Prije 116 godina osnovana je Lancia, slavna talijanska marka, kojoj dugujemo niz važnih inovacija u automobilizmu, a proslavila se naprednim i kvalitetnim automobilima te uspjesima u autosportu

Zašto je Vedran Ćorluka za svadbu, u ljeto 2018., odabrao talijanski klasik Lancia Flaminia? Zato što je to “ammiraglia”, prestižna limuzina talijanske tvrtke Lancia, koja se u povijest automobilizma upisala fascinantnim, revolucionarnim modelima,  pogotovo modelom Lancia Lambda iz 1922. s neovisnim prednjim ovjesom, samonosećom karoserijom i V4 motorom, te potom modelima  Aprilia i Aurelia.

Druga najpoznatija torinska marka, automobilska tvrtka s najviše inovacija u povijesti, danas je ‘na aparatima’. Utemeljio je 29. studenoga 1906. Vincenzo Lancia, jedan od najboljih trkaćih vozača početkom 20. stoljeća, tada 25-godišnjak. Premda su nakon toga bili tržišni konkurenti, u tvrtki Fiat su ga toliko cijenili kao vozača, da je nastavio nastupati za njihov trkaći tim, dok je sa svojom markom, zbog previsokih troškova, obijao nastupati na automobilskim utrkama.

Vincenzo nije ispunio očevu želju da završi studij, ali je bio sposoban i kreativan mehaničar. Konstruirao je motornu kočiju izrađenu od dijelova bicikla, radio za Agnellijev Fiat, osnovao vlastitu tvrtku. Obiteljsko prezime bilo je idealno za naziv i atraktivni zaštitni znak, jer Lancia na talijanskom znači – koplje. Danas je nažalost na izdisaju, proizvode samo model Ypsilon, za koji je vrlo upitno hoće li imati nasljednika. No, vratimo se u slavnu povijest talijanske marke…

Svjetla na štandu polako su tamnila. Tog kišovitog 20. listopada 1922. posljednji su posjetitelji napuštali hale Pariškog automobilskog salona. Uniformirani je čuvar polako obilazio eksponate. Kod uglancanog modela Lancia Lambda neočekivano je spazio zgurenog gospodina kako s blokom u ruci pažljivo promatra podvozje. Približio mu se, a zaostali se posjetitelj iznenada ispravio i predstavio: “Je suis monsieur Ford… Henry Ford!” Pospani čuvar nije bio impresioniran. Rukom je pokazao da je za taj dan gotovo…

Model Lambda definitivno je uvrstio Lanciju u automobilsku elitu. Novinari su ga proglasili ‘automobilom prispjelim iz budućnosti’, a kupci su već na salonu formirali dugu listu čekanja. Svi su dotadašnji automobili imali su masivnu šasiju, a tada se odjednom pojavio automobil s karoserijom koja nosi samu sebe. Umjesto krutog prednjeg ovjesa po prvi je put ugrađen neovisan.

Čudnovat je bio i motor. Četverocilindarski V-izvedbe mao je iznimno mali kut među cilindrima (14 stupnjeva) te samo jednu glavu i jedno bregasto vratilo za oba cilindarska bloka. Tu je koncepciju sedam desetljeća kasnije “otkrio” Volkswagen, u seriji 5, 6 i 8-cilindarskih VR motora! S 49 konja pod haubom Lancia je išla tada uvažavajućih 110 km/h. Od 1922. do 1931. proizvedeno je više od trinaest tisuća primjeraka.

Za novu se Lanciju zainteresirala sva svjetska ‘krema’ od Henryja Forda do Rockefellera koji je osobno sa suprugom došao u Torino preuzeti model Lancia Lambda skockan po narudžbi. Bila je to kruna uspjeha iza kojeg je stajao utemeljitelj tvrtke Vincenzo Lancia. Njegova se tvrtka svrstala uz bok najslavnijih tvrtki svoga doba – Rolls Royce, Daimler-Benz, Horch i Hispano Suiza. Mladi je Vincenzo prva iskustva stjecao u bratovom pogonu za proizvodnju engleskih bicikala Welleyes.

