Lancetgate – skandal koji potresa svjetski zdravstveni sustav

IZMIŠLJENIM I LAŽNIM PODACIMA fantomska je tvrtka kompromitirala Lancet i New England Journal of Medicine, dva najprestižnija znanstvena časopisa. Objavili su istraživanje prema kojem pacijenti zaraženi koronavirusom koji se liječe hidroksiklorokinom imaju 30% višu smrtnost od ostalih

Iako bi pandemija koronavirusa trebala osnažiti važnost znanosti, u ovom trenutku stvarnost nam dokazuje suprotno. Svjetski skandal koji je otkriven posljednjih dana dovodi u pitanje temelje cijelog znanstvenog sustava. Naime, jedna potpuno fantomska tvrtka uspjela je kompromitirati dva najprestižnija znanstvena časopisa koja se bave medicinom.

Izvanredno stanje tijekom pandemije dovelo je i do zanemarivanja nekih uobičajenih postupaka objavljivanja znanstvenih studija. Tako je 22. svibnja Lancet, jedan od najprestižnijih medicinskih časopisa na svijetu, objavio istraživanje prema kojem pacijenti koji su zaraženi koronavirusom i koji se liječe hidroksiklorokinom u bolnicama diljem svijeta, imaju 30 posto višu smrtnost od ostalih, prvenstveno zbog većeg rizika od infarkta. Samo tri dana kasnije Tedros Adhanom Ghebreyesus, direktor Svjetske zdravstvene organizacije, objavio je da su medicinska istraživanja s hidroksiklorokinom privremeno obustavljena. Većina od 131 registrirane studije o hidroksiklorokinu ostala je bez ekonomske potpore, a u nekim slučajevima su se i pacijenti voljni podvrgnuti studijama, zbog objavljenih znanstvenih radova odlučili povući.

Grupa znanstvenika i novinara otkrila je da je studija o štetnosti hidroksiklorokina koju je objavio Lancet, kao i slična studija objavljena u New England Journal of Medicine, prepuna grešaka, neprovjerenih ili čak potpuno izmišljenih podataka.

KADA JE LANCETOVA STUDIJA OBJAVLJENA, istraživač Carlos Chaccour s Instituta za globalno zdravstvo u Barceloni primijetio je da u njoj nešto nije u redu te je uz kolege Joea Brewa i Alberta Garcíju-Basteiroa počeo provjeravati podatke. Doznali su da su svi podaci iz studije preuzeti od tvrtke Surgisphere iz Chicaga, koja tvrdi da posjeduje podatke o preko 96 tisuća pacijenata iz 671 bolnice diljem svijeta. Autor studije, kardiolog Mandeep Mehra s Harvarda, objašnjavao je da pacijenti zaraženi covidom koji se liječe hidroksiklorokinom imaju veće šanse umrijeti, i to zbog sekundarnih efekata koje taj lijek ima na rad srca.

Chaccour, koji je specijalist za malariju i od početka pandemije prikuplja podatke o hidroksiklorokinu i ivermektinu, pronašao je znanstveni članak objavljen početkom travnja, koji je također koristio podatke tvrtke Surgisphere i u kojem se analizirao slučaj 52 pacijenata liječena ivermektinom prije 1. ožujka. Chaccouru je to bilo čudno jer se prije ožujka ivermektin gotovo nije koristio za liječenje koronavirusa. Još je čudnije bilo to što je troje pacijenata bilo iz bolnica u Africi, a do početka ožujka na cijelom afričkom kontinentu bilo je dijagnosticirano tek dvoje oboljelih od covida. Osim toga, Surgisphere se navodno bavi analizom podataka iz bolnica koje imaju elektroničke sustave za pohranjivanje podataka pacijenata, a u Africi gotovo ne postoji bolnica koja posjeduje takav sustav.

