Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević ustvrdio je u utorak da novi zakoni o komunalnom gospodarstvu i lokalnim porezima ne donose povećanje nameta za građane u odnosu na sadašnje.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu ne predviđaju se “ama baš nikakvi novi nameti”, rekao je Kuščević na konferenciji za novinare dodavši kako se zadnjih dana u javnom prostoru iznosi niz krivih informacija.

Podsjetio je da se temeljem Zakona o lokalnim porezima od 1. siječnja 2018. godine ukida komunalna naknada, a umjesto nje uvodi se porez na nekretnine.

Ne mijenja se ništa u iznosima, samo komunalna naknada postaje porez na nekretnine koji će biti puno pravičniji od komunalne naknade i to zbog uvođenja kriterija dobi i stanja nekretnine, rekao je Kuščević.

Osvrnuo se na peticiju Udruge poreznih obveznika Lipa u kojoj se uz ostalo tvrdi da je građevinska renta zamjena za komunalnu naknadu i novi namet za građane te ustvrdio da to nije točno.

Naime, kako je objasnio, umjesto sadašnjeg komunalnog doprinosa uvode se renta i doprinos za gradnju komunalne infrastrukture, koji se plaćaju prilikom ishođenja akata za gradnju. Pritom zbroj te dvije naknade ne može biti veći nego je sada komunalni doprinos.

Ministar ističe da se doprinos za gradnju komunalne infrastrukture neće plaćati ako se gradi u infrastrukturno uređenom prostoru.

Tvrdi da će velika većina investitora u gradnju nekretnina uštedjeti, jer se obično gradi tamo gdje je komunalna infrastruktura postavljena i funkcionalna odnosno u uređenim naseljima.

“Dakle, nema govora o novom nametu, a renta nije zamjena za komunalnu naknadu već za komunalni doprinos i plaća se samo jednom, prilikom ishođenja akta za gradnju”, rekao je Kuščević.

Zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan objasnila je da će se porez na nekretnine izračunavati tako da se sadašnja komunalna naknada pomnoži s koeficijentom dobi i koeficijentom stanja objekta. To znači da temelj za određivanje porezna neće biti procijenjena vrijednost nekretnine.

Kod koeficijenta dobi, uvodi se pet razreda pri čemu će objekti izgrađeni od 1971. do 1986., a koji u ukupnom stambenom fondu imaju udio od oko 60 posto, imati koeficijent 1. Za mlađe objekte taj će koeficijent moći iznositi do 1,2, a za starije se može spustiti do 0,8.

Objekti pogodni za uporabu imat će koeficijent stanja 1, a on će se povećavati ovisno o dodatnim sadržajima, kao što su primjerice bazeni ili teniski tereni. Koeficijent stanja ne može biti povećan zbog investicijskih ulaganja kao što su obnova krovišta, fasade i slično, pa nema govora o “kažnjavanju” građana koji ulažu u svoje nekretnine, ističe Marijana Vuraić Kudeljan.

Porez na nekretnine obračunavat će jedinice lokalne samouprave čiji je on i prihod, a ovisno o njihovoj odluci naplaćivat će se godišnje, kvartalno ili polugodišnje.

Kuščević očekuje da će do kraja godine sve biti spremno za uvođenje poreza na nekretnine kojega je obveznik i država, koja će po tom osnovu, kaže ministar, lokalnim jedinicama uplaćivati ukupno oko 300 milijuna kuna godišnje.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Milan ŠABIĆ/ ml
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.