KRUNOSLAV ŠOKAC: ‘Nitko na svijetu ne može se po kvaliteti uspoređivati s LADOM’

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske – LADO ima novog umjetničkog ravnatelja. Krunoslav Šokac, dugogodišnji pjevač i solist ansambla, predstavio je svoje viđenje umjetničkog rada ansambla iduće četiri godine i objasnio kako funkcioniraju profesionalni plesači, pjevači i glazbenici u doba epidemije korone

Osnovan 1949. godine, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske – LADO prošle je godine proslavio sedamdesetu obljetnicu postojanja i uspješnog djelovanja. S novom godinom došlo je i do smjene generacija u umjetničkom vodstvu ovog međunarodno poznatog i priznatog ansambla koji je već desetljećima jedan od najboljih kulturnih izvoznih proizvoda Hrvatske. Naime, nakon nakon dugogodišnjeg umjetničkog ravnatelja Andrije Ivančana, na njegovo je mjesto početkom ožujka Upravno vijeće imenovalo Krunoslava Šokca. Izabran je kao najbolji između tri kandidata, a u obrazloženju odluke Upravnog vijeća stoji kako je četverogodišnji program Krunoslava Šokca koncepcijski, repertoarno i izvedbeno najcjelovitiji te da će najbolje prezentirati plesnu, glazbenu, likovnu i literarnu hrvatsku narodnu baštinu.

Šokac je diplomirao etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1997. do 2016. bio je zaposlen u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solist. Od 2016. do 2017. bio je umjetnički direktor Folklornog ansambla Linđo u Dubrovniku. Od 2017. zaposlen je u Školi za klasični balet – Odjel za narodne plesove. Sustavno se bavi sakupljačkim radom i terenskim istraživanjem tradicijske baštine, osobito na području rodne Baranje, Slavonije, Bačke i Srijema. Autor je i koautor brojnih stručnih radova, koreografija i koncerata, urednik tri nosača zvuka i dobitnik mnogih nagrada, između ostalog, Porina za 2013. godinu, kao koautor najboljeg albuma duhovne glazbe.

Krunoslav Šokac preuzeo je dužnost sredinom travnja, u jeku pandemije koronavirusa, kojom je kulturna industrija, kao i sve izvedbene umjetnosti posebno teško pogođena. Otkazani su svi planirani koncerti i nastupi ne samo u Hrvatskoj, već i u inozemstvu, gdje je LADO trebao nastupati u okviru hrvatskog predsjedanja Europskim vijećem. Poput mnogih kazališta i ostalih kulturno-umjetničkih institucija, i LADO je bio prisiljen preseliti dio svoje djelatnosti na internet. Tako se preko LADO YouTube kanala mogu gledati snimke brojnih nastupa i koncerata, dok su za blagdan svetog Jurja koji se obilježava 23. travnja i koji se u narodu smatra pravim početkom proljeća, objavili spot “Lepi Juro” koji je ilustrirala i animirala Katarina Matković. Na Svjetski dan plesa, 29. travnja, na Trećem programu HTV-a u 18.55 sati bit će premijerno prikazan dokumentarni film o Ansamblu LADO.

NACIONAL: Prilikom imenovanja na poziciju umjetničkog ravnatelja Ansambla LADO naveli ste tri temeljna principa prema kojima bi ubuduće trebali funkcionirati – a to su tradicija, suvremenost i izvrsnost. Možete li ih obrazložiti? 

LADO je izniknuo iz tradicije i specifični segmenti baštine, ples, glazba, tradicijsko odijevanje, u fokusu su njegova djelovanja. Činjenica da je Hrvatska svjetski fenomen po broju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara dodatno obvezuje Ansambl LADO u njegovoj misiji očuvanja i prezentiranja baštinjenih glazbenih i plesnih fenomena. Suvremenost uključuje praćenje trendova i drugih izvedbenih umjetnosti kako bi se LADO kroz posebne projekte uključio u aktualnu kulturnu scenu. Osim otvaranja novim izvedbenim formama (suvremeni ples, multimedijalni umjetnici) tu je i suradnja s kazališnim ustanovama te afirmiranim, medijski atraktivnim hrvatskim glazbenicima, kao i s alternativnom kulturnom scenom. U konačnici, izvrsnost se ogleda ne samo u koncertnim izvedbama kao “finalnom proizvodu”, nego i u pažljivom kreiranju različitih programa, edukativnim aktivnostima te osobito radu na tehničkoj i stilskoj kvaliteti i općem umjetničkom dojmu.