Osim podataka iz Afrike, nisu bili točni ni oni iz Australije niti iz Turske. Studija je sadržavala i podatke o navodnih 1790 pacijenata iz šest španjolskih bolnica prije 15. ožujka, ali do tog datuma u cijeloj Španjolskoj broj hospitaliziranih zbog zaraze covidom bio je manji. Istraživač Joe Brew posjetio je internetsku stranicu Surgispherea i dobio upozorenje da nije sigurna, što je potpuno nepojmljivo za tvrtku koja posjeduje povjerljive podatke desetaka tisuća pacijenata.

Chaccour se bavi istraživanjem parazita i mikroba i načinom širenja bolesti. Posebno ga zanimaju lijekovi koji ubijaju bolesti koje prenose komarci, specijalno ivermektin. Nakon objave znanstvenih tekstova o opasnosti hidroksiklorokina, zalihe alternativnog lijeka ivermektina gotovo su nestale. Institut za globalno zdravstvo u Barceloni počeo je dobivati najčudnije zahtjeve, recimo može li se koristiti veterinarska verzija ivermektina na ljudima i u kojim dozama. Ivermektin je često korišten u liječenju covida u državama Latinske Amerike kao što su Peru i Bolivija.

NAJPRIJE SE UVIDJELO da je broj oboljelih Afrikanaca u istraživanju veći od ukupnog broja zaraženih na tom kontinentu, da bi se kasnije uvidjele i druge nepravilnosti

NAKON ŠTO SU 26. SVIBNJA ŠPANJOLSKI ZNANSTVENICI obavijestili Lancet i New England Journal of Medicine o problemu, Lancet je sve neispravnosti proslijedio autorima znanstvenog članka. U međuvremenu, grupa od 140 znanstvenika napisala je otvoreno pismo u kojem se naglašavaju proturječnosti i neispravnosti navedenih istraživanja o opasnosti hidroksiklorokina. Obje prestižne publikacije bile su prisiljene povući objavljene članke i poslati obavijest da su objavljeni članci u fazi revizije.
Svjetska zdravstvena organizacija ponovno je pokrenula istraživanja o hidroksiklorokinu koja su prethodno bila zaustavljena. Još nije poznato ima li hidroksiklorokin ikakvih pozitivnih ili negativnih učinaka na covid. Prvi rezultati istraživanja Recovery, koje vodi Sveučilište u Oxfordu, pokazuju da je njegova efikasnost protiv covida gotovo nikakva, no potreban je još niz kvalitetnih studija, za koje treba vremena, da bi se dokazalo kako taj lijek utječe na virus. Hidroksiklorokin je postao najkontroverzniji lijek protiv covida nakon što ga je promovirao Donald Trump, koji je čak priznao da ga uzima.

ISTRAŽIVANJU OVOG SKANDALA pridonio je i britanski dnevnik Guardian, koji je angažirao troje istraživačkih novinara u Washingtonu, Londonu i Melbourneu. Dopisnica iz Australije kontaktirala je sedam najvećih bolnica na kontinentu, od kojih je navodno Surgisphere dobio podatke o oboljelima. Nijedna bolnica nije znala za tvrtku Surgisphere. Direktor Surgispherea je Sapan Desai, kirurg koji je već bio tužen zbog nesavjesnog rada, doznali su novinari dnevnika Guardian. Tvrtka je osnovana 2008. kao znanstvena izdavačka kuća s tek šestero zaposlenika, koji su kasnije reducirani na troje. Njihova šefica prodaje navodno je porno glumica, a tvrtka nema prethodnih zabilježenih znanstvenih radova.

U slučaju hidroksiklorokina studije su dovele u pitanje efikasnost i sigurnost lijeka koristeći potpuno osporive podatke. “U trenutku zdravstvene hitnoće važno je što brže proširiti podatke koji mogu biti ekstremno važni za spašavanje života”, ustvrdio je doktor Chaccour i istaknuo da objavljivanje takvih podataka bez provjere u ime hitnoće ipak može dovesti do teških posljedica, kao u ovom slučaju. “Bolje je pričekati dosljedne rezultate nego se žuriti s istraživanjima koja nisu izvedena ni preispitana ispravno. To je najvažnija lekcija koju moramo naučiti iz ovog događaja”, zaključio je znanstvenik koji je otkrio skandal.

Komentiraj