U vrhu Hrvatske elektroprivrede, državnog energetskog giganta, u tijeku je finalni obračun za upravljačku prevlast između predsjednika Uprave HEP-a Frane Barbarića i ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića, koji i u novom ministarstvu pokriva sektor energetike. Te ogromne turbulencije uključuju i žestoka lobiranja prema ključnim pojedincima u Vladi, a sve bi to moglo imati i političke posljedice.

Prema tvrdnjama više izvora, Barbarić stoji iza inicijative za smjenu pojedinih članova Uprave HEP-a, ali ta inicijativa mogla bi mu se obiti o glavu jer se umjesto o smjeni tih članova sve više počelo špekulirati o njegovoj smjeni – pa se već zna i ime glavnog kandidata za njegova nasljednika za kojeg se već s različitih strana i snažno lobira kod premijera Andreja Plenkovića.

Riječ je o Marku Ćosiću, jednom od aktualnih članova Uprave, koji ima adekvatne stručne kvalifikacije, a što je vjerojatno puno važnije, i jaku političku podršku dijela utjecajnih HDZ-ovih struktura jer je sin generala Krešimira Ćosića, koji je ujedno i profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva pa se za njega lobira s više različitih strana.

Između Barbarića i ministra Ćorića, prema tvrdnjama više izvora bliskih upravi HEP-a, ali i izvora bliskih vrhu HDZ-a, već dulje traje sukob koji bi se najjednostavnije mogao ovako opisati: Ćorić je dugo nezadovoljan slabim ostvarenjem investicijskih potencijala HEP-a kao tvrtke koja upravlja s oko 12 milijardi kuna godišnje i koja bi upravo svojim investicijama trebala biti jedan od motora i pokretača gospodarskog oporavka i razvoja Hrvatske, posebno u vremenu covida-19, ali Barbarić uživa snažnu političku zaštitu Krunoslava Katičića, bliskog prijatelja Andreja Plenkovića, čovjeka koji slovi za glavnog premijerova kadrovika i koji je nedavno promoviran na funkciju glavnog tajnika HDZ-a.

Zbog toga se Ćorić nikada nije ni usudio potegnuti pitanje Barbarićeve smjene. Međutim, sada to pitanje dolazi iz sasvim drugog smjera, a isprovocirao ga je s jedne strane sam Barbarić, a s druge strane osobna preporuka premijera Andreja Plenkovića resornim ministrima da svi članovi nadzornih odbora i uprava državnih tvrtki iz njihovih resora stave svoje mandate na raspolaganje. Naime, nepisani je običaj da svaka nova vlada imenuje nove uprave javnih poduzeća, a činjenica da je HDZ-ova vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem ponovno izabrana ne podrazumijeva da se ništa u upravama državnih tvrtki neće mijenjati. No sadašnja uprava HEP-a nije izabrana s početkom mandata bivše vlade, već usred tog mandata, 1. siječnja 2018., a i u pozadini spekulacija o kadrovskim rošadama jedna je sasvim druga priča.

Kako je Nacionalu potvrđeno iz više izvora i u HEP-u i u HDZ-u, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić pokušava iskoristiti svoj utjecaj na premijera Andreja Plenkovića, s kojim ga veže dugogodišnje poznanstvo odnosno „hvarska veza“, kako bi preko glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića napokon progurao smjenu člana Uprave HEP-a Nikole Rukavine, a istodobno bi se riješio i člana Uprave Saše Dujmića, kojeg se povezuje s aferom zapošljavanja sestre bivše kninske gradonačelnice Josipe Rimac. No glavni Barbarićev cilj nije Dujmić, već Rukavina.

Povod i odlična prilika za njegovu smjenu Barbariću su došli u formi optužnice koju je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku početkom kolovoza podiglo protiv petero osoba zbog tragedije u HE Dubrovnik u Platu u siječnju 2019., kada su život izgubila trojica radnika – Davor Pozniak, Mato Maškarić i Ivica Zvrko. Jedan od petorice optuženih je i Nikola Rukavina. Međutim, za Barbarića je nezgodna okolnost da je optužen i HEP kao pravna osoba. Drugim riječima, izvori bliski vrhu HEP-a smatraju da teza na koju se Barbarić poziva – da ljudi pod optužnicama ne bi trebali sjediti u Upravi – pada u vodu s činjenicom da je optužen i HEP kojem je upravo on na čelu. Jedan od visokih izvora iz HEP-a ovako je opisao što se zapravo dogodilo:

“Frane Barbarić koristi situaciju kako bi svima predočio da bi Uprava bolje funkcionirala bez ove dvojice uz koje se vežu optužnice i istrage, ali mu se događa upravo to da je eskaliralo nezadovoljstvo njegovim načinom upravljanja HEP-om pa bi mu se moglo dogoditi da i sam ‘odleti’, a utjecajni krugovi u HDZ-u već su pripremili Marka Ćosića, koji bi bio nakon Frane pravo kadrovsko osvježenje, za njegova nasljednika.”