‘Posebnost hrvatskog folklora i LADA jest to da jedini u svijetu istovremeno plešemo i pjevamo. Postajemo svjesni toga tek kada vidimo ansamble drugih naroda’

NACIONAL: Dogodilo se da ste preuzeli dužnost usred krize izazvane koronavirusom koja je zaustavila sve izvedbene umjetnosti. To vas je prisililo da ubrzano “uskočite” u suvremenost i dio svog repertoara prikazujete online, preko kanala YouTube. Je li se bilo teško prilagoditi? Imate li dovoljno snimki?

Početak mog mandata došao je u ovo, u najmanju ruku, neobično i nadasve izazovno vrijeme. Suvremene tehnologije pružaju nam puno mogućnosti. LADO možete pratiti preko spomenutog YouTubea, Facebooka, Instagrama ili putem službene web stranice. Imamo bogatu videoarhivu, iako najveći broj snimaka posjeduje Hrvatska radiotelevizija koja LADO prati već desetljećima. Objavljen je zavidan broj nosača zvuka, 32 audio izdanja, za koje je LADO u posljednjih petnaestak godina osvojio brojne nagrade, što znači da imamo zaista bogatu fonoteku. Drago mi je da mogu najaviti ekskluzivnu premijeru dokumentarnog filma o životu i radu LADO-ovih profesionalnih umjetnika koja bi sljedećeg tjedna trebala biti prikazana na Trećem programu HRT-a. Film nosi naziv “70”, a snimljen je prošle godine u suradnji s redateljem Nebojšom Slijepčevićem. Trenutačno se snima postav izložbe LADO / RELJEFI / TRAGOVI kroz koju ćemo uskoro također moći virtualno prošetati. Ova izložba nastala je kao uvod u prošlogodišnju proslavu 70. obljetnice umjetničkog djelovanja Ansambla i nakon njezine turneje prošle godine, u planu je bila njezina turneja u raznim hrvatskim gradovima ove godine. Zbog cijele zdravstvene situacije imali su je prilike pogledati samo građani Koprivnice, dok se virtualna šetnja snima u Muzeju Slavonije u kojem se trenutačno nalazi postav. I dokumentarni film i ova izložba projekti su koje je podržalo Ministarstvo kulture. Veseli me i skorašnji početak “virtualnih” plesnih radionica “Zaplešite s Ladom” kojima želimo djelić bogate hrvatske plesne baštine približiti gledateljima, posebno onima koji do sada nisu iskušali svoje plesačke potencijale i vještine.

NACIONAL: Kako vaši plesači i pjevači održavaju kondiciju u vrijeme samoizolacije? 

S obzirom na prirodu posla i trenutačnu situaciju, jedini način za održavanje tjelesne, ali i vokalne i plesne kondicije je individualni rad. Osim održavanja fizičke kondicije umjetnici uvježbavaju i uče dogovorene vokalne i instrumentalne dionice planiranog programa kako bi se, kada to bude moguće, što efikasnije i jednostavnije vratili svakodnevnom radnom ritmu.

NACIONAL: LADO je 70 godina bio jedan od najvažnijih kulturno-umjetničkih proizvoda kojima se Hrvatska predstavljala svijetu, a tijekom šest mjeseci predsjedanja Hrvatske EU-om bili su planirani nastupi po europskim prijestolnicama. Jeste li nešto ostvarili i što će biti s otkazanim koncertima?

Živimo u doista neizvjesno vrijeme. Na sreću, dio planiranih gostovanja realiziran je prije početka primjene mjera nacionalnog stožera civilne zaštite protiv širenja zaraze koronavirusa. U siječnju LADO je, povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU održao plesne i vokalno-instrumentalne koncerte u Rathausu u Beču, dvorani Smetena u Pragu, crkvi Svetog Mihaela  u Münchenu i Gradskom kazalištu P. O. Hviezdoslava u Bratislavi, gdje je održan zajednički koncert s ansamblom SLUK. Otkazani su, nažalost, planirani nastupi u Bugarskoj, Malti i Cipru, a još uvijek je neizvjestan odlazak u Mađarsku i Poljsku koji je planiran u lipnju za kraj predsjedanja. Ove godine je planiran i veliki vokalno-instrumentalni projekt u suradnji s Jazz orkestrom HRT-a i ansamblom Sudar Percussion. U sklopu projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture planiran je cjelovečernji zajednički plesni koncert u rujnu s kolegama iz ansambla KOLO. Nadam se da ćemo spomenute kao i druge odgođene koncerte realizirati u skoroj budućnosti, u nekim drugim terminima i boljim vremenima.