U travnju 1899., s inženjerom Aristidom Facciolijem, na temelju dijelova od bicikla konstruirao je motornu kočiju snage 3,5 KS. Giovanni Agnelli, mladi poduzetnik koji je upravo osnivao tvrtku F.I.A.T. zainteresirao se za tu tehnologiju te u lipnju 1899. otkupljuje pogon i proizvodnu licencu za 30.000 lira. Nadareni Vincenzo Lancia postaje službeni vozač tvrtke i 1. srpnja 1899. pobjeđuje u prestižnoj utrci u Padovi.

Pomaže u unapređenju automobila Fiat, a 29. studenoga 1906. konačno osniva vlastitu tvrtku Lancia & Co. Obiteljsko prezime bilo je temelj atraktivnom zaštitnom znaku (lancia na talijanskom znači koplje). U rujnu sljedeće godine bila je gotova šasija, a početkom 1908. i preostala mehanika. Već je tada došla do izražaja Vincenzova sklonost ka sportskim konstrukcijama. četverocilindraš obujma 2543 ccm istiskivao je 28 KS pri 1800/min, što je omogućavalo uvažavajuću brzinu od 90 km/h.

Na kraju je trebalo izabrati ime, dostojno izvanserijskog automobila. Nakon nekoliko tjedana bezuspješnog traganja, presudio je Vincenzov brat Giuseppe, ugledni profesor književnosti. Prvi će model biti Alfa, a ostali će se po grčkoj abecedi nositi imena Beta, Gamma, Delta…

Tako je rođena Lancia Alfa 12 HP (u oznaci je bila ‘fiskalna’, a ne stvarna snaga). Ubrzo se Lancia dokazala na tržištu kvalitetom i tehničkim savršenstvom. Za razliku od Fiata, to su bili automobili za uži krug kupaca kojima cijena nije u prvom planu. Veliki se iskorak zbio 1913. Luksuzni model Lancia Theta bio je prvi automobil na svijetu s kompletnom električnom instalacijom. Pored dinama jakosti struje 12,5 A, imao je i akumulator kapaciteta 120 Ah. Pokretao ga je četverocilindarski redni motor obujma 4940 ccm i snage 70 KS pri 2200/min što je omogućavalo brzinu od 120 km/h.

Bio je to jedan od najluksuznijih automobila svoga vremena i većina od 1696 proizvedenih primjeraka izvezena je u Ameriku. Ubrzo je počeo I. svjetski rat, a Vincenzo Lancia je za potrebe avijacije razvio “uskokutni” V-motor s kutem među cilindarskim redovima od samo 24 stupnjeva, što je omogućavalo nabijanje najveće moguće snage u zadani prostor. Tu je konstrukciju kasnije uspješno razvijao i za automobilski program. Prvi poslijeratni automobil bio je luksuzno-sportski (za tadašnje prilike) model Lancia Kappa (K), s volanom podesivim po visini i čelične naplatke. Motor obujma 4940 ccm i snage 70 KS omogućavao je brzinu od 125 km/h, što ni danas ne izgleda loše.

Ubrzo je napravljen i snažniji model Lancia Dikappa (KK) s visećim ventilima u glavi (OHV), 87 konja i brzinom od 140 km/h. Slavu je postigao travnja 1921. na prestižnom reliju Coppa delle Alpi ostavivši u prašini sve konkurente. Slijedila je luksuzna Lancia Trikappa (KKK) s prvim uskim V8. Nakon izvanserijskog modela Lancia Lambde slijedila je Dilambda za koju je karoseriju nacrtao Pininfarina. To je već bio pravi ‘kraljevski’ automobil s unutrašnjošću u koži i plemenitom drvu. Tada se konačno shvatili da Lancie treba približiti i širim slojevima. Projektirana je glasovita Lancia Artena. U četiri je serije od 1931. do 1943. proizvedena je u 11.000 primjeraka.