Sugovornici iz HEP-a ustvrdili su da je već samim pogledom na njihove biografije, jasno zašto bi Ćosić, iako s 39 godina relativno mlad, bio bolji izbor za predsjednika uprave tvrtke koja bi trebala biti golemi motor državnih investicija. Naime, dok je Frane Barbarić pravnik kojem je glavna referenca za posao predsjednika Uprave bila ta što je u HEP-u dotad proveo 10 godina na mjestima vezanim uz ljudske potencijale i pravne poslove, Ćosić već sada ima više konkretnog upravljačkog iskustva, i to iz poslova izravno povezanih s energetskim sektorom, a uz to ima i zavidno obrazovanje. Kako je navedeno na stranicama HEP-a, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu završio je diplomski studij makroekonomije 2004. godine te poslijediplomski znanstveni studij korporativnih financija 2008. godine, stekavši zvanje magistra znanosti ekonomije. Specijalistički studij gospodarske diplomacije završio je 2005. godine pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Harvard Business School Executive Education Program 2012. godine, a 2018. Global Executive MBA program pri INSEAD Business School, Pariz, Singapur. Od 2005. do 2007. godine bio je savjetnik u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja Vlade RH, a tijekom 2007. surađivao je na projektu Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. U sklopu Korlea Invest Holdinga od 2008. do 2010. godine bio je izvršni direktor društva kćeri u Hrvatskoj, a od 2010. do 2012. godine direktor za jugoistočnu Europu, gdje je bio zadužen za razvoj, trgovinu energijom, cross-commodity trading i investicije u proizvodne kapacitete. Od 2012. do 2017. godine kao generalni menadžer Proenergy Grupe upravljao je poslovanjem na tržištima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Uz to, gostujući je predavač na kolegijima Tržište električne energije i Ekonomika energetike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je od 2012. godine i polaznik doktorskog studija. Objavio je radove u međunarodnim časopisima iz područja energetike te se usavršavao na britanskim obrazovnim institucijama iz područja energetike plina.

S druge strane, izvori iz HEP-a tvrde da Ćosić nije jedini kandidat jer ministar Ćorić za predsjednika Uprave ima svog kandidata – Petra Sprčića. Kako je navedeno u službenoj biografiji na stranicama HEP-a, Sprčić je diplomirao 2000. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a 2007. godine završio je poslijediplomski znanstveni studij elektrotehnike i stekao znanje magistra u području elektroenergetike.

U HEP-u radi od 2000. godine na različitim poslovima vezanima uz upravljanje sustavom i nabavu energije.

Od osnivanja HEP Trgovine d.o.o. 2007. godine bio je rukovoditelj Službe za kratkoročno trgovanje, a 2012. godine postao je pomoćnik direktora zadužen za poslove strateškog planiranja trgovanja energijom, emisijskim jedinicama, upravljanje i optimiranje energetskog portfelja HEP grupe, koordiniranje i organizaciju poslovanja HEP-a na energetskim tržištima srednje i jugoistočne Europe.

Sprčić je također jedan od aktualnih članova Uprave, a s Ćorićem ga povezuje kumstvo. No izvori bliski Sprčiću tvrde da nije istina da ga Ćorić gura za predsjednika Uprave, jer ministar je itekako svjestan da bi mu to samo stvorilo dodatne probleme, s obzirom na to da ga je zbog veza sa Sprčićem istraživalo i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Sprčić je, pak, u HEP-u radio puno prije no što je Ćorić postao ministar, još od 2000.

Međutim, odluku o tome hoće li uopće doći do bilo kakvih promjena u Upravi HEP-a ili će se nastaviti status-quo, donijet će isključivo Andrej Plenković. A on, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora iz HDZ-a, nije sklon radikalnim i naglim kadrovskim promjenama.