NACIONAL: Hoćete li ovo vrijeme iskoristiti za neke nove programe ili studijske snimke? 

Umjetnički rad Ansambla definiran je četverogodišnjim i godišnjim planom rada. Nadam se da ćemo se uskoro vratiti redovitim radnim obvezama i realizaciji planiranoga, a do tada nastojimo barem dio glazbenih, vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih live izvedbi predstaviti publici online. Planira se i ponovno pokretanje projekta LADO Electro. Ovog proljeća sprema se objavljivanje novog spota.

NACIONAL: Imate li plan putovanja za ovu godinu jer je LADO bio poznat po svojim svjetskim turnejama? 

Kao što sam već spomenuo, planova je ove godine bilo doista mnogo. U predstojećem razdoblju, ako prilike dopuste, čekaju nas gostovanja u Poljskoj, Mađarskoj Španjolskoj, Austriji i Makedoniji. Gostovanja i koncerti u Poljskoj i Makedoniji posebno su zanimljivi jer je riječ o suradnji Ansambla LADO s poljskim i makedonskim nacionalnim, profesionalnim folklornim ansamblima – ŚLĄSK i TANEC.

NACIONAL: Osim na kontinentima gdje su hrvatski iseljenici, LADO osobito vole u Japanu i Kini. Kako objašnjavate taj fenomen? 

Imao sam priliku posjetiti Japan i Kinu te kao plesač pjevač Lada nastupati pred tamošnjom  brojnom publikom. Japan i Kina zemlje su u kojima se tradicija iznimno cijeni. Naš se repertoar temelji na koreografijama koje su uspješan spoj tradicijskih i umjetničkih osobitosti obrađene glazbene i plesne građe. Nadasve se poštuju autentičnost i izvornost. Bogatstvo i raznolikost plesa, glazbe i tradicijskog ruha, vrhunska tehnička izvedba i opći umjetnički dojam nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Često je citiran sugestivan opis Ansambla – “LADO je kao voda s izvora!” Vjerujem da je to razlog zbog kojega smo na turnejama po Japanu i Kini punili vrhunske koncertne dvorane, dizali publiku na noge i opetovano, praćeni dugotrajnim, gromoglasnim pljeskom, izlazili na bis.

‘Početak mog mandata došao je u ovo izazovno vrijeme, ali tehnologije nam pružaju puno mogućnosti. LADO se može pratiti preko YouTubea, Facebooka, Instagrama’

NACIONAL: Dugo ste i sami bili pjevač i solist ansambla. Koliko vam to olakšava ili otežava vašu buduću dužnost?

Gotovo dvadeset godina proveo sam radeći najljepši posao na svijetu, stekao vrijedna znanja i iskustva. Naravno, mjesto umjetničkog voditelja donosi nove izazove i odgovornosti. Veći dio Ansambla dobro poznajem, a osobito me veseli rad s novim, mladim kolegicama i kolegama koje još nisam imao priliku pobliže upoznati. Kao s umjetnicima, vjerujem da ću dobro surađivati i s ostalim kolegama, na čelu s ravnateljicom Ileanom Jurin Bakotić. Siguran sam da ćemo zajedno, timskim radom, uspješno kročiti naprijed.

NACIONAL: Kako se postaje član ansambla? Moraju li pjevači i plesači imati završene škole ili je dovoljan samo talent? Koliko se dnevno radi? 

Glavni kriterij za odabir novih djelatnika je audicija i prije svega određene plesačke i vokalne sposobnosti. Malo je poznato da u Školi za klasični balet u Zagrebu već punih trideset i pet godina postoji Odjel za narodne plesove. Nastavni plan i program Odjela usko je vezan uz repertoar Ansambla LADO. Učenici po završetku četverogodišnjeg, umjetničkog, plesnog obrazovanja stječu zvanje plesač-pjevač narodnih plesova. Veći dio ansambla bivši su učenici Škole za klasični balet čiji sam predavač donedavna bio. Ansambl funkcionira po principu osmosatnog radnog vremena koje je u pravilu organizirano u prijepodnevnim terminima u trajanju od 5 sati koje obuhvaća kondicijske vježbe, vokalno-tehničke, vokalne i plesne vježbe, probe orkestra, probe s orkestrom, predstava dok se ostatak radnog vremena odnosi na nužne individualne pripreme.

NACIONAL: Diplomirali ste etnologiju i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Je li bio prvo folklor i ljubav za tradiciju, pa onda studij etnologije, ili obrnuto?