Najljepši predratni automobil bila je Lancia Astura, na osnovi uspješnog modela Lancia Dilambda. Atraktivni aerodinamični kabriolet proizveden 1936. (dizajnirao ga je Pinin Farina) mnogi i danas smatraju jednim od najljepših automobila uopće. To je bio najpoželjniji automobil 30-ih koji se sretao u najužim krugovima svekolike elite. Pokretao ga je V8 motor (17,5 stupnjeva) obujma 2973 ccm i snage 82 KS pri 4000/min što je omogućavalo brzinu od preko 130 km/h. Vincenzo Lancia nije dočekao elegantno model Lancia Astura Coupe, koja se počela proizvoditi 1939. Umro je 1937. a njegov sin Gianni (12) bio je premlad da ga naslijedi. Posao su nastavili Francesco De Virgilio i Vittorio Jano.

Lancijinu slavu nakon II. svjetskog rata nastavila je Lancia Aurelia, koja se u raznim izvedbama proizvodila od 1950 do 1958. Ugrađen je prvi “široki” V6 motor (60 stupnjeva) obujma 1991 ccm i snage 70 KS pri 4800/min. Lancia Aurelia GT Coupe imala je polukruti ovjes De Dion i mjenjač u sklopu stražnjeg diferencijala (Transaxle) i bio je predložak za uspješni sportski model Lancia Aurelia GT Coupe B20, koji je prvi u autoindustriju uveo oznaku GT.

Šezdesete je obilježila limuzina Lancia Flaminia, koja je već imala disk kočnice na sva četiri kotača i manja Lancia Flavia , koja je imala kompaktni četverocilindarski “bokser”sa samo dva ležaja radilice. Umjesto rasplinjača, 1965. je u motor obujma 1800 ccm ugrađeno mehaničko ubrizgavanje Kugelfischer što je povećao snagu na 102 KS, a brzinu na 182 km/h. Iza modela Lancia Flavia stigla je Lancia Fulvia Coupe, koja je u upotrebu ponovo vratila konstrukciju uskih V-motora. No tmurni su oblaci zatamnili budućnost tvrtke Lancia, nakon što je 1969. preuzeo Fiat, premda je u početku izgledalo drukčije.

Nakon početnih problema s gubitkom prepoznatljive osobnosti, 1979. stiže Lancia Delta, koja je osvojila titulu “Europskog automobila 1980. godine”.  Premda stvoren na temeljima visokoserijskog modela Fiat Ritmo, bio je to kompaktni premium, usto iznimno uspješan u reliju. Lanciju je, nakon što je došla “pod kapu” tvrtke Fiat počeo “ubijati” pad kvalitete, pogotovo sklonost hrđanju. A počelo je 1954., kad  pobjeđuje na prestižnom Reliju Monte Carlo. Bila je to najava dominacije sportskog tima Lancia na najprestižnijim reli natjecanjima.

Početkom sedamdesetih Lancia Fulvia HF 1.6 postaje najuspješniji reli automobil na svijetu. Najznačajnije su pobjede na europskom (1969. i 1973.) i svjetskom reli prvenstvu (1974.) te Reliju Monte Carlo (1972.). Slijedi jedan od najuspješnijih sportskih automobila svih vremena Lancia Stratos HF, koji nadmoćno osvaja svjetska prvenstva u reliju 1974., 1975. i 1976. Slavu je nastavila Lancia Delta HF Integrale, ali bi je to Labuđi pijev torinske tvrtke. Kola su krenula nizbrdo. Danas Lancia u programu ima samo jedan model model – Ypsilon, kojeg prodaje samo na talijanskom tržištu.

Od 2022. Lancia je u sklopu mega-koncerna Stellantis, koji najavljuje reinkarnaciju nekad slavne marke…