Time bi mogao propasti i Barbarićev plan da se napokon riješi čovjeka koji mu, kako je poznato svima u HEP-u, predstavlja glavnu smetnju, a to je Nikola Rukavina. Sukob između Barbarića i Rukavine traje od početka, odnosno od imenovanja obojice u Upravu HEP-a s 1. siječnjem 2018. godine.

Nacionalov izvor blizak vrhu HEP-a ovako opisuje njihov odnos:

“Između Barbarića i Rukavine postoji kontinuirani sukob još od vremena kad su obojica konkurirala za predsjednika Uprave. Ništa drugačije nije ni danas, dapače, taj sukob se pojačao nakon tragedije u HE Dubrovnik jer je Frane napravio sve moguće da dokaže da je odgovoran upravo Rukavina.”

Barbarić je zagovarao smjenu Rukavine još otkad je on neposredno nakon tragedije s drugim suosumnjičenicima završio u pritvoru. No Nacionalovi izvori iz HEP-a tvrdili su tada, a tvrde i danas, da Rukavina nema ništa s navedenim događajem, ali da je njegovu odgovornost od početka unutar tvrtke potencirao upravo Barbarić:

“Odgovornost Nikole Rukavine nastupila je samo zbog činjenice da je natječaj u sklopu kojeg su kupljene ploče koje su uzrokovale širenje požara, bio iznad 500 tisuća kuna pa ga je on ‘po defaultu’ morao potpisati. Da je natječaj bio ispod 500 tisuća kuna, Rukavina se uopće ne bi spominjao jer on nije ni sudjelovao u izradi projekta.”

Rukavina je, pak, prema tvrdnjama istih izvora, smatrao da je on u ovom slučaju trebao ispasti žrtveni jarac i da mu je smjestio netko iz vrha HEP-a. Taj netko, podrazumijevaju sugovornici, upravo je Barbarić.

Sad će Barbarić, po svemu sudeći, pokušati staviti smjenu Rukavine, a vjerojatno i Dujmića, na dnevni red Skupštine HEP-a, a prvi član Skupštine je ministar Tomislav Ćorić. Izvori bliski vrhu HEP-a uvjereni su da on neće podržati smjenu Rukavine.

“Ćorić bi se vjerojatno složio s tezom da nije dobro da u upravama državnih tvrtki sjede ljudi opterećeni optužnicama, ali s druge strane, treba uzeti u obzir činjenicu da on jako dobro zna za sukob Barbarića i Rukavine i zna da svi pokušaji i ta silna želja da se Rukavinu unaprijed proglasi krivim, idu isključivo iz jednog smjera, a to je Barbarić. Zato ne vjerujem da će on podržati Rukavininu smjenu jer, s druge strane, i on ima problema s Barbarićem. Pa bilo je već jedno pet, šest sastanaka Uprave na kojima je pred više ljudi Ćorić izražavao nezadovoljstvo i tražio od Uprave da naprosto ispuni investicijski plan HEP-a. Naime, HEP je u 2019. podbacio 30 posto u odnosu na planirane investicije, što je potpuni fijasko. Istina je da se napokon pokrenuo taj projekt Sinj-Kosinj, da se Frane sad uhvatio i te elektrane Korlat i općenito obnovljivih izvora, ali to nije dovoljno. Pa umjesto da on kao predsjednik Uprave ima inicijative, na kraju ispada da više inicijativa ima ministar koji je pokrenuo projekte HEP-a s 11 jedinica lokalne samouprave. Toga se Frane ne bi sjetio da živi 300 godina. S druge strane, iako bi se tu trebalo vrtjeti 11, 12 milijardi kuna godišnje, imamo velikih problema i zbog činjenice da se nabave u HEP-u otežu i po godinu dana, a neki su natječaji pali ili su se vraćali nakon prigovora Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. To sve skupa predugo traje i to također koči investicije, a uzroka za to ima više”, rekao je za Nacional izvor blizak vrhu HEP-a.

Odnos Ćorića i Barbarića posebno je zanimljiv ako se sagleda i s aspekta stranačkog sukoba koji se među njima paralelno odvija. Naime, prema tvrdnjama više izvora iz HDZ-a, Tomislav Ćorić slovio je prije nešto više od godinu dana kao glavni kandidat za novog šefa zagrebačkog HDZ-a, a posljedično i kao budući kandidat za gradonačelnika Zagreba. No jedna od gradskih stranačkih organizacija koje su se tome najžešće usprotivile bila je upravo Novi Zagreb u kojoj je predsjednik Frane Barbarić.