Svoje prve korake naučio sam kao srednjoškolac u KUD-u Bizovac. Bila je to ljubav na prvi pogled. Uslijedilo je plesanje i pjevanju u HKUD-u Osijek 1862 u Osijeku, a potom i studij u Zagrebu i LADO.

NACIONAL: Bavili ste se terenskim istraživanjem tradicijske materijalne i duhovne baštine, osobito u Baranji, Slavoniji i Srijemu. Koliko je to područje još uvijek neistraženo i postoje li još oni koji se sjećaju te baštine i mogu je interpretirati? 

Terenska istraživanja nešto su što me kao etnologa posebno veseli, a istovremeno i žalosti. Naime, nositelja tradicija, kazivača čija su sjećanja na pjesme, plesove, ruho i običaje polazišna točka u kreiranje naših scenskih interpretacija sve je manje. S druge strane, uvijek i iznova me oduševljava doista neiscrpan stvaralački genij našeg hrvatskoga naroda. Baština Šokaca u Slavoniji, Baranji, Srijemu, ali i u susjednoj Mađarskoj i Srbiji, odnosno Vojvodini, sustavno se istražuje, a opet uvijek i iznova otkrivamo nešto “novo”. Veseli me ovogodišnja praizvedba nekoliko slavonskih i baranjskih božićnih popijevki. Vrijedno je spomenuti da je crkveno pučko pjevanje s područja Slavonije, Baranje i Srijema zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH.

NACIONAL: Godine 2013. osvojili ste Porina na najbolji album duhovne glazbe. Zašto vas to područje posebno privlači? 

Kaže se da sredina i obitelj oblikuju čovjeka. Osobito se ponosim svojim baranjskim porijeklom i obiteljskim nasljeđem. Pradjed Marko bio je čuveni baranjski gajdaš. Spominje ga se i u etnomuzikološkoj literaturi, a djed Pavo cijeli je svoj život u našem Baranjskom Petrovom Selu bio kantor, orguljaš. S njim sam kao maleni dječak imao priliku sjesti za jedno tako moćno glazbalo kao što su orgulje. U dječačkoj glavi to su bila nevjerojatna iskustva i doživljaji koji se pamte za cijeli život. Vjerojatno u ovome leži dio odgovora na vaše pitanje. Posebno me veseli rad i druženje s mojim pučkim pjevačicama crkve sv. Lovre iz Baranjskog Petrovog Sela. Crkvena pučka glazba ima nevjerojatnu snagu. Melodije i tekstovi koje je naš narod ispjevao, osobito na temu pasije, nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. U prilog tomu ide brojna, duboko dirnuta publika na Ladovim korizmenim koncertima, ali i vesela i razdragana lica nakon izvedbi pučkih božićnih napjeva.

‘Ladov se repertoar temelji na spoju tradicijskih i umjetničkih osobitosti obrađene glazbene i plesne građe. Nadasve se poštuju autentičnost i izvornost’

NACIONAL: Posljednje tri godine zaposleni ste u Školi za klasični balet – Odjel za narodne plesove. Ima li dovoljno muških plesača ili ih balet “posuđuje” iz LADA

Točno je da su plesačice u većini. U Školi kao i u folklornom amaterizmu zamjetan je deficit muških plesača. Naravno, i u Odjelu za narodne plesove i u amaterskim društvima bili bismo sretniji da je omjer pola-pola, ali interes postoji.

NACIONAL: Imate li konkurenciju u Hrvatskoj, ili u regiji? S kime bi se LADO po izvrsnosti i tradiciji mogao usporediti? 

Nemoguće je uspoređivati LADO s bilo kim. Mi naime, imamo sreću, a često toga nismo niti svjesni, da smo na ovako relativno malom komadu Zemlje zvanom Hrvatska baštinili toliko bogatstvo. Često sam svjedočio čuđenju stranaca nakon naših koncerata uzrokovanom raznolikošću i ljepotom hrvatske tradicijske kulture. Još je jedna posebnost hrvatskog folklora i Lada. Jedini smo u svijetu koji istovremeno plešu i pjevaju.

Često zaboravljamo i ovu činjenicu jer nam je to prirodno, u genima. Postajemo svjesni ovog specifikuma tek kada se susretnemo s tradicijama ili ansamblima drugih naroda. Jednom zgodom, dugogodišnji umjetnički voditelj Ansambla, Ivo Ivančan ml., izgovorio je, meni predivnu, rečenicu: “U Ladu je zapisan DNK hrvatskoga naroda!”.

Komentiraj