KUŠČEVIĆ ‘Programi energetske obnove zgrada doprinijeti će i rastu hrvatskog građevinarstva’

Patrik Macek/PIXSELL

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević u petak je istaknuo kako će se programima energetske obnove zgrada postići energetski dobri efekti, ali će doprinijeti rastu hrvatskog građevinarstva.

Kuščević je na otvorenju završne konferencije Strategija 2.0, u okviru projekta Build Upon, istaknuo kako Vlada, preko Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, u proteklih godinu dana aktivno provodi politiku energetske učinkovitosti.

Podsjetio je da je na početku mandata izložio svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, a kao prvi, najvažniji kratkoročni i srednjoročni cilj je upravo energetska učinkovitost.

“Zahvaljujući tome imamo nekoliko programa koji su ili u tijeku, ili su dovršeni ili će uskoro krenuti. Mogu istaknuti program energetske obnove višestambenih zgrada koji je bio raspisan koncem prošle godine, a evo, završen je krajem siječnja ove godine gdje smo alocirali 152 milijuna kuna. Spremnih je projekata šesto i nešto, vrijednih oko 600 milijuna kuna”, istaknuo je Kuščević.

Rekao je kako je također u tijeku javni poziv za obnovu odgojno-obrazovnih ustanova i tu su također alocirali 152 milijuna kuna, a prema sadašnjem trendu prijava misli da će u cijelosti i za taj program povući sredstva.

Najavio je da će se uskoro na sjednici Vlade naći vrlo važan strateški dokument pod nazivom “Program energetske obnove zgrada javnog sektora za period 2016.-2020.” gdje su također alocirali 211 milijuna eura.

“To su znači veliki pomaci i mi očekujemo uštede u energiji s onim zgradama koje će se aplicirati na sva ova tri naša programa otprilike 68 posto, a to su veliki rezultati. Smanjit ćemo samo sa višestambenim zgradama emisije CO2 2500 tona godišnje”, rekao je Kuščević.

Poručio je kako to nije sve jer u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja “idu i prema održivoj gradnji te imaju propise da do 2018. godine zgrade javnog sektora, a 2020. godine sve druge zgrade, moraju biti približno nulte kategorije” (Zgrada gotovo nulte energije definirana je potrošnjom primarne energije te minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije).

Ministar je ustvrdio kako će svi ti programi, osim što će se njima postići energetski dobri efekti, sasvim sigurno doprinijeti i rastu hrvatskog građevinarstva. Podsjetio je da je hrvatski građevinski sektor od krize 2008. permanentno, konstantno u padu, te istaknuo da je 2016. u porastu.

“Imamo i veći broj investicija u građevinarstvu, veći broj izdanih građevinskih dozvola, veći broj uposlenih u građevinskom sektoru, i to je dobro. Međutim, kroz ovaj kratkoročni cilj sasvim sigurno će se ovih pet milijardi kuna, koliko ukupno vrijede svi ovi programi koje sam nabrojao, onaj dio europskih sredstava i onaj dio koliko će vlasnici zgrada i objekata morati uložiti, u bitnome popraviti gospodarsku sliku u Republici Hrvatskoj”, smatra.

Razočaran reakcijom HGK

Kuščević je rekao kako je zato i malo razočaran kad čuje od Sektora za graditeljstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK) kako kažu: “Joj, tko će to sada odraditi”.

“Dakle, imamo nekoliko godina pada i sada Hrvatska gospodarska komora – Sektor za graditeljstvo, umjesto da se bavi politikom i osobnom promocijom, da dolazi u Ministarstvo i da se informira o projektima i programima i da te projekte i programe prezentira svojim članicama od čijih članarina žive, primaju plaću, oni sada govore da neće imati tko to odraditi”, rekao je Kuščević te poručio kako on to ne vjeruje niti želi vjerovati.

Pozvao je sudionike skupa, da, kad već neće HGK, pripreme sve građevinare, da kupe opremu, educiraju ljude, zaposle inženjere i izvođače kako bi se europska sredstva na vrijeme povukla i plasirala u zgrade i postigle uštede.

Ministar je zahvalio svim sudionicima završne konferencije Strategija 2.0 što doprinijeli podizanju svijesti građana i političara o važnosti energetske uštede, učinkovitosti i održive gradnje u Hrvatskoj.

Istaknuto je kako je Build Upon najveći svjetski projekt suradnje i dijaloga u području energetske obnove zgrada, koji se provodi u 13 zemalja EU, a u potpunosti je financiran iz programa Obzor 2020. Za provedbu projekta u Hrvatskoj zadužen je Hrvatski savjet za zelenu gradnju. Osnovni cilj projekta je podrška nacionalnim vladama da donesu poboljšane nacionalne strategije energetske obnove zgrada.

Iz tog razloga, među sudionicima konferencije bili su stručnjaci koji kreiraju nacionalnu strategiju. Tu strategiju Hrvatska mora predati u Bruxelles i ostalim članicama EU do travnja.

Komentiraj