Izvor iz HDZ-a tvrdi:

“Barbarić se usprotivio ideji da Ćorić preuzme Zagreb, a iako je istina da Ćorić nije bio previše ‘lud’ od želje da na sebe preuzme odgovornost za Zagreb, isto tako je istina da je Barbariću zamjerio to što ga je otvoreno opstruirao.”

No prema saznanjima Nacionala koja su potvrdili izvori bliski vrhu HDZ-a, Ćorić – a on nije jedini – duboko je zabrinut zbog činjenice da pored Barbarića glavnu riječ u HDZ-u Novi Zagreb igra Valentino Rajković, formalno tajnik te stranačke organizacije, a u stvarnosti glavni moćnik. Riječ je o nekadašnjem pukovniku Hrvatske vojske koji je 2003. bio pravomoćno osuđen na tri godine zatvora, odnosno pet godina uvjetno, jer je, prema optužnici, kao zaposlenik MUP-a u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici prodavao strancima boravišne vize.

Rajkovićeva reputacija u stranačkim krugovima nije odviše blistava; dio HDZ-ovaca doživljava ga naprosto kao čovjeka koji je do te mjere kompromitiran da ga među sobom zovu imenima poput “krimos”.

Zato je neke članove stranke koji su to primijetili zgrozilo kad se upravo Valentino Rajković tijekom izborne kampanje na jednom skupu uspio toliko približiti predsjedniku stranke i premijeru Andreju Plenković da je gotovo čučnuo do njega i šaptao mu nešto na uho.

“Kakva se poruka time šalje? Je li Plenković uopće bio svjestan koga ima u svojoj blizini i tko gura takve ljude?” zapitao se jedan HDZ-ovac.

A onaj koji “gura takve ljude” ili barem koristi njihove usluge, kako tvrde sugovornici u HDZ-u, upravo je Barbarić. Tomislav Ćorić je, pak, kažu, jedan od onih koji se tome protive, ali stranačko kadroviranje nije u njegovoj domeni i u tim stvarima nema toliki utjecaj na Plenkovića.

No čini se da je i sam premijer Plenković uvidio neke stvari oko Barbarića, što je također kulminiralo u vrijeme izbora. Naime, Barbarić je, prema tvrdnjama više izvora iz HDZ-a, žestoko za sebe lobirao da bude na listi u 6. izbornoj jedinici koja pokriva područje Novog Zagreba. To je, s jedne strane, moglo biti logično ako se uzme u obzir činjenica da je on ipak šef HDZ-a Novi Zagreb. Neki pak smatraju da u tome nema logike, nego je, štoviše, potpuno neprimjereno ako se zna da je Barbarić na čelu najveće državne energetske kompanije. Izvori iz HDZ-a smatrali su već tada da si on želi osigurati rezervnu poziciju. Naposljetku Barbarić unatoč svom lobiranju nije bio na listi, a odluku o tome donio je osobno Plenković.

Neki izvori u HDZ-u skloni su tvrditi da je to zato što je Plenković isto tako siguran da neće micati Barbarića s mjesta predsjednika Uprave, barem ne do kraja njegova četverogodišnjeg mandata koji ističe tek u siječnju 2022. godine. Za to vrijeme, smatraju, Barbarić ionako nijednu važniju odluku vezanu uz HEP ne donosi bez Krunoslava Katičića, koji je sada napredovao do mjesta glavnog tajnika HDZ-a.

“Katičić odlučuje o svemu u HEP-u. Barbarić se o svemu s njim konzultira. Katičić je ujedno prava i jedina veza između Plenkovića i Barbarića jer Katičić i Barbarić su povezani još iz hvarskih dana, a obojica imaju i ogromna imanja na Hvaru. Zbog te ‘hvarske veze’ smatralo se da je Barbarić direktan Plenkovićev izbor, jer i on ima hvarske korijene, ali tome nije tako. Plenković nema veze s Barbarićem. Drugi su to odradili, ali svejedno ostaje činjenica da će na kraju odgovoran za to biti Plenković jer se dobri ili loši rezultati HEP-a reflektiraju i na ukupne gospodarske pokazatelje u zemlji, a time i na uspjeh Vlade”, rekao je jedan od izvora bliskih vrhu HEP-a.

O cijelom tom zamršenom spletu okolnosti i interesnim mrežama ispletenim oko samog premijera, ovisi što će on presuditi kad je riječ o promjenama u Upravi HEP-a. Kakva god odluka bila, jasno je da će ona dugoročno utjecati i na sudbinu Vlade, bilo u pozitivnom ili negativnom smislu.