordan Lauc i molekularni biolog s Goethe instituta u Frankfurtu Ivan Đikić.

Lauc kaže kako “broj pozitivnih PCR testova nije jako pouzdan pokazatelj broja ljudi oboljelih od bolesti COVID-19, što vidimo iz velikog nerazmjera broja potvrđenih slučajeva i umrlih ljudi u prvom valu i sada”. Zbog toga, smatra, “broj pozitivnih slučajeva na koronavirus trebao bi biti samo informacija za stručnjake koji ju znaju tumačiti”

“U posljednje vrijeme svjedočimo paničnim reakcijama nekih zemalja koje su posljedica isključivo PCR testiranja, a ne i stvarnog broja bolesnih ljudi. Karantenu i mjere ograničavanja kontakata među ljudima uveli smo u ožujku da bismo spriječili raspade zdravstvenih sustava koje smo vidjeli u Wuhanu, Bergamu te u New Yorku. No broj pozitivnih PCR testova nije jako pouzdan pokazatelj broja bolesnih ljudi, što vidimo iz velikog nerazmjera broja potvrđenih slučajeva i umrlih ljudi u prvom valu i sada. To je tako ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Postoji više mogućih objašnjenja za tu razliku, no razlika neupitno postoji. Zbog toga bi broj pozitivnih slučajeva trebao biti samo informacija za stručnjake koji ju znaju tumačiti, a ne podloga za osobni strah, ili donošenje ishitrenih odluka”, kazao je Lauc.

Primjećuje kako je “u cijeloj Europi broj teško bolesnih ljudi još uvijek vrlo mali. Primjerice, u Hrvatskoj je iskorišteno svega oko tri posto respiratora, tako da nam zdravstveni sustav sigurno u ovom trenutku uopće nije blizu granice na kojoj bi bilo potrebno poduzimati bilo kakve oštrije mjere od ovih koje su sada na snazi. Djeca nam idu u školu već treći tjedan, a broj slučajeva je u padu. Bolest COVID-19 nije bezopasna, i još uvijek se može dogoditi da s dolaskom zime situacija postane značajno gora, no situacija je za sada potpuno pod kontrolom i možemo se nadati da će i ovakve vrlo blage mjere koje su na snazi u Hrvatskoj biti dovoljne da bez većih žrtava dočekamo kraj pandemije, a za koji se osobno nadam da bi mogao biti u travnju ili svibnju sljedeće godine”, uvjeren je Lauc.

Ivan Đikić misli slično. “Samo goli brojevi uistinu utječu na ljude, na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti te da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti. Tu mislim na izvještavanje o tjednim trendovima u određenim područjima”, objašnjava Đikić.

No Tomislav Dijanić iz Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije upozorava kako je Covid 19 itekako ozbiljna bolest, koju ne treba potcijeniti. Da to potkrijepi, iznosi sljedeći podatak: od 2580 ljudi, koliko ih je prošle zime preboljelo gripu, nitko nije umro. S druge strane, od 133 zaražena koronavirusom od početka lipnja ove godine, umrlo je devet ljudi. “To vam govori koliko je koronavirus ozbiljnija i opasnija infekcija, i koliko je važan oprez”, upozorio je Tomislav Dijanić.